Dokumenti

Hrvatski zločini: za šta je Haški tribunal optužio pa osudio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, a oslobodio Ivana Čermaka (2) 

 

Zatrli tragove života

 

Prvostepena presuda Haškog tribunala kojom je general Ante Gotovina dobio 24, a Mladen Markač 18 godina zatvora, dok je Ivan Čermak oslobođen (pri čemu je najpoznatija hrvatska vojna operacija protiv Srba okvalifikovana kao "zločinački poduhvat"), šokirala je hrvatsku javnost više nego što je i sama verovala da je to moguće. Prenosimo optužnicu Haškog tužilaštva protiv ove trojice, i to u originalnom hrvatskom transkriptu

 

....

 

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

Predmet br. IT-06-90-PT

TUŽITELJ MEĐUNARODNOG SUDA

 

 

protiv

 

ANTE GOTOVINE

IVANA ČERMAKA

MLADENA MARKAČA

 

 

IZMIJENJENA SPOJENA OPTUŽNICA

 

 

...

 

 

28. Orkestrirana kampanja protjerivanja Srba s područja Krajine pokrenuta je prije početka glavne vojne operacije 4. kolovoza 1995., uglavnom putem propagande, dezinformacija i psihološkog rata. Širene su vijesti da će hrvatske snage svakog trena krenuti u napad i to u situaciji kada je srpsko stanovništvo, koje je već iskusilo ili čulo za zločine hrvatskih snaga i njihovo nedolično ponašanje u sličnim operacijama, bilo ispunjeno panikom i strahom. Usporedno s tim, na radiju, televiziji i ostalim sredstvima informiranja govorilo se o tome da Srbi "mogu slobodno otići" i da veliki konvoji Srba napuštaju to područje. U isto vrijeme srpskim civilima su pokazivane karte na kojima je bio označen "isključivo hrvatski" teritorij i davano im je do znanja koji su "izlazni pravci" s tog područja. Kako je operacija napredovala, hrvatske su snage počele granatirati civilna područja i ulaziti noću u naselja u kojima su živjeli srpski civili, prijeteći onima koji još nisu bili pobjegli pucnjavom iz pješačkog naoružanja i drugim vrstama zastrašivanja.

29. U kontekstu operacije "Oluja" vršene su radnje kojima se trebalo osigurati da svako raseljavanje Srba, čak i onih koji su pobjegli neposredno prije početka operacije ili na njenom samom početku zbog posljedica postupaka rukovodstva RSK-a ili nekog drugog razloga, bude trajno. U tom smislu su postupci i kaznena djela opisani u ovom dijelu optužnice provođeni s ciljem sprečavanja povratka Srba u Krajinu.

30. Nakon što je 4. kolovoza 1995. poduzeta glavna operacija, hrvatske snage su gotovo od samog početka, odnosno od drugog dana, započele s pljačkom imovine koju su srpski civili posjedovali ili u kojoj su živjeli. Pljačka velikih razmjera vršena je sustavno, a obuhvaćala je kako stambene tako i poslovne objekte. Viđani su konvoji pljačkaša koji su praznih ruku ulazili u određena mjesta, čija su vozila odlazila natovarena kućanskim aparatima, osobnom imovinom, pa čak i stokom. Kuće, između ostalih i one u kojima su stanovali predstavnici međunarodnih organizacija, ispremetane su i opustošene, a iz su njih izneseni, između ostalog, hladnjaci, štednjaci, elektronska oprema, namještaj i odjeća, pa čak i vrata i prozorski okviri. U nekim slučajevima zatočenim srpskim civilima naređeno je da pljačkaju u ime hrvatskih snaga. Nakon što bi ukrcali ukradenu imovinu u vojne kamione, zatočeni Srbi su je kasnije morali i iskrcati. Većina pljački izvršena je u kućama iz kojih su Srbi pobjegli, ali je bilo i mnogo slučajeva u kojima su vlasnici bili nazočni dok im je imovina pljačkanja pod prijetnjom fizičkim nasiljem.

