Izazovi
Globalne
opasnosti u 2013. godini, od Amerike do Kine, preko Balkana
Ima li
nade u veku beznađa?
Opšte je mišljenje
eksperata da će ova godina po pitanju planetarne sigurnosti biti znatno
mirnija nego, recimo, prošla. Problem sa ekspertima, i uopšte svima nama, je
taj što se često greši sa predviđanjima. Ipak, očigledne su neke
okvirne mogućnosti, neka žarišta, neke tendencije iz kojih mogu da se izrode
opasnosti i po svetski i po lokalni mir, konstatuje Tabloidov urednik Milan
Balinda, dugogodišnji novinar američkog Majami Heralda
Milan Balinda
Jedno od geopolitičkih
žarišta tokom 2012. godine, moglo bi da bude kineski teritorijalni zahtevi na Istočnom
i Južnom Kineskom moru. Čak i ako SAD ne budu uvučene u sukobljavanja
Japana i Kine, na primer, već je potvrđeno da te tenzije direktno utiču
na međunarodni biznis. Geopolitičku sigurnost može da poremeti i
razvoj događaja u Siriji, naročito ukoliko Iran počne da povlači
jače poteze.
Opasnost takođe
predstavljaju militantne grupe islamskih fundamentalista, kao i druge radikalne
grupacije. U te druge grupe trebalo bi smestiti evropske desničarske militante
organizacije. A što se islamista tiče Nigerija može biti najveća
opasnost, jer u toj najmnogoljudnijoj afričkoj državi operiše vrlo snažna
grupa fundamentalnih muslimana, Boko haram. U Nigeriji može da se dovede
u pitanje priliv stranih investicija. Somalija i Kenija, naročito posle opštih
izbora, takođe mogu da pretrpe erupcije nasilja. Somalijski fundamentalisti,
Al Šabab, prete akcijama u Keniji od kako je njihov severni sused izveo vojnu
invaziju u Somaliji 2012. godine. Očigledno je da i u Sirijskom građanskom
ratu učestvuju i nekoliko muslimanskih ekstremnih grupacija. Sjedinjene Države
i Evropska Unija takođe moraju da računaju na „lokalno odgojenim"
teroristima.
Jedan
drugi rat vodi se već godinama, ali se sve više intenzivira - rat na
internetu. SAD i Evropa mogu očekivati da će Iran, a i druge strane
vlade, pojačati sajber napade i špijunažu velikih banaka, vladinih
ustanova i informativnu strukturu. Pre nekoliko nedelja Vašington je izneo
podatak da najveći broj napada i špijunaže na američke sajtove dolaze
iz Kine. Kina je nedelju dana kasnije iznela podatak da preko 60 odsto špijuniranja
njihove vojske se vrši iz Amerike. Američka administracija će, a to
je već najavljeno, preuzeti akcije kojima bi sprečili hakovanje i
sajber špijunažu. Koliko će te mere ograničiti slobodnu upotrebu
interneta ostaje da se vidi.
I ove će
godine biti aktualna žarišta nasilja kao što je Avganistan, Meksiko, Sirija,
Kolumbija i druga, bilo da se radi o opojnim drogama ili nelegalnom rudarstvu.
Tenzije oko prirodnih bogatstava mogu se očekivati u Južnoj Africi i Peruu.
Mjanmar (Burma) je nakon 50 godina otvorila svoju kapiju za međunarodni
biznis, ali ostaje pitanje koliko će dobro to tamo funkcionisati. Severna
Koreja se sprema da odškrine vrata za strane investicije i turizam ali to „diktatorsko
carstvo" uvek izaziva nesigurnost. Rusija će nastaviti da bude politički
rizik jer Moskva, između ostalog, pojačava kontrolu nad stranim
firmama i njihovim ruskim partnerima.
Po
geografskim zonama opasnost nastajanja bezbednosnih kriza, po analizama
eksperata, izgledala bi manje-više ovako:
Evropa
Najgora ekonomska kriza koja je pogodila Evropski kontinent u poslednjih 50
godina najveći je bezbednosni problem Starog kontinenta. Budućnost
Evropske Unije zabrinjava svetske političke moćnike, biznise i analitičare.
Postoje mnogobrojna scenarija šta sve može da se dogodi, počevši od
totalnog raspada EU pa do uspešnog oporavka.
U svakom slučaju
se očekuju mnogobrojni protesti stanovništva, a najnovije demonstracije u
Portugalu to potvrđuju; takođe se očekuje da će Nemačka
da nastavi sa zahtevima o fiskalnoj disciplini unutar Unije; očekuje se čak
da će evropske vođe da se udruže s namerom da spreče raspad EU. Nemačka
će, u svakom slučaju, kao najveća ekonomija Evrope, zahtevati da
njene zahteve udovolje zemlje s problemima. To bi pre svega bili Grčka, Španija,
Portugal, Italija, pa i Francuska. Analitičari tvrde da bi trebalo pratiti
šta govori nemački Bundestag a ne protesti na ulicama, međutim, to je
za sada samo njihovo mišljenje a koje će posledice imati protesti na
ulicama ostaje da se vidi.
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Pol Krugman predviđao je prošle
godine da će Grčka organizovano napustiti evro zonu. Investitor Džordž
Soros je upozoravao da postoji mogućnost da će se EU raspasti, a Evroazijska
grupa, vodeća firma u procenama rizika, očekuje da će kriza
proizvesti reforme koje će izgraditi moćnu u ujedinjenu Uniju.
Realnost, a
to nam govori istorija, će biti negde na sredini, kako se to već
tradicionalno događa u Evropi. Rešenja će se ponuditi dogovorom i biće
razvodnjena, blaža, da bi se udovoljilo što većem broju stanovnika. Vodiće
se računa i o evropskom „socijalnom ugovoru" i, shodno tome, povećaće
se potrošnja, ali će se sve to dogoditi nakon izbora u Nemačkoj na
jesen ove godine. Ekonomski oporavak, mada veoma spor, očekuje se krajem
ove godine i tokom 2014.
U međuvremenu,
povećaće se broj „domaćih terorista" koje će biti teže
pratiti od međunarodnih terorističkih organizacija. Muslimanski
nasilni fundamentalisti, koji su sada pritajeni, i dalje će biti najveća
opasnost po evropsku sigurnost. Najveća možda za Nemačku, Veliku
Britaniju, Španiju i Francusku. Muslimani džihadisti rođeni u Evropi
treniraju se u ratnim zonama širom sveta, od nedavno u Siriji i Libiji, ali takođe
u Somaliji, Jemenu, pa čak i Maliju. Takođe, Evropa već ima
velikog iskustva s teroristima s ekstremne desnice. Te grupacije, hraneći
se nezadovoljstvo dela stanovništva po pitanjima imigracije, dižu glave i konstanto
prete neredima. Opasnost je velika i od usamljenih ekstremnih desničara
kao što je Norvežanin Anders Brejvik koji je sam ubio 77 osoba, uglavnom
mladih, u Norveškoj 2011. godine.
Desničarske
partije jačaju u Grčkoj, Holandiji, Francuskoj, Italiji, Finskoj,
Danskoj, Švajcarskoj, Austriji, Norveškoj i Švedskoj. Nedavno je ekstremna
desnica Zlatna zora na grčkim izborima dobila sedam odsto glasova.
Mnoge od tih desničarskih organizacija nemaju dovoljno sledbenika da bi
postigle značajan uspeh na nacionalnim izborima, ali su pobedili na mnogim
lokalnim.
Rusija
Očekuje
se da ova godina u Rusiji donese znatno više terorističkih pretnji. Takođe
se očekuje da će država povećati kontrolu nad stranim firmama
kao i pokušati da ograniči protok informacija. Niskoprofilni građanski
rat tiho se vodi u predelima severnog Kavkaza, zone sa najvećim brojem
muslimanskog stanovništva, gde se ruske bezbednosne snage sukobljavaju sa
islamskim fundamentalistima. Taj rat već se vodi godinama i mnoge zone u
tom delu Rusije smatraju se nebezbednim i to ne samo za strance već i za
Ruse. Ti su se sukobi proširili i na region pored Volge, Tatarstan, gde su džihadisti
počeli da ubijaju vođe umerenih muslimana.
Moguće
je da se situacija pogorša jer će se u Rusiji u narednom periodu odigrati više
međunarodnih sportskih manifestacija. Prvo će se ove godine
odigrati Letnja Univerzijada na kojoj će učestvovati 14.000 studenata
iz 170 zemalja. Univerzijada će se održati u Kazanu, glavnom gradu Tatarstana.
Sledeća sportska manifestacija će biti zimske Olimpijske igre u Sočiju
2014. godine. Kasnije će se, u 2018.godine, u više ruskih gradova
odigrati Svetsko prvenstvo u fudbalu. Procenjuje se da će se uspešno
odigravanje ovih igara direktno odraziti na prestiž Vladimira Putina.
Sa
druge strane, nasuprot obećanjima o široj privatizaciji privrede u Rusiji,
jačaju državne kompanije. Pre svega u domenu energetike, bankarstva i maloprodaje.
Iako se u Rusiji privredni rast ubrzano penjao od kako je Vladimir Putin došao
na vlast, nedavni izveštaji ukazuju da je Rusija zemlja u kojoj je jaz između
bogatih i siromašnih najveći na svetu, što može da predstavlja sigurnosni
rizik. Izveštaji o korupciji ukazuju da je Rusija na 143. od 182. mesta u
svetu. Državne banke kao što su Sberbank i VTB kontrolišu 65
odsto tržišta. Tri maloprodajnih lanaca praktično kontrolišu čitavo
rusko tržište. Takva situacija dovodi do manjeg izbora proizvoda, viših cena, veće
korupcije i nepotizma.
I dok
je Evropa zaglibljena u finansijskoj krizi, velike ruske kompanije krenule su u
osvajanje tržišta bivših sovjetskih republika, naročito u Ukrajini i
Belorusiji. Ukrajina bi htela da postane deo evropskog ekonomskog sistema ali
to neće moći da uradi sve dok za svoje energetske potrebe isključivi
zavisi od Rusije. Moskva takođe pokušava da privoli Ukrajinu da pristupi
rusko-predvođenoj zajedničkoj carinskoj zoni. Ukoliko bi se to
dogodilo, tvrde stručnjaci, Ukrajina bi ostala bez izbora drugih
ekonomskih opcija, bila bi zauvek deo ruskog sistema.
U ovoj
godini se očekuje da će ruske vlasti primorati nevladine organizacije
da se registruju kao „strani agenti". Takođe se predviđa da će
biti hapšenja na osnovu novijih definicija akta „izdaje". Posledica takvih
trendova biće ta da će strane firme, kao i novinari, biti skeptične
o informacijama koje dobijaju u Rusiji i biće sve teže razdvojiti dezinformaciju
od realnosti. Ne može se sa sigurnošću predvideti koliko će se
promeniti situacija za Ruse koji rade za strane korporacije. Svi se nadaju da
se policijski sistem iz doba Sovjetskog Saveza neće pojaviti u nekoj od savremenijih
formi.
SAD
Procenjuje se da će najveće rizike za svoju sigurnost Amerika imati
na internetu i tu će preduzeti značajne korake da odbrani svoje
institucije, velike banke i vojne tajne. Ipak, teroristički napadi još se kotiraju
visoko na listi mogućih rizika po bezbednost. Ti bi napadi, iz
inostranstva, najverovatnije bili biološkim oružjem budući da je svaka
zemlja sa iole razvijenom farmaceutskom industrijom sposobna da napravi „biološku
bombu". To biološko oružje bi moglo da bude i u vidu spreja i nije
potrebno da ubije veliki broj ljudi već kad bi i manji napad pokazao da je
to moguće učiniti i ohrabrio bi druge teroriste da isto kopiraju. Domaći
teroristi predstavljaće manju opasnost ove godine i to pre svega jer neće
imati pomoć iz inostranstva, kada su u pitanju muslimanski
fundamentalisti, a oni drugi nisu sposobni da se organizuju i nemaju novčanih
sredstava da sprovedu značajnije akcije. Pojedinci će uvek moći
da izvedu po neku spektakularnu akciju sa dosta žrtava, ali to neće
uzdrmati ni nacionalnu ni svetsku sigurnost.
