DRUGA STRANA UKRAJINSKOG RATA: TESLIN POUČAK - FANTAZIJA ILI STVARNOST?

Energetski sustav postaje ključna bojišnica

DIV NA RIJECI DNJEPAR: NUKLEARNA ELEKTRANA ZAPORIŽJA

Ruska taktika, Ukrajinska nemoć: Iscrpljivanjem energetskih sadržaja do totalnog zastoja u opskrbi...

U svojoj poznatoj knjizi "Tesla evolucija svijesti čovječanstva" Velimir Abramović je, između ostalog, zapisao i sljedeće: Kao ratni teoretičar budućnosti, Tesla je već 1900. godine, u svom tehnološkom manifestu Svjetski sistem, postavio osnove suvremenog informatičkog rata formulirajući razvoj telekomunikacija u dvanaest točaka. Predvidio je ratove bez vojnika, u kojima će se boriti robotizirani aparati, sve do neophodnog "energetskog ekvilibrija", na kojem prirodni uzroci rata prestaju djelovati.

Dario Majetić, Glas Slavonije

Abramović dalje piše: Tesla je ratovanje promatrao kao energetsku izmjenu u okviru zatvorenog sustava s konačnim nabojem. Prema tome, ako odljev energije nadilazi priljev, rat se trenutno zaustavlja. U slučaju da tu teoriju prihvatimo kao ispravnu, i u slučaju da uvjeti ostanu nepromijenjeni, moramo se složiti s Teslom da će duljina rata ovisiti prije svega o načinu na koji će doći do iscrpljivanja energetskih sadržaja zaraćenih strana. Oštećenje ili nedostatak opreme, nestašica hrane, streljiva, metala, kemijskih sredstava, oskudica u novcu, nedovoljan broj uvježbanih ljudi ili jednostavno nedostatak ljudi samo su neki od elemenata s kojima treba računati kao s uzrocima prekida sukoba... Tesla je dublje i bolje shvatio narav rat nego ijedan filozof i teoretičar prije njega. Naime, u procjenama koje daju moderni ratni teoretičari ugrađena je i mana prevelikog broja činjenica koje dostavljaju stručne, a često i špijunske službe, činjenica koje je bez poznavanja dublje zakonitosti njihovih mnogostrukih veza teško usporediti po značaju i zbog toga se istina najčešće zamagljuje pretjeranim uvažavanjem besmislenih podataka. Glavna briga stručnjaka je kontrola masovnih emocija, tj. filozofija rata je "reprogramiranje kolektivnog nesvjesnog".

ASTENIJA UKRAJINE

Polazeći od Abramovićevih teza (i ne samo njih, dakako), može se zaključiti da Rusija iscrpljujući ljudstvo, streljivo te energetski i industrijski sektor čini enormni pritisak na Ukrajinu. U nekom dramatičnom tonu recimo da Rusija sažima Ukrajinu u crnu rupu Europe, po kojoj, prije nego nestane u prostorno-vremenskim dubinama, odzvanjaju ukrajinski medijski vapaji za pomoći Zapada. Uglavnom, Zaporižja je pretrpjela jedan od najvećih zračnih napada od početka rata, Harkiv je bio pod velikim napadom, cijela je Ukrajina granatirana... I onda onaj aspekt koji se nameće kao najvažniji - oštećena je visokonaponska infrastruktura i generatori u zapadnim, središnjim i istočnim dijelovima Ukrajine. Dvadeset reaktora termoelektrana u zemlji je oštećeno. Ukrajina je izgubila gotovo pola svoje nuklearne proizvodnje i 75 posto kapaciteta svojih termoelektrana...

U ovoj dramatičnoj fazi ukrajinskog rata treba podsjetiti da je instalirani proizvodni kapacitet električne energije Ukrajine nekada iznosio oko 50 GW. Primjera radi, trenutni Poljski instalirani kapacitet električne energije iznosi 51,8 GW, Europske unije 991 GW, Rusije 250 GW, SAD-a 1,213 GW, a Kine nevjerojatnih 2,920 GW. Proizvodnja pak električne energije iz nuklearnih elektrana činila je 55 % ukupne proizvodnje električne energije Ukrajine, te je s petnaest reaktora u četiri nuklearne elektrane (Rivne, Hmjeljnicki, Južna Ukrajina i Zaporižja) Ukrajina bila sedmi najveći proizvođač nuklearne energije u svijetu. Termoelektrane davale su 30 %, hidroelektrane 8 %, a obnovljivi izvori 7 % električne energije. Ne zaboravimo da je do ruskog napada većina navedenih energetskih potencijala bila izravno ili neizravno pod kontrolom angloameričkih kompanija koje su ulagale u razvoj i zaštitu.

Sve to Rusi nisu više mogli gledati, pa su u travnju 2022. započeli iscrpljivanje Ukrajine šetnjom kroz "američko" odlagalište radioaktivnog otpada Černobil i zauzimanjem Nuklearne elektrane Zaporižja - Energodar. O tome se dosta pisalo u svjetskim medijima, ponajviše zbog prethodno usađenog černobilskog bauka, ali i stoga što je nuklearna elektrana Zaporižja, sa šest lakovodnih reaktora izlazne snage 5,7 GW, najveća nuklearka u Europi. Ta zvijer od elektrane nekada je proizvodila gotovo polovinu električne energije dobivene iz nuklearnih postrojenja i više od petine ukupne električne energije proizvedene u Ukrajini. Reaktori elektrane su ruski, a u pogon su postupno uvođeni od osamdesetih do sredine devedesetih godina. Svi su modernizirani nakon katastrofe u japanskoj nuklearki Fukušima 2011. godine. Rektori su opremljeni zaštitnim kupolama i osigurani trima dizelskim agregatima. Iako stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) nisu registrirali oštećenja, Zelenski bez prestanka u javnost usađuje strah od štetnog zračenja do kojega bi moglo doći zbog taljenja nuklearnih reaktora.

ELEKTRIFIKACIJA I ESKALACIJA

Blizu nuklearne elektrane Energodar - Zaporižja Rusi kontroliraju i moćnu termoelektranu Zaporižja, izlazne snage oko 3 GW. Primarno gorivo za proizvodnju električne energije je ugljen, ali se elektrana može koristiti prirodnim plinom i loživim uljem. Godinu dana prije rata ta je termoelektrana doživjela havariju u požaru. Što se tiče ostalih važnijih proizvodnih potencijala, na početku je rata ruska vojska uništila termoelektranu Luhansk, a pod kontrolom drži i najveću vuhlehirsku termoelektranu u Svitlodarsku, sa sedam jedinica, od čega su četiri jedinice na ugljen i tri kotla na plin, ukupne izlazne snage od 3,6 GW. Usput budi rečeno, dimnjak je vuhlehirske elektrane s visinom od 320 metara jedan od najviših objekata u Ukrajini. Daleko je odjeknulo i dizanje u zrak dijela brane i hidroelektrane Kakhovka, čije je onesposobljavanje osim gubitaka 0,33 GW prouzročilo i znatno smanjenje količine dostupne vode u Sjevernom krimskom kanalu, glavnom izvoru slatke vode za Krimski poluotok i južni dio Hersonske oblasti.

U proljetnoj ruskoj eskalaciji kod Harkiva oštećena je termoelektrana na ugljen Zmiivska, a u samom gradu uništena je termoelektrana 5. Također su onesposobljene termoelektrane Kurakhovo, Dnjepar i Tripiljska, kao i nekoliko drugih hidroelektrana te plinska infrastruktura diljem Ukrajine. "Rusija je pogodila do 80 % ukrajinskih konvencionalnih elektrana i polovinu hidroelektrana, u najtežim napadima od početka rata", istaknuo je ukrajinski ministar energetike German Galuščenko.

NERADO U VOJNIKE

Usporedno s uništavanjem ukrajinske (sovjetske) energetsko-industrijske baze u Ukrajini ruski predsjednik Putin podiže ruski potencijal žive sile dekretom o proljetnom novačenju 150.000 ljudi. Tako sada svi radno sposobni muškarci u Rusiji moraju odraditi jednogodišnju vojnu službu ili ekvivalentnu obuku s 18 godina. Još je u srpnju donji dom ruskog parlamenta izglasao podizanje maksimalne dobi u kojoj muškarci mogu biti mobilizirani na 30 s 27 godina. S druge strane, Kijev navodno ima velikih problema i sa psihastenijom Ukrajinaca (svojevrsnim "umorom duše", daklem psihičkom iscrpljenosti), koji nisu radi slave voljni izgubiti glavu na istoku domovine. Problem je kulminirao na prošlogodišnji Božić, kada je u Vrhovnoj Radi, u svrhu opravdanja najavljene američke pomoći, predstavljen prijedlog zakona o mobilizaciji, kojim se traži dodatno novačenje 450-500 tisuća ljudi. Unatoč protivljenju, početkom travnja prijedlog je prihvaćen, nakon čega je Zelenski odlučno potpisao zakon. Kada ovih dana stupi na snagu, bit će izuzetno nepovoljan za vojnike koji se bore na fronti od početka rata 2022., jer ne postavlja nikakvo vremensko ograničenje za vojnu službu. Neki analitičari to tumače kao organiziranu konjunkturu s djelomično funkcionalnih i identitetski nedefiniranih četrdesetogodišnjaka i pedesetogodišnjaka na mlade reprogramirane antiruse. Zakonom se još obvezuje muškarce na ažuriranje osobnih podatka o vojnom roku, povećavaju se isplate onima koji volontiraju (novac će biti osiguran iz američke pomoći) i dodaje se nova kazna za izbjegavanje vojnog roka.

Što se pak tiče streljiva, kao druge pokretačke energije ratovanja, Ukrajinci su jedva dočekali da se Washington umilostivi i odobri, usporedno s novom mobilizacijom, kontroverzni paket pomoći od 60,84 milijardi dolara namijenjen naoružanju. Od toga 13,8 milijardi dolara ide za kupnju novog oružja i opreme, a 23 milijarde dolara iskoristit će se za popunjavanje američkih zaliha oružja već dopremljenog Ukrajini. U vezi s tim, a u povodu uništavanja elektrana, uvijek spreman Zelenski je na PBS-u kazao: "Letjelo je 11 projektila. Uništili smo prvih sedam, a četiri preostala uništila su termoelektranu. Zašto? Zato što više nismo imali projektila protuzračne obrane da je obranimo." Nakon instaliranja sedam jedinica protuzračne obrane, prema Zelenskom, ostatak će pomoći poslužiti za oslobađanje svih izgubljenih teritorija s one strane Dnjepra. Međutim, američki biznismen David Sacks je izračunao, a vlasnik Tesle Elon Musk ga podržao, da bi dodijeljena američka pomoć koja se reklamira kao "spašavanje Ukrajine" bila dovoljna za točno pola kontraofenzive oružanih snaga Ukrajine prošlog ljeta, koja je na kraju propala.

Dakle, uzimajući sve u obzir, kraj rata u Ukrajini nije još na vidiku i rat bi mogao trajati "dok odljev energije nadilazi priljev", kako je govorio Tesla, te dodao: "I ma što budućnost spremala ljudskom rodu dosadašnji razvoj ukazuje da mu je sudbina najvjerojatnije vječita borba." Navedeno potkrepljuje najava Rusije da će zbog dolaska dalekometnih raketa ATACMS "proširiti tampon-zonu" unutar Ukrajine. No pitanje je hoće li Rusija imati dovoljno energetskih sadržaja da izdrži do 2030., kada će Amerikanci imati postrojenu europsku vojsku na Dnjepru i potpuno operacionaliziranu The Army's AimPoint Force Structure.

Žurna isporuka pomoći

Prva isporuka u okviru vojne pomoći Ukrajini, koju je odobrio američki Kongres, i potpisao Biden, stiže u Ukrajinu. Vrijednost prve isporuke je milijardu dolara. Prema američkoj vojsci, prioritetne isporuke uključivat će dodatna vozila BVP M2 Bradley (40 - 60), dodatna vozila MRAP (80 - 100), dodatna terenska HMMWