Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi
Zakonopravila
Ne bi bilo čudo da neke od nedavno
amnestiranih prestupnika odlikuje predsednik
Čišćenje
zatvora
Josip
Bogić
Skoro svaki
drugi građanin Srbije je u nekom sporu
odnosno sudskom postupku onda ne čudi i činjenica da svako svakoga tuži i da je tolika briga za biračko telo. Da bi se osvojili birači koristi se i skupštinska većina kao i sama funkcija predsednika republike gde se „aktima
milosrđa", amnestijom i pomilovanjem pridobijaju birači.
Država u kojoj su se raspale gotovo sve institucije sistema,
gde je narod većinom gladan, gde privreda ne
funkcioniše i nalazi se pred kolapsom
vladajuća skupštinska većina je našla za celishodno da kriminalce pusti na slobodu i da ih
nagradi za njihov mukotrpni rad. Izgleda da je ovoj većini važnije njihovo puštanje na slobodu od otvaranja novih radnih mesta, od dovođenja stranih investitora, od ulaganja u domaću pamet i pomoć malim i srednjim
preduzetnicima. U državi u kojoj se kriminalci
puštaju na slobodu pre vremena teško će neko privući stranog investitora što je veoma loša poruka ovakvog neodgovornog ponašanja vladajuće većine.
Nedavno smo
videli kako je jedan od optuženih za „teške" zloupotrebe od strane apelacionog
suda drastično nagrađen, pa je umesto maksimalne kazne dobio kaznu zatvora od
tri godine. Da su i ovi akti milosrđa na Balkanu ustvari oružje za pridobijanje glasačkog
tela ili pak dobar način za lepu zaradu
pokazuju i primeri u praksi. Najnovija vest iz susedne BIH gde se jedan visoki
državni činovnik pozvao na
imunitet zbog toga što je kroz „pomilovanje" dobro zarađivao. Ali takve stvari
imaju i drugu stranu medalje. Ovih dana smo svedoci raznih pretnji pa i pretnji
smrću upućenih visokim državnim činovnicima samo zato što su imali i imaju drugačije mišljenje. Ove pretnje
sigurno ne dolaze od intelektualaca jer intelektualci razgovaraju argumentima a
ne silom, ako im se tuđe mišljenje i stav ne dopadaju.
Ono što nije
uradila skupština uradio je predsednik Republike kroz pomilovanja. I tu smo
takođe videli da su neki od pomilovanih
ponovo na stupcima dnevnih novina gde se optužuju
za navodno izvršena krivična dela. Da li je i ovde pomilovanje dalo očekivane rezultate. Naravno da nije. Kada bi ovim aktima
bila postignuta pravda za neku vrstu političkih krivičnih dela tada bi ove akte smatrao pravičnim.
Ali, kod nas
odavno ne postoje takva krivična dela. Sada se umesto
takvih krivičnih dela mnogi optužuju za privredni ili finansijski kriminal. Bivaju hapšeni, optuživani i suđeni sve do momenta dok njihova politička opcija ne pobedi. Tada na scenu stupaju akti „milosrđa" gde bivaju pušteni na slobodu a njihovi politički protivnici se hapse i čekaju
trenutak smene vlasti kako bi se dočepali slobode i dolaska „njihovih".
Često čujem izjave Prvog
potpredsednika Vlade da niko nije iznad zakona! To treba tako da bude. Ali da
niko nije izvan i iznad zakona mora da se odnosi i na prvog potpredsednika
vlade jer u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala on sam ne sme da
krši donete zakone i da bude iznad njih. To se pre
svega odnosi na njegovu izjavu da on neće dozvoliti da se gone
oni koji njemu i premijeru Dačiću kao i ostalim članovima upućuju pretnje. Šta to znači da je on Vrhovni tužilac?
O
progonu odlučuje pre svega tužilac a nikako
neko iz izvršne vlasti. Nešto slično je radio i pokojni premijer koji je u svome okruženju imao okorele kriminalce. Po Zakonu o borbi protiv
organizovanog kriminala i korupcije po zakonu je zadužen specijalni tužilac i
Služba u Okviru UKP a nikako nekakve radne grupe koje odgovaraju najprvom potpredsedniku
Vlade. Osim toga ni BIA kao informativna agencija, a ne operativna, ne bi
smela da krši zakone ove države i kada je u pitanju operativni rad na
suzbijanju kriminala jer je to posao policije. Takođe bi najprvi potpredsednik Vlade morao da bude svestan da
nezakonitim prisluškivanjem novinara i ostalih
neistomišljenika neće doći do „pravih" informacija o „pravim državnim
neprijateljima".
Zasigurno to
neće uspeti da dokažu
oni koji su se kao miševi krili u rupama kada
je trebalo da se brani Kosovo i Metohija a ponajmanje meni koji pre svega ne
mogu da izdam svoju decu i da radim protiv njih. Ako pažljivije pročitaju moje tekstove i
pravilno ih interpretiraju najprvom potpredsedniku biće u velikom problemu. O takvima gore pišem nego što zaista mislim pa im je
zbog toga zaludan posao.