Što se
nuklearnog napada tiče - manja verovatnoća. Jedini koji su zaista
bili zainteresovani za nuklearni terorizam bila je Al Kaida, ali ni oni u ovom
trenutku nisu u mogućnosti da išta značajno izvedu budući da im
je sada preče da izvuku žive glave. Nalaze se pod veoma velikim pritiskom.
U prilog tezi da je biološki teroristički napad moguć treba
napomenuti da je sada vođa Al Kaide Ajman al Zavahiri, čovek
koji je vodio „biološko odeljenje" te terorističke organizacije.
Federalni i lokalni autoriteti će usredsrediti svoju pažnju na javni
prevoz i slična mesta gde se okuplja veće grupacije građana.
Amerika ima još jedan problem a to su kriminalne bande u zatvorima koje mogu da
izazovu veće probleme i to ne samo unutar robijašnica već i širom
zemlje.
Bliski i srednji istok
Sirija
će bez sumnje i dalje biti najveći izazov miru u regionu i tokom ove
godine i postoji mogućnost da se taj rat proširi, pre svega na Liban.
Ukoliko bi se Asadov režim urušio i na vlast došao umereni Suni režim, Iranska mogućnost
da utiče na region, unutar Sirija ali i u Libanu, praktično bi bila onemogućena.
Iran će učiniti sve što može da bi se Asad održao na vlasti i to još više
ako bi zapadne sile povećale svoju pomoć sirijskim ustanicima. Novi državni
sekretar Amerike, Džon Keri, najavio je pre dve nedelje da će
Sjedinjene Države pomoći izvesnim grupama opozicije i to pre svega u sferi
medicinskih potreba kao i komunikacija. Istakao je da neće dati oružje ni
jednoj grupaciji iz takozvane Slobodne sirijske armije, koja je „armija"
samo po imenu dok je u praksi mnoštvo labavo koordiniranih grupacija svih političkih
i religioznih fela. Na ovakvu odluku Vašington je došao nakon što nije uspeo da
prepozna ni jednu grupaciju u koju bi mogli da imaju poverenja da se kasnije neće
pretvoriti u nešto kao Al Kaida.
Ukoliko bi NATO odlučio da in interveniše, Iran bi imao mnoge opcije da na
tu intervenciju odgovori i situacija bi se u Siriji samo pogoršala. Što se
Iranskih nuklearnih nastojanja tiče, čini se da bi pregovori mogli da
krenu s mrtve tačke ali nikao pre iranskih izbora u junu mesecu. Vašington
je već ponudio bilateralne pregovore sa Teheranom, ali Iran traži da se
skine nešto od sankcija pre nego što pristane. U međuvremenu se vode
pregovori između grupe koja uključuje šest zemalja, svih pet stalnih članova
Saveta bezbednosti plus Nemačka, i vlade Irana. Sledeći sastanak
zakazan je za 18. mart u Istambulu. Utisak je nekih analitičara je da će
Teheran ipak morati da popusti po pitanju izgradnje svoje atomske bombe.
Afrika
Afrika
je kontinent za koji je uvek bilo teško predvideti političku, pa samim tim
i ekonomsku, budućnost. Mada to važi i za ovu godinu, ipak su tri zemlje
na vrhu liste sigurnosnih rizika: Nigerija, Južna Afrika i Kenija. Al Kaida ima
svoje jake baze u Nigeriji i muslimanski terorizam tamo prestavlja dnevnu opasnost
i to pre svega za strance i strane investicije. U Keniji su održani izbori prošle
nedelje i dva predsednička kandidata, uz mnoge druge, nalaze se na listi Međunarodnog
kriminalnog suda. Ta činjenica ne može da se pozitivno odrazi na strane
investicije. Nakon prošlih izbora, u neredima koji su nastali, živote je
izgubilo oko 1.200 ljudi.