31. Operacija etničkog čišćenja uključivala je organiziranu i sustavnu pljačku i uništavanje civilne imovine čiji su vlasnici ili stanari bili Srbi. Takvo ponašanje nije bilo sporadično ni ograničeno, već sastavni dio cijele kampanje čiji je cilj bio protjerati s tog područja preostale Srbe i/ili spriječiti one koji su pobjegli da se vrate, odnosno odvratiti ih od povratka. Neki koji su pokušali pobjeći skupljani su, ukrcavani u vozila i prevoženi u zatočeničke objekte i "prihvatne centre", što je predstavljalo dodatnu mjeru sprečavanja povratka u njihova naselja.

32. Bezobzirno razaranje gradova i sela u kojima su živjeli Srbi počelo je jedan ili dva dana nakon početka operacije "Oluja". Nakon što je svladan neznatan (a u mnogim slučajevima, nepostojeći) otpor SVK-a, hrvatske snage i neki Hrvati civili koji su bili pod nadzorom tih snaga provodili su taktiku spaljene zemlje i kampanju etničkog čišćenja tako što su na području cijele Krajine sustavno ubijali stoku i uništavali civilnu imovinu čiji su vlasnici ili stanari bili Srbi. Te snage, među kojima su bili pripadnici HV-a i Specijalne policije, uništavale su srpske kuće, hambare, poslovne prostore, objekte, usjeve i ubijale stoku. Hrvatske snage su često djelovale u skupinama koje su podmetale požare koristeći zapaljivo gorivo, zapaljive metke i eksploziv i za sobom ostavljale potpuno razorene gradove i brojna sela. U mjestima gdje su hrvatska i srpska imovina bile jedna pored druge hrvatske kuće su pošteđene, dok su srpske spaljene. Stoka, kao što su goveda i svinje, ubijana je ili spaljivana u hambarima i štalama. Voda u bunarima i vodovodu namjerno je zagađivana. Do 15. studenog 1995. uništavanje srpske imovine u južnom dijelu područja Krajina doseglo je takve razmjere da su srpska zajednica Krajine i njeno prebivalište praktički zatrti.

33. Mnogi srpski civili koji nisu pobjegli već su odlučili ostati na tom području, između ostalog, nenaoružani muškarci koji nisu imali vojni status, te starci, žene i invalidi, protupravno su ubijeni u operaciji "Oluja" i ostalim operacijama i/ili akcijama koje su u vezi s njom kontinuirano vršene, o čemu djelomično svjedoče iskapanja iz masovnih grobnica.

Vojnici su otvarali vatru na skupine civila. Ljudi su ubijani iz vatrenog oružja dok su bježali iz svojih kuća. Po cestama su ležali razbacani leševi. Viđane su osobe ustrijeljene iz neposredne blizine, ubijene kao prilikom strijeljanja, a brojne osobe morale su gledati ubojstva članova svoje obitelji. Neki ljudi su spaljeni živi, a neki su bačeni u bunare. Neki su pak umrli od posljedica višestrukih ubodnih rana. Ljudi su misteriozno nestajali iz svojih domova i naselja. Neki od njih su kasnije nađeni mrtvi, a neki nisu nikada pronađeni.

34. Tijekom operacije "Oluja" i ostalih operacija i/ili akcija koje su u vezi s njom kontinuirano vršene, sudionici udruženog zločinačkog pothvata i njihovi podređeni izvršili su nehumana djela nad srpskim civilima i osobama koje nisu sudjelovale u neprijateljstvima, između ostalih i onima koje su izbačene iz stroja, time što su te ljude izlagali ne samo psihološkom zlostavljanju, poniženju i patnji (između ostalog i prijetnjama da će ubiti njih ili članove njihovih obitelji), već su im nanosili i teške tjelesne povrede vatrenim oružjem, batinanjem, udarcima nogama i nanošenjem opekotina, kao i žestokim granatiranjem civilnih područja i zračnim napadom na civile u bijegu. Ljudi su često bili prisiljeni gledati batinanje i zlostavljanje članova vlastitih obitelji. Najugroženiji, uključujući starice i civile u bolnicama, bili su naročito izloženi nehumanim djelima i okrutnom postupanju.

