Natrag

Trovanje

Trovanje

 

Ubijanje graðana zatrovanom hranom, po nalogu sa najvišeg mesta

 

Poslednja ministrova podvala

 

Ne treba biti ni lekar ni veterinar, veæ je dovoljno imati srednjoškolsko znanje iz biologije, da bi se shvatila šema po kojoj otrovi i otrovni metali koje proizvoðaèi od 15 marta (aktom bivšeg ministra Glamoèiæa) stavljaju u hranu. Arsen, živa, olovo, vezuju se za kalcijum u kravljem mleku, vezuju se za kalcijum u jajima, svi pomenuti otrovi se lageruju u mesu, a posledice po zdravlje stanovništva æe  biti takve da æe liste èekanja u bolnicama postati još duže.

 

Vuk Staniæ

 

Možda æe jednog dana ministri, pomoænici, savetnici i sekretari u ministarstvima, ali i drugi politièari koji su zalutali na odgovorna mesta u vrhu države, shvatiti da nije sve u parama. Toga dana, ako ikada takav dan osvane u Srbiji, Vuèiæevci, Tadiæevci, Daèiæevci prestaæe da uzimaju mito i reæi æe: "...Ne želim više da sklapam poslove koji su štetni za državu i donose nesreæu celom narodu. Posle politièara i takozvani biznismeni odnosno privredni kriminalci, reæi æe: "Ja volim da zaradim pare, ali ne i da drugi budu nesreæni zbog biznisa kojim se bavim...".

Shvatiæe možda biznismeni i politièari da zlo koje èine obiènom narodu može da zadesi  i nekog njima bliskog.

Najveæe šanse da zlo koje politièari nama plasiraju zadesi njih i njihove bližnje je u oblasti hrane. U toj oblasti se na žalost niko od odgovornih još nije prizvao pameti.

Bivši ministar poljoprivrede Dragan Glamoèiæ, hrabro je 15. marta, u vreme izborne æutnje, dan pred poslednje parlamentarne izbore, odobrio da u hranu koji konzumiramo uðu otrovi: arsen, živa, kadmijum, olovo, fluor, melamin, beta i alfa izomeri i još desetak  otrovnih supstanici koje su široj javnosti nepoznate, ali za koje æe svaki ozbiljan veterinar i lekar reæi da su izuzetno opasni.

Veæ poèetkom februara, Glamoèiæ je bio siguran da neæe biti ponovo na mestu ministra poljoprivrede, ali se plašio i kritike javnosti, pa je odluku o plasmanu otrova u lanac ishrane stanovništva ostavio za izbornu æutnju.

On je 15. marta 2014. godine potpisao Pravilnik o izmeni pravilnika o kvalitetu hrane za životinje. U ovom Pravilniku koji je tabelarno izražen postoji kolona oznaèena kao nepoželjne supstance, u ovoj koloni nalaze se: arsen, živa, kadmijum, olovo fluor, melamin...

Èinjenica da kolona nosi naziv "nepoželjne supstance" ne znaèi i da ih nije dozvoljeno stavljati u hranu za životinje, veæ kolona sa ovako monstruoznim imenom i sadržajem odreðuje dozvoljene kolièine otrova u stoènoj hrani...

Na ovaj naèin otrovi stižu u mleko, mleène proizvode, meso, i jaja. Arsen je dozvoljeno staviti u kolièinama od 2 do 100 miligrama po kilogramu u pojedinim hranivima za stoku.

U hranivima koji se obeležavaju kao brašna dobijena od trava, sušene lucerke, deteline itd. dozvoljena je prisutnost arsena od 4 miligrama po kilogramu. U hranivima za stoku napravljenim od ribe i drugih vodenih životinja dozvoljeno je 25 miligrama arsena po kilogramu. U aditivima za stoènu hranu koji se obeležavaju sa funkcionalna grupa elementi u tragovima arsen je dozvoljen u kolièini 30 miligrama po kilogramu...Dodaci za stoènu hranu obeleženi kao cink oksid, magnezijum oksid i bakar, mogu po slovu ovog pravilnika sadržati arsen u kolièinama od èak 100 miligrama po kilogramu.

Po istom pravilniku dozvoljena je i prisutnost žive u hranivima za stoku, dok je olovo dozvoljeno stavljati u kolièinama i do 200 miligrama po kilogramu. Flour je dozvoljen u kolièina od 30 do 3000 miligrama po kilogramu zavisno od vrste stoène hrane.

 

 

 

 A 1.

 

Èelebiæaninova osuðena za kraðu benzina

 

Umesto da reaguje i suspenduje mnogobrojne pravilnike koji omoguæavaju legalno trovanje stanovništva hranom lošeg kvaliteta, naèelnica Republièke uprave za veterinu uhvaæena je u kraði bonova za benzin.

Veterinarski inspektori iz Sombora su redakciji Tabloida poslali opširnu dokumentaciju o suðenjima koja su sa njom vodili, kao i informaciju da je Èelebiæaninova osuðena za kraðu benzinskih bonova. Zbog ove kraðe ona nije smenjena, a bivšem ministru Glamoèiæu je izgleda baš takva bila korisna zbog naèina na koji je obavljao ministarske poslove.

Krivièna prijava protiv Èelebiæaninove podneta je zbog kraðe benzina u vrednosti od 75.000 evra. Tužilaštvo u Somboru je prihvatilo ovu kriviènu prijavu, ali je sud kasnije Èelebiæaninovu osudio za umanjen iznos. Ovakva presuda znaèila je i da ona neæe automatski biti otpuštena iz Ministarstva. 

 

podeli ovaj èlanak:

Natrag
Na vrh strane