Najveća
ekonomija na Crnom kontinentu, ekonomija Južne Afrike, prolazi kroz teška
vremena nakon štrajka rudara platine u kojem je ubijeno više od 30 štrajkača.
Vlada ove zemlje nalazi se pod pritiskom da uvede „super porez" rudarskim
kompanijama a to se ne bi dobro odrazilo na strane investicije. Još manje ih
ohrabruje ideja da rudnici u Južnoj Africi budu nacionalizovani.
Latinska
Amerika
Pregovori
o miru i dalje se vode u Kolumbiji. Sa jedne strane je vlada na čelu sa
predsednikom Huanom Manuelom Santosom a na drugoj bivša marksistička
gerila poznata kao FARK (Fuersas armadas revolucionarias de Kolombia).
To su pregovori o okončanju najdužih oružanih sukoba u skorašnjoj
istoriji. I ako se stigne do nekog dogovora, a to je moguće da se dogodi
ove godine, to još ne bi značilo da bi Kolumbija bila bezbedna za strance
i poslovne ljude. U mnogim zabačenim delovima zemlje i dalje operišu proizvođači
opojnih narkotika, kao i nelegalni kopači zlata.
Peru
je, zbog svog rudnog bogatstva, postala zemlja sa najvećim ekonomskim
rastom u Latinskoj Americi. Međutim, taj rast je takođe uzrokovao značajne
socijalne nemire u zemlji. U Meksiku rat bandi narkodilera će se
nastaviti, mada sa nešto manjim intenzitetom. U svakom slučaju, bilo koja
kriza u ovoj svetskoj zoni izrodiće se oko posedovanja prirodnih
bogatstava. Smrt predsednika Venecuele Uga Čaveza ili čak i bivšeg
predsednika Kube Fidela Kastra neće uticati na porast nestabilnosti
u Latinskoj Americi.
Azija i zona Pacifika
Ukoliko mladi vođa Severne Koreje, Kim Jong-un, odluči da odškrine
vrata za strane investicije, situacija u zoni Korejskog poluostrva će se u
mnogome smiriti. Severna Koreja i dalje eksperimentiše sa atomskom bombom, ali
su oni spremni da o tom problemu pregovaraju. Pitanje je koliko bi njihovo
odustajanje od nuklearnog naoružanja koštalo.
Snažni
kineski zahtevi i teritorijalne pretenzije u zoni mogu u svakom trenutku da taj
deo sveta dovedu do usijanja. Sukob Pekinga i Tokija oko nekoliko malecnih
ostrva nasuprot Šangaja dovelo je do toga da su Kanon, Panasonik
i Tojota obustavili svoje operacije u Kini, a ne može se očekivati
da će bilo koja japanska firma u ovoj godini investirati kod svog velikog
suseda. Od te situacije donekle može da profitira Južna Koreja jer Kinezi u
zamenu za japanska vozila i elektroniku kupuju od Korejanaca. Kina ima i druge
teritorijalne zahteve i to u zonama bogatim naftom.
Avganistan
je pred bankrotom. Najavljeno povlačenje američkih vojnih snaga, uz
koje će da ide i povlačenje novca, već je dovelo Kabul u
nepremostive ekonomske probleme.
Ove su
godine u Pakistanu predviđeni izbori. Biće zamenjeni predsednik,
parlament, vrhovni komandant i glavni sudija. To je ono što je predviđeno,
a da li će biti državnog udara ostaje da se vidi. Procene su da za sada ni
jedan vojni lider nema pretenzija da preuzme vlast u zemlji, ali sa Pakistanom
se nikad ne zna.
Balkan
Za
zonu Balkana se predviđa da neće biti kriznih žarišta, osim nereda u Grčkoj,
sukoba u Makedoniji i verbalnih prepucavanja između Prištine i Beograda.
Pre nekoliko nedelja poginuo je jedan Albanac, srpski državljanin u Siriji. Bio
je iz Bujanovca i ratovao je na strani sirijskih pobunjenika. Javnosti nije
poznato koliko boraca sa Balkana učestvuje u sirijskim sukobima, ali, oni
koji prežive kasnije imaju tendenciju da u svojim matičnim zemljama podržavaju
fundamentalizam.
