Svet

Udaljeni horizonti: Gvineja - državni udar zbog rudače

Bitka za zalihe boksita

SVJET JE MINIRANO IGRALIŠTE: KINA OSTAJE BEZ BOKSITA, CIJENE ALUMINIJA U SVIJETU RASTU...

Za početak nešto o jednom rudnom bogatstvu, važnim "motivom" u ovoj priči! Njegovo ime je boksit i nastaje kemijskim trošenjem sedimentnih stijena u uvjetima vlažne tropske i suptropske klime, a iz njega se dobiva aluminij. Osim za aluminij (više od 90 %) primjenjuje se i u proizvodnji abraziva, cementa, kemijskih i vatrostalnih proizvoda. Australija je najveći proizvođač boksita, zatim slijede Gvineja, Jamajka, Vijetnam i Brazil. Gvineja ima najveće procijenjene rezerve, a od ukupnog obujma njezinog izvoza približno 46,5 % otpada na boksit, a još 46 % na zlato.

Dario Majetić, Glas Slavonije

Nedavno je u Gvineji, izrično zbog patnje naroda, a suštinski zbog preraspodjele moći nad rudnim bogatstvima, izveden državni udar u kojem je s vlasti maknut dugogodišnji predsjednik Alpha Condé. Prevrat je izvela grupa mladih vojnih specijalaca okupljenih oko pukovnika Mamadyja Doumbouya, bivšeg kaplara francuske Legije stranaca koji se istakao ratujući u Afganistanu, Obali Bjelokosti, Džibutiju, Srednjoafričkoj Republici itd. Dodatne specijalne, opće i ostale obuke završio je u Izraelu, Cipru, Velikoj Britaniji i Gvineji. U zemlju se vratio prije tri godine, prvo kao zapovjednik bojne za nadzor u prefekturi Forécariahu, a zatim na mjesto zapovjednika Grupe specijalnih snaga (GFS) koju je oformio predsjednik Alpha Condé.

VOJSKA OSLOBAĐA

U svezi s tim poslovima, pukovnik Doumbouya nedavno se našao na crnoj listi dvadeset pet gvinejskih dužnosnika kojima je Europska unija zaprijetila sankcijama zbog kršenja ljudskih prava. Kako god, oružano izmicanje fotelje vlastitom poslodavcu Condéu pukovnik je opravdavao frazama i populističkim parolama od kojih je najdalje dobacilo citiranje bivšeg predsjednika Gane Jerryja Rawlingsa koji je nakon sličnog puča 1978. zagrmio: "Ako je narod potlačen od elite, na vojsci je da mu da slobodu!". Slično je u prošlom desetljeću bilo i s upravo svrgnutim predsjednikom Alphaom Condéom, koji je po Gvineji godinama uporno vodio političku borbu protiv mnogobrojnih, ali kratkotrajnih diktatorskih režima. Predsjednik je postao tek 2010., jer se odvažno suprotstavio pomahnitalom kapetanu Moussau Dadisau Camareu, vođi vojne hunte koja je vladala državom od 2008. do 2009. No kako to već biva u nerazvijenim društvima tranzicijskog i trećeg svijeta, Condé je brzo zaboravio na narod, da bi na kraju balade vlast pokušao zadržati neustavnim inzistiranjem na trećem uzastopnom mandatu. To je uskomešalo narodne mase i političku oporbu koji su za bijedu i beznađe okrivili njega i rudare. Stoga su prevratnici, dok im je ulica opijeno klicala, odmah javno pozvali rudarske tvrtke da nastave poslovanje na postojećim ugovorima.

KINEZI ISCRPLJUJU

Vezano uz situaciju, neki smatraju da iza populističkog jezika pučista stoji poziv na preispitivanje društvenog ugovora između rudarskog sektora i novih predstavnika naroda. To za mnogobrojne legalne i nelegalne ulagače u rudnike Gvineje znači da državni udar još nije gotova stvar. Prema njihovom shvaćanju, sukob bi se mogao rasplamsati između pristalica puča i onih koji ga osporavaju, ili unutar samih zavjerenika. Bez obzira na očekivanja interesnih grupa, vjerojatno neće doći do novih borbi, jer bi tada visoke cijene boksita i aluminija postale još više.