35. Provođena je i populacijska politika prema kojoj je veliki dio srpske Krajine trebalo naseliti Hrvatima, pa su se u napuštene srpske kuće koje su izdržale napade uselili pripadnici hrvatskih snaga i drugi Hrvati. Srbima su oduzete kuće. Iako je službeno postojalo pravo na povratak na to područje ili povrat imovine, uništavanje srpske imovine i njihovih dokumenata, u uvjetima bijega masovnih razmjera, činilo je da zaštitne mjere mahom, i to namjerno, postoje samo u teoriji i bile su nedostupne.

36. U okviru i tijekom tih događaja, najkasnije od srpnja 1995. do približno 30. rujna 1995., Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ, djelujući individualno i/ili svojim sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu, planirali su, poticali, naređivali, izvršili i/ili pomagali i podržavali planiranje, pripremu i/ili počinjenje kaznenih djela za koja se terete niže u tekstu, od točke 1 do 9.

 

KAZNENA ODGOVORNOST

 

37. Na temelju članka 7(1), svaki optuženi snosi kaznenu odgovornost za kaznena djela koja je planirao, poticao, naredio, izvršio i/ili pomogao i podržao. U sklopu te odgovornosti, svi optuženi se terete individualno i kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata, kako se navodi niže u tekstu. Svaki optuženi snosi odgovornost za sudjelovanje u kaznenim djelima za koja se tereti na temelju svojih postupaka a, u slučajevima kada mu je dužnost bila da izvrši neke radnje, na temelju propusta ili neizvršenja tih radnji, neposredno i posredno, putem ili preko svojih podređenih ili drugih osoba, kao i putem ili preko struktura vlasti u kojima je bio ili u kojima je imao ulogu.

38. Na temelju članka 7(1), svaki optuženi je kazneno odgovoran za kaznena djela počinjena u sklopu udruženog zločinačkog pothvata. (Tužitelj riječju "počinio" u ovom kontekstu ne želi sugerirati da je pojedini optuženi, ili bilo koji od optuženih, nužno osobno počinio kazneno djelo, odnosno kaznena djela za koja se tereti. U ovom kontekstu "počinjenje" se odnosi na sudjelovanje optuženih u udruženom zločinačkom pothvatu. Sudionici udruženog zločinačkog pothvata koristili su druge ili surađivali s njima kako bi omogućili ili izvršili zločine koji su bili dio zajedničke namjere. Sudionici udruženog zločinačkog pothvata odgovorni su za zločine počinjene u cilju ostvarenja udruženog zločinačkog pothvata ili u sklopu zajedničke namjere koje su fizički počinile ili omogućile osobe koje su sudionici udruženog zločinačkog pothvata koristili ili s njima surađivali.

39. Kaznena djela za koja se optuženi terete u točkama 1 do 5 počinjena su hotimično i u svrhu udruženog zločinačkog pothvata, i to za vrijeme tog pothvata. Udruženi zločinački pothvat je postojao u vrijeme počinjenja kaznenih djela za koja se optuženi terete u ovoj Spojenoj optužnici i u vrijeme sudjelovanja svih optuženih u njegovom izvršenju.

40. Svi optuženi sudjelovali su u udruženom zločinačkom pothvatu time što su posjedovali i/ili dijelili namjeru u vezi sa svakim kaznenim djelom počinjenim u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

41. Svi optuženi sudjelovali su u udruženom zločinačkom pothvatu i/ili mu pridonosili izvršavanjem i ostvarivanjem ili pokušajem ostvarenja njegove svrhe ili ciljeva.

42. Pored toga ili alternativno, što se tiče bilo kojeg kaznenog djela za koji se optuženi terete u ovoj Spojenoj optužnici a koje nije počinjeno u cilju udruženog zločinačkog pothvata, to djelo je bilo prirodna i predvidljiva posljedica udruženog zločinačkog pothvata, njegovog provođenja ili pokušaja provođenja, a svi optuženi, iako svjesni te moguće posljedice, priključili su se i ostali u tom pothvatu, spremno preuzimajući rizik da će biti počinjena kaznena djela, te su odgovorni za kaznena djela za koja se terete.