A 1.
Zašto je
Papa pobegao
„Laku noć
i hvala vam" - bilo je poslednje što je Benedikt XVI rekao, na
italijanskom, svojim katoličkim sledbenicima okupljenim na trgu ispred
svoje nove, i privremene, rezidencije zamka Gandolfo. Benedikt je objavio
odluku da napusti stolicu Svetog Petra prošlog 11. februara, pravdajući se
starošću i iznemoglošću. Takve odluke se u Rimu donose jednom u nekih
700 godina i nije za čuđenje što se sav svet pita - zašto je Papa
stvarno podneo ostavku?
Italijanski dnevnik La Republika kaže da je Papa doneo tu odluku prošlog
17. decembra, dan nakon što je od trojice starijih kardinala dobio izveštaj o
skandalima u Katoličkoj crkvi, izveštaj koji je naručio. Kada je
prelistao tih 300 stranica o pranju novca, o pedofiliji, o rekordnom broju
poravnanja zbog seksualnih zlostavljanja...Tome bi trebalo dodati i dokumenta
koja su procurila na takozvani Vatiliks i koje je obelodanio papin lični
batler, Paolo Gabriele. La Republika je zaključila da se sve
vrti oko „šeste i sedme božije zapovesti". „Ne ubi" i „Ne čini
preljube".
Zvanični
Vatikan nije ni potvrdio ni porekao pisanje tog italijanskog dnevnika. Irske
novine Independent štampao je opasku da „Den Braun je ispao jedan
amater". Opaska da je njegova knjiga Da Vinčijev kod bleda
slika onoga što se zaista događa u Vatikanu. Na stranu govorkanje koje
traje već godinama da u Vatikanu deluje snažni homoseksualni lobi.
Možda
Papa nije odlučio da sam sebi podnese ostavku samo zbog pedofilije u Katoličkoj
crkvi, ali, postoje verovanja da je i on lično dok je još bio kardinal
zatvarao oči pri takvim pojavama, ili samo zbog pranja novca, ili samo
zbog homoseksualnih lobiranja, ili zato što ima problema sa srcem...Ali je sve to doprinelo da dođe do odluke koju niko nije očekivao.
Čini se
da način na koji je abdiciranje Pape izvedeno nije dovele do bilo koje
krize u mnogoljudnom katoličkom svetu.
A 2.
Sumnjiv uspeh Amerike protiv terorizma
Živko Begović
(dopisnik iz Beča)
Prema pisanju Kronen cajtunga,
najtiražnijih nezavisnih dnevnih novina u Austriji, američki
naučnici sumnjaju u uspeh i značaj borbe Amerike protiv terorizma,
navodeći tačan broj mrtvih od strane američkih aviona bez posade u vremenu od
2004. godine do nedavno.
U ovom vremenskom periodu samo u
pakistanskom Vaciristanu, sedištu Talibana i Al kaide, ubijeno je 3.325
osoba, od kojih su 881 civilne žrtve i 176 dece, što znači da više od
jedne trećine ubijenih čine nedužna lica.
Američki naučnici-univerzitetski pravnici
su povodom ovih bombardovanja obavili razna ispitivanja, stotine intervjua i
pronašli hiljade dokumenata u Pakistanu i objavili njihovo zadukomentovano
mišljenje koje glasi: "...Upotreba aviona bez posade koji su
svojim raketama gađali terorističke ciljeve, imali su i štetne i suprotne
posledice"!
Radi ovih bombardovanja aviona bez posade,
svaka porodica ubijenih civilnih nedužnih žrtava i dece izazvala je
"novi osvetnički značaj" prema Americi, a pored toga i broj
dobrovoljnih ratnih boraca protiv Amerike je znatno povećan.
Međutim, američki naučnici-univerzitetski
pravnici, kao autori ovih ispitivanja i navodima ustanovljenih mišljenja
ne poriču da se je upotrebom borbenih aviona bez posade postigao i veliki uspeh
uništenih terorista visokog ranga u Pakistanu!