Podsjećamo da je nakon vojnog udara cijena aluminija odmah porasla za 3 % - na 2,768 dolara po toni, razina koja nije zabilježena od svibnja 2011. Inače je cijena aluminija od početka godine zbog pandemije koronavirusa, naglog ekonomskog oporavaka i uskih grla na transportnim putovima već porasla 40 %!. Zbog čega najviše problema ima najveći proizvođač aluminija na svijetu Kina, koja iz Gvineje vuče oko 55 % boksita. Naime, od kada je gvinejska vojska oružjem zapriječila bjesomučnu eksploataciju boksita i od kada je Indonezija zabranila izvoz sirovina kako bi potaknula domaću prerađivačku industriju, Kini je ostala samo Australija, trenutačno najveći svjetski proizvođač boksita. Ali upravo je tu glavni problem, jer Kina zbog geografije i općih odnosa na Pacifiku namjerava smanjiti svoju ovisnost o australskom izvozu strateških sirovina, pri čemu joj je Gvineja bila najvažniji oslonac. Dosad su tako, osim u kopanje i otkup boksita, mnogo ulagali u luku Conacry te u ostalu infrastrukturu koja vodi do postojećih i potencijalno isplativih rudnika Gvineje. Od svih su najvažnija dva bloka s velikim zalihama željezne rude koja se nalaze u rudarskom bazenu Simandou.

U vezi s tim rudnicima, političko poslovne kombinacije su pregovarane jako dugo vremena da bi se sve utanačilo 2019., kada je nositelj projekta postao kinesko-singapursko-gvinejski konzorcij WCS, u kojemu udjele imaju China Baowu Steel Group i Aluminium Corp. Of China (Chalco). Njihovi partneri ili konkurencija, ovisno o potrebi i situaciji, tvrtke su iza kojih stoji izraelski BSGR i britanski Niron Metals te britansko-australski mastodont Rio Tinto. Kako god, projekti prateće infrastrukture završeni su i odobreni, a troškovi izgradnje procijenjeni su i do 23 milijarde dolara. Početak eksploatacije rudarskih blokova zakazan je za 2026., s očekivanom početnom proizvodnjom od 60 milijuna tona visokokvalitetne željezne rude.

Taj poslovni potez Kinu je do sada koštao mnogo, ali tek kada krene postat će prava organizacijska i logistička noćna mora, jer se nalazišta nalaze na neprohodnom, brdovitom terenu na rubu Gvineje, uz nesigurnu granicu sa Sijera Leoneom i Liberijom u kojima, usput rečeno, Britanci i Amerikanci drže komandose. Uglavnom, bez obzira na potencijalne troškove zapadne zaštite, Kinezima bi zaobilaženje luke Conacry i usmjeravanje rude u zemljopisno mnogo bližu luku Buchanan u Liberiji bilo mnogo jeftinije, ali im je do sada gvinejska administracija odbijala dati odobrenje. Što bude bit će, ali kontroverzni projekt Simandou ostaje sinonim za prijevaru, korupciju i birokratsku nesposobnost još od kada je država eksproprirala zemljište, a Rio Tinto 1997. tamo prvi put zabio lopatu.

Slično je unatrag neko vrijeme u susjednoj Srbiji, u kojoj je Rio Tinto u Jadarskoj dolini, pokraj Loznice, otkrio novu rudu jadarit koju namjerava eksploatirati čim prije. Još dok je Vučić na vlasti. O toj navodnoj sprezi predsjednika i rudarskog diva, beogradski novinar Predrag Peca Popović navodi kako se Aleksandar Vučić hvali da mu je Rio Tinto za predstojeće izbore odobrio donaciju od 500 milijuna eura na tri rate! Stoga nije čudo što se opozicija i aktivisti u Srbiji boje da bi mogli proći kao Gvineja, gdje ni nakon nekoliko desetljeća stranog ulaganja i eksploatiranja zlata, željeza i boksita nema stabilnosti i smislene razvojne strategije.

NOVI AUKUS PAKT

Sve u svemu, ako vojna hunta ne uspije ekonomizirati rudarenje, od kojega samo pojedinci i Kina imaju koristi, bit će im teško odraditi i obični privid, a ne stvarne i prave reforme koje od njih očekuje oporba i nevladin sektor. Ako pak uspiju nekako izgurati Kineze, po logici rudnike bi mogli preuzeti Australci i njihovi partneri, čime bi se Australija dodatno učvrstila kao rudarska velesila. Rast gospodarskog utjecaja pratit će i obrambeno oružje novog pakta AUKUS (Australija, UK i SAD), iz kojega će Australija dobiti napredne vojne i civilne tehnologije i instruktore. Podsjećamo, inicijalni plan je da Australija izgradi infrastrukturu i osam podmornica na nuklearni pogon u sklopu novog Indo-pacifičkog sigurnosnog partnerstva sa Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom. Oko toga je posla američki predsjednik Biden izjavio: "Moramo biti sposobni reagirati na sadašnje strateško okruženje u regiji, ali i na to kako će se ono mijenjati zbog budućnosti svake od naših država". Još je dodao: "Svijet ovisi o slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku koji će napredovati u desetljećima pred nama".

Razlozi kojima savez opravdava australski premijer Scott Morrison odnose se na to da svijet postaje sve složeniji, a posebno u njihovoj pacifičkoj regiji. Rekao je i da će Australija odustati od 60 milijardi dolara vrijednog sporazuma s Francuskom o razvoju konvencionalnih podmornica kako bi se fokusirala na suradnju s SAD-om i Britanijom na gradnji nuklearnih podmornica koje neće biti naoružane nuklearnim oružjem. Francuska se zbog svega jako naljutila. S tim u vezi postoje neprovjerene teorije koje povezuju vojni puč u Gvineji sadašnjeg pukovnika i bivšeg legionarskog kaplara Doumbouya, čija je žena francuska državljanka, s bivšim kolonijalnim vladarima Francuzima...

U susjednoj Srbiji je Rio Tinto u Jadarskoj dolini pokraj Loznice otkrio novu rudu jadarit koju namjerava eksploatirati čim prije. Još dok je Vučić na vlasti...

Pukovnik Doumbouya našao se na crnoj listi dvadeset pet gvinejskih dužnosnika kojima je Europska unija zaprijetila sankcijama zbog kršenja ljudskih prava...

Područje Simandou

Regija Simandou jedan je od najvećih šumskih ekosustava zapadne Afrike i jedan od biološki najbogatijih i najugroženijih kopnenih ekosustava na svijetu. Ekosustav gornje gvinejske šume, čiji je dio lanac Simandou, proteže se preko južne Gvineje, Sijera Leonea, Liberije, Obale Bjelokosti, Gane i Toga. Vjeruje se da je nekad pokrivao čak 160.000 četvornih kilometara, ali tijekom stoljeća ljudskog djelovanja gotovo 70 posto izvornog šumskog pokrivača je nestalo, ostavljajući izolirane "mrlje" različitih tipova šuma u kojima se nalaze ekološke zajednice iznimne raznolikosti i brojne endemske vrste. Područje je bilo zaštićeno zbog relativne izolacije, ali je sada ugroženo prodorom poljoprivrede, nelegalnom sječom šuma, nekontroliranim i podmetnutim požarima, razvojem cesta i potencijalno destruktivnim rudarskim operacijama te nekontroliranim rastom ljudske populacije. Nedostatak kapaciteta državnih agencija i službi u provođenju zakona o zaštiti okoliša povećava opterećenje.

Aluminij kao zlato

Aluminij je jedan od najlakših metala na svijetu i zbog toga se široko koristi u proizvodnji različitih proizvoda. Ovaj metal ima sjajnu srebrnu boju i može biti savitljiv, što znači da se može saviti bez lomljenja. U prirodi aluminij se nalazi u rudi koja se zove - boksit. Ova se ruda rafinira različitim tehnikama za proizvodnju aluminijevog oksida koji se naziva glinica. Zatim se aluminij oksid rafinira kako bi se proizveo aluminij. Najveći proizvođač aluminija je Kina koja je 2019. proizvela 36.000.000 tona aluminija, a slijedi je Indija sa samo 3.700.000 proizvedenih tona. Ostali veliki proizvođači su Australija, Rusija, Kanada itd. Nedostatak boksita mogao bi dovesti do još većih poremećaja u trgovini aluminija te će poskupjeti svi aluminijski proizvodi poput ploča, cijevi, spremnika, telefona, bicikala, automobila itd.

Burna povijest Gvineje

Gvineja je država na afričkoj zapadnoj obali, između Gvineje Bisau na sjeverozapadu, Senegala na sjeveru, Malija na sjeveru i sjeveroistoku, Obale Bjelokosti na istoku, Sijera Leonea i Liberije na jugu te Atlantskoga oceana na zapadu. Oko 40 % teritorija prekriva tropska kišna šuma (mahagonij, tikovina, ebanovina), u obalnome lagunskome području rastu šume mangrova, a u rubnim područjima na sjeveru i sjeveroistoku raširena je savana. Prema popisu iz 2014. u Gvineji živi 10.523.261 stanovnik.

Struktura stanovništva je heterogena, a najbrojniji narod su Fulani, zatim slijede Malinke, kojemu pripadaju bivši predsjednik i sadašnji prevratnik. Većina stanovnika su muslimani suniti. Iskorištavanje prirodnih bogatstava (boksita, željezne rude, zlata i dijamanata), osnova je gospodarskoga razvoja. Gvineja posjeduje najveća ležišta boksita na svijetu (oko 25 % od ukupnih svjetskih zaliha), i po njegovoj je proizvodnji među vodećim zemljama.

Plodno tlo i povoljna klima pogoduju razvoju poljoprivrede (riža, kava, tropsko voće, krumpir, raznolik stočni fond i dr.). Većinu moderne povijesti Gvineja je bila pod Francuzima, kojima je otpor pružao narod Malinke. Neovisnost je proglašena 2. X. 1958. Tijekom 1960-ih Gvineja je djelovala u pokretu nesvrstanih zemalja. Osamdesetih vlast preuzima vojska, a od devedesetih započinje tranzicija u demokraciju. Prema Ustavu od 7. V. 2010. Gvineja je republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike šef je države, vrhovni zapovjednik oružanih snaga, izravno sudjeluje u radu vlade te imenuje njezine članove. Predsjednika biraju građani na općim izborima za mandat od pet godina i na najviše dva mandata.

Boksit u Hrvatskoj

Boksit je izrazito važna ruda za Hrvatsku, jer se ležišta nalaze diljem Hrvatske i s razlogom je nazvan ''nacionalnim mineralom''. Još jedan razlog zašto je boksit bitan za Hrvatsku je taj što se najstariji rudnik boksita nalazi u Hrvatskoj, točnije u Minjeri, gdje je utvrđeno da je baš tu iskopavan i upotrebljavan boksit mnogo ranije negoli je ta ruda otkrivena u Les Bauxu, 1821. godine. Boksitna nalazišta nalaze se u Kordunu i okolnim područjima, u Lici, Istri, Bukovici, Promini i Moseću, od Sinja do Imotskog, a u novije vrijeme mineraloški zanimljive pojave otkrivene su i u našim sjevernim krajevima: Ravnoj gori, Papuku i Krndiji. Nije stoga neobično da je boksit istraživan više negoli ijedna druga ruda u Hrvatskoj.