Što osnovni
sudovi osude, viši sudovi smanje ako nešto Apelacioni sud oslobodi tu je Kasacioni
sud. Ako nešto njima promakne tu je Skupštinska većina da kroz Amnestiju smanji, a ako i to ne uspe tu je „akt
milosrđa", pomilovanje od Predsednika Republike. Ali da ne budu takvi akti kontraproduktivni
kada se ti isti „nagrađeni" okrenu protiv tih istih koji su im pomogli. Nismo li
ovih dana svedoci takvih radnji!?.
Veliki broj
vođa navijačkih grupa je takođe nagrađen od strane Skupštinske većine za svoj rad. Samo
iskreno mislim da to nije baš u skladu sa Evropskom
Konvencijom o sprečavanju nasilja na sportskim borilištima. Sa takvim manirima teško ćemo stići do ulaznih vrata
Evropske unije. Taman kada pomislimo da smo uradili nešto dobro i kada uradimo nešto
dobro dešavaju se ovakve stvari koje poništavaju sve ono dobro što je urađeno. Postavlja se pitanje u čijem interesu se to radi ako ne u interesu građana Srbije. Da li su pojedinci nagrađeni da bi napadali pojedine lidere političkih stranaka ili upućivali pretnje visokim državnim službenicima?
Pričati kako se daju odrešene ruke policiji i tužilaštvu padaju u vodu i gume
svaki smisao onih poštenih policajaca kada vide one koje su teškom mukom
priveli pravdi i teško došli do validnih dokaza, kako se posle ovakvih „nagrada"
mirno šetaju ulicama i šepure pred tim istim policajcima. Takvim aktima se itekako
omalovažava njihov trud i rad i mislim da sve manji broj građana Srbije želi da radi ovakav posao.
Iz tog razloga ne čudi činjenica da veoma mali broj građana Beograda a verovatno i drugih gradova želi da radi policijski posao. Bez kvalitetnih ljudi u
policiji, a takvih je sve manje, teško će neiskusni i nedovoljno edukovani kadrovi, bez obzira na
poštenje i dobru volju uspeti da „doaka" ovim prevejanim „pregaocima".
Kao bumerang
se vraćaju ovakvi besmisleni akti „milosrđa" države, osim ako neko ne planira povratak na staru slavu tj.
90-te. Pamćenje itekao dobro služi građane Srbije koje su ti
isti „dobri huligani" obarali vladavinu
Slobodana Miloševića. Tada
im je bilo dozvoljeno zbog tobože viših interesa i da prebijaju građane i da pale imovinu građana
Srbije, ambasade i dr. Još kada se tome doda i kadrovska politika prilikom zapošljavanja partijskih kadrova sa sumnjivom prošlošću jasno je ko nas vodi u
svetlu budućnost. Da je to tako potvrdio je i
najprvi potpredsednik Vlade na svojim partijskim sastancima povodom predlaganja
kadrova gde su na važna mesta predlagani pojedinci sa podebelim dosijeima i od
kojih predloženih gotovo svi ne prolaze bezbedonosne provere.
Vladajuća garnitura je ispunila jedno od predizbornih obećanja kada je amnestijom ukinula ili smanjila kazne osuđenim licima, pravdajući to razlozima prenatrpanih
zatvora kao i uštedom u budžetu jer novca za zatvore nema. Kao odgovor tih lica
usledio je ubrzo nakon toga. Niti smo smanjili kapacitete u zatvorima, niti je
akt „milosrđa" opametio osuđenike niti su nastale uštede. Naprotiv, mnogi od osuđenih su odmah nakon izlaska pokazali da neće da se menjaju i da ostaju pri starim manirima. Svi smo
očekivali da će se puštanjem na slobodu zatvorenika koji su se resocijalizovali
osloboditi mesta za sve one koji su opljačkali Srbiju. Nažalost, samo je jedna krupna riba upala u mrežu, za krivično delo koje je u međuvremenu dekriminalizovano i akteri afere Agrobanka.
Ostalo je još mnogo praznih mesta. Kada će ona biti popunjena "ostaje da se vidi"!
Šta da očekuju pošteni i naivni građani Srbije koji veruju u
poštenje i pravdu ako im kriminalci treba da dele tu
pravdu? Ispada da su lopovi postali „povlašćena klasa". Vladajuća garnitura potpomognuta
predsednikom Republike očistila je zatvore od
kriminalaca koji sada mirno šetaju ulicama,
nastavljajući još slobodnije svoj stari zanat.
Možda će neke od njih odlikovati
i sam predsednik Nikolić!
A 1.
U Srbiji se splati biti kriminalac
Iako je
kaznena politika u Srbiji prema izvršiocima krivičnih dela naopaka i nedosledna gde se kao olakšavajuće okolnosti uzimaju kao
smanjena uračunljivost usled konzumiranja
alkohola ili psihoaktivnih supstanci, gde se pronalaze razni razlozi kako bi se
izvršioci najtežih krivičnih dela što manje kaznili najnovijim aktima amnestije koju je
nedavno usvojila Skupštinska većina a ponešto je uradio i predsednik
Republike, upućuje na zaključak da se u Srbiji i dalje isplati baviti kriminalom. U
uređenim državama krivična dela izvršena u takvom stanju smatraju se kao otežavajuće okolnosti jer se konzument
sam doveo u takvo stanje. Iako su u predizbornim kampanjama većine političkih partija najavljivale čišćenje Srbije od kriminala
desilo se nešto što
smo najmanje očekivali.