43. Elementi mens rea u vezi s kaznenim djelima za koja se optuženi terete u ovoj Spojenoj optužnici su sljedeći:

(a) progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kažnjivi na temelju članka 5(h Statuta (točka 1) - optuženi i/ili počinitelj postupao je s diskriminatornom namjerom, odnosno imao je namjeru provođenja diskriminacije na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi.

(b) deportacija, kažnjiva na temelju članka 5(d) Statuta (točka 2) - optuženi i/ili počinitelj postupao je s namjerom uklanjanja osobe ili osoba ili svjestan mogućnosti da će osoba ili osobe biti uklonjena/uklonjene.

(c) nehumana djela (prisilno premještanje), kažnjiva na temelju članka 5(i) Statuta

(točka 3) - optuženi i/ili počinitelj postupao je s namjerom uklanjanja osobe ili osoba ili svjestan mogućnosti da će osoba ili osobe biti uklonjena/uklonjene.

(d) pljačkanje javne ili privatne imovine, kažnjivo na temelju članka 3(e) Statuta (točka

4) - optuženi i/ili počinitelj postupao je s namjerom oduzimanja imovine ili je bezobzirno zanemario vjerojatnost da će ta imovina biti oduzeta.

(e) bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, kažnjivo na temelju članka 3(b) Statuta (točka 5) - optuženi i/ili počinitelj postupao je s namjerom uništenja dotične imovine ili je bezobzirno zanemario mogućnost da će ta imovina biti uništena.

(f) ubojstvo, kažnjivo na temelju članaka 5(a) i 3 Statuta (točke 6 i 7) - optuženi i/ili počinitelj postupao je s namjerom uzrokovanja smrti ili nanošenja teških tjelesnih povreda usprkos tome što se moglo logično pretpostaviti da će ta radnja ili propust vjerojatno uzrokovati nečiju smrt.

(g) nehumana djela, kažnjiva na temelju članka 5(i) Statuta (točka 8) - optuženi i/ili počinitelj postupao je s namjerom nanošenja teških tjelesnih ili duševnih povreda ili je bio svjestan vjerojatnosti da će njegova radnja ili propust uzrokovati teške tjelesne ili duševne povrede.

(h) okrutno postupanje, kažnjivo na temelju članka 3 Statuta (točka 9) - optuženi i/ili počinitelj postupao je namjerno ili smišljeno (prema objektivnoj procjeni) utoliko što njegove radnje ili propusti nisu bili slučajni. Radnja ili propust počinjeni su s namjerom okrutnog postupanja ili sa sviješću o tome da će ta radnja ili propust vjerojatno imati za posljedicu okrutno postupanje.

44. Pored toga ili alternativno, svi optuženi su planirali, poticali i/ili naredili kaznenadjela za koja se terete u Spojenoj optužnici. Svi optuženi su bili svjesni znatne vjerojatnosti da će provođenje njihovih planova i zapovijedi i izvršenje postupaka i ponašanja koje su poticali izazvati ili prouzročiti kaznena djela za koja se terete u ovoj Spojenoj optužnici.

45. Pored toga ili alternativno, na temelju članka 7(1), svaki optuženi je kazneno odgovoran za pomaganje i podržavanje planiranja, priprema i/ili izvršenja kaznenih djela za koja se tereti u ovoj Spojenoj optužnici. Svi optuženi su bili svjesni da znatno pridonose izvršenju kaznenih djela za koja se terete u ovoj Spojenoj optužnici ili da postoji vjerojatnost da će biti izvršeno jedno ili više kaznenih djela ili da će njihove radnje ili propusti znatno pridonijeti izvršenju tog kaznenog djela ili tih kaznenih djela.

46. Na temelju članka 7(3), svi optuženi se terete i kazneno su odgovorni za kažnjive radnje i/ili propuste svojih podređenih koje su svjesno propustili spriječiti ili kazniti. Svi optuženi su imali stvarnu kontrolu nad svojim podređenima (to jest, realnu sposobnost da spriječe počinitelje ili ih kazne) koji su sudjelovali u izvršenju kaznenih djela za koja se optuženi terete u ovoj Spojenoj optužnici. Svi optuženi su znali i/ili je bilo razloga da znaju da se jedan ili više njihovih podređenih spremaju počiniti takva djela ili da su ih već počinili, a nisu poduzeli nužne i razumne mjere da spriječe takva djela ili kazne počinitelje.

47. Svi optuženi su znali i/ili je bilo razloga da znaju za kaznena djela za koja se terete u ovoj Spojenoj optužnici, a koja su se njihovi podređeni spremali počiniti ili su ih već počinili, zahvaljujući nizu čimbenika, između ostalog: (a) vršenju zapovjednih dužnosti nad svojim podređenima ili u vezi s njima, uključujući primanje izvještaja i informacija za vrijeme vršenja tih dužnosti; (b) funkcioniranju stožera i sustava veze na terenu; (c) njihovom osobnom prisustvu, sudjelovanju i opažanjima u raznim operacijama na području Krajine u razdoblju na koje se odnosi ova Spojena optužnica; (d) obaviještenosti i saznanjima o ponašanju raznih pripadnika hrvatskih snaga u ranijim, tekućim i sličnim operacijama; (e) izvještajima medija o zločinima i navodnim zločinima; i (f) kontaktima i sastancima s pripadnicima i predstavnicima međunarodne zajednice, konkretno promatračima Ujedinjenih naroda i predstavnicima drugih nevladinih organizacija i medija.

 

Točka 1

 

PROGONI

 

48. Najkasnije od srpnja 1995. do približno 30. rujna 1995. Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ, djelujući individualno i/ili svojim sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu, planirali su, poticali, naređivali, počinili i/ili pomagali i podržavali planiranje, pripremu i/ili izvršenje progona srpskog stanovništva Krajine na političkoj, rasnoj i/ili vjerskoj osnovi u južnom dijelu područja Krajina, što se između ostalog odnosi na sljedeće općine ili njihove dijelove: Benkovac, Civljane, Donji Lapac, Drniš, Ervenik, Gračac, Kistanje, Knin, Lišane Ostrovičke, Lisičić, Nadvoda, Obrovac, Oklaj i Orlić. Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ odgovorni su za sljedeća djela progona krajiških Srba: deportaciju i prisilno premještanje; razaranje i paljenje srpskih kuća i poslovnih prostora; pljačku javne i privatne imovine koju su posjedovali Srbi; ubojstvo; druga nečovječna djela, uključujući granatiranje civila i okrutno postupanje; nezakonite napade na civile i civilne objekte; nametanje ograničavajućih i diskriminacijskih mjera, uključujući nametanje diskriminacijskih zakona; diskriminacijska eskproprijacija; nezakonito zatočenje; nestanke.Tim radnjama i propustima (uključujući i one navedene u stavcima 12-20 i 27-47), Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ počinili su sljedeće kazneno djelo, odnosno sljedeća kaznena djela:

Točka 1: progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjivi na temelju članaka 5(h), 7(1) i 7(3) Statuta.

 

 

Točke 2 i 3

 

DEPORTACIJA I PRISILNO PREMJEŠTANJE

 

49. Najkasnije od srpnja 1995. do približno 30. rujna 1995. Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ, djelujući individualno i/ili svojim sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu, planirali su, poticali, naređivali, počinili i/ili pomagali i podržavali planiranje, pripremu i/ili izvršenje prisilnog premještanja i/ili deportacije srpskog stanovništva Krajine iz južnog dijela područja Krajina u SFRJ, Bosnu i Hercegovinu i/ili druge dijelove Hrvatske, pod prijetnjom izvršenjem i/ili izvršenjem djela nasilja i zastrašivanja (uključujući pljačkanje i uništavanje imovine), što je imalo za posljedicu raseljavanje, premještanje ili deportaciju Srba Krajine s tog područja (između ostalog, tako što su natjerani da bježe ili napuste to područje) i/ili sprečavanje njihovog povratka odnosno odvraćanje od povratka na to područje, što se između ostalog odnosi na sljedeće općine ili njihove dijelove: Benkovac, Civljane, Donji Lapac, Drniš, Ervenik, Gračac, Kistanje, Knin, Lišane Ostrovičke, Lisičić, Nadvoda, Obrovac, Oklaj i Orlić.

Tim radnjama i propustima (uključujući i one navedene u stavcima 12-20 i 27-47), Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ počinili su sljedeće kazneno djelo, odnosno sljedeća kaznena djela:

Točka 2: deportacija, ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiva na temelju članaka 5(d), 7(1) i 7(3) Statuta. Točka 3: nehumana djela (prisilno premještanje), ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiva na temelju članaka 5(i), 7(1) i 7(3).

 

 

Točka 4

 

PLJAČKANJE JAVNE ILI PRIVATNE IMOVINE

 

50. Najkasnije od srpnja 1995. do približno 30. rujna 1995. Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ, djelujući individualno i/ili svojim sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu, planirali su, poticali, naređivali, počinili i/ili pomagali i podržavali planiranje, pripremu i/ili izvršenje sustavnog pljačkanja imovine čiji stanari ili vlasnici su bili Srbi iz Krajine, uključujući njihove kuće, pomoćne objekte, štale i/ili stoku, između ostalih u sljedećim općinama ili njihovim dijelovima: Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Ervenik, Gračac, Kistanje, Knin, Lišane Ostrovičke, Nadvoda, Obrovac, Oklaj i Orlić.

Tim radnjama i propustima (uključujući i one navedene u stavcima 12-20 i 27-31 i 35-47), Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ počinili su sljedeće kazneno djelo, odnosno sljedeća kaznena djela:

Točka 4: pljačkanje javne ili privatne imovine, KRŠENJE ZAKONA ILI OBIČAJA RATOVANJA, kažnjivo na temelju članaka 3(e), 7(1) i 7(3) Statuta.

 

Točka 5

 

BEZOBZIRNO RAZARANJE

 

51. Najkasnije od srpnja 1995. do približno 30. rujna 1995. Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ, djelujući individualno i/ili svojim sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu, planirali su, poticali, naređivali, počinili i/ili pomagali i podržavali planiranje, pripremu i/ili izvršenje uništavanja velikih razmjera (uključujući paljenje) i nanošenja znatne štete selima, kućama, pomoćnim objektima i/ili hambarima čiji su vlasnici ili stanari bili Srbi Krajine, ubijanja njihove stoke i zagađivanja njihovih bunara, između ostalih u sljedećim općinama ili njihovim dijelovima: Benkovac, Civljane, Donji Lapac, Drniš, Ervenik, Gračac, Kistanje, Knin, Lišane Ostrovičke, Lisičić, Nadvoda, Obrovac, Oklaj i Orlić.

Tim radnjama i propustima (uključujući i one navedene u točkama 12-20 i 27-32 i 35-47), Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ počinili su sljedeće kazneno djelo, odnosno sljedeća kaznena djela: IT-06-90-T 7/7469 TER Prijevod str. 15 od 16 21. veljača 2008. Točka 5: bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, KRŠENJE ZAKONA ILI OBIČAJA RATOVANJA, kažnjivo na temelju članaka 3(b), 7(1) i 7(3) Statuta.

 

Točke 6 i 7

UBOJSTVO

 

52. Najkasnije od srpnja 1995. do približno 30. rujna 1995. Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ, djelujući individualno i/ili svojim sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu, planirali su, poticali, naređivali, počinili i/ili pomagali i podržavali planiranje, pripremu i/ili izvršenje ubojstva srpskih civila iz Krajine i osoba koje nisu sudjelovale u neprijateljstvima, uključujući i pripadnike srpskih oružanih snaga koji su položili oružje i one koji su izbačeni iz stroja, na razne načine, između ostalog, vatrenim  oružjem, spaljivanjem ili ubodima, između ostalih u sljedećim općinama ili njihovim dijelovima: Donji Lapac, Drniš, Ervenik, Gračac, Kistanje, Knin i Orlić (konkretni slučajevi navedeni su u Prilogu).

Tim radnjama i propustima (uključujući i one navedene u stavcima 12-20 i 27-28, 33 i 35-47), Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ počinili su sljedeće kazneno djelo, odnosno sljedeća kaznena djela:

Točka 6: ubojstvo, ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjivo na temelju članaka 5(a), 7(1) i 7(3) Statuta. Točka 7: ubojstvo, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionirano zajedničkim člankom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivo na temelju članaka 3, 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

 

Točke 8 i 9

 

NEHUMANA DJELA I OKRUTNO POSTUPANJE

 

53. Najkasnije od srpnja 1995. do približno 30. rujna 1995. Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ, djelujući individualno i/ili svojim sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu, planirali su, poticali, naređivali, počinili i/ili pomagali i podržavali planiranje, pripremu i/ili izvršenje nehumanih djela nad i okrutnog postupanja prema srpskim civilima iz Krajine i osobama koje nisu sudjelovale u neprijateljstvima, između ostalih, i pripadnicima srpskih snaga koji su položili oružje i onima koji su izbačeni iz stroja, uključujući ponižavanje i/ili degradaciju putem otvaranja vatre (između ostalog, tijekom zračnog napada), nasrtaja, batinanja, uboda, prijetnji i nanošenja opekotina, između ostalih, u sljedećim općinama ili njihovim dijelovima: Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gračac, Kistanje, Knin i Orlić. Tim radnjama i propustima (uključujući i one navedene u stavcima 12-20 i 27-28, 34 i 35-47), Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ počinili su sljedeće kazneno djelo, odnosno sljedeća kaznena djela: IT-06-90-T 6/7469 TER Prijevod str. 16 od 16 21. veljača 2008. Točka 8: nehumana djela, ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiva na temelju članaka 5(i), 7(1) i 7(3) Statuta. Točka 9: okrutno postupanje, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionirano zajedničkim člankom 3(1)(a) Ženevskih konvencija, kažnjivo na temelju članaka 3, 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

 

OPĆI NAVODI

 

54. Ukoliko nije drukčije navedeno, sve radnje i propusti za koje se optuženi terete u ovoj Spojenoj optužnici počinjeni su na teritoriju bivše Jugoslavije.

55. Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, na području Krajine, u Republici Hrvatskoj, na teritoriju bivše Jugoslavije, postojalo je stanje oružanog sukoba.

56. Sve radnje, postupci, propusti i ponašanja za koje se optuženi terete u ovoj Spojenoj optužnici bili su dio rasprostranjenog ili sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva, konkretno srpskog stanovništva južnog dijela područja Krajina.

57. Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, svi optuženi bili su dužni pridržavati se zakona i običaja koji uređuju vođenje rata, uključujući Ženevske konvencije iz 1949. godine (i zajednički članak 3) i dodatne protokole Ženevskih konvencija.

58. Sve radnje, postupci, propusti i ponašanja za koje su optuženi terete u vezi s uništavanjem imovine izvršeni su protupravno i bezobzirno i nisu bili opravdani vojnom nuždom.

59. Radnje, postupci, propusti i ponašanja kojima su optuženi i drugi izvršili progone, kako je navedeno u točki 1, obuhvaćaju, između ostalog, kaznena djela za koja se optuženi terete u točkama od 2 do 9.

60. Navodi i točke optužnice kojima se optuženi terete za ubojstvo ili lišavanje života, ili navodi i točke optužnice koji se, među ostalim, odnose na ubojstva i lišavanja života, obuhvaćaju sva ubojstva i lišavanja života koja su izvršili pripadnici hrvatskih snaga u sklopu ponašanja opisanog u ovoj Spojenoj optužnici. U Prilogu koji se odnosi na te navode sadržan je samo mali broj pojedinačnih slučajeva kojima se konkretiziraju te optužbe.

/potpis na izvorniku/

Serge Brammertz, tužitelj

21. veljača 2008.

Den Haag, Nizozemska

 

                                      (Slede dodaci, prim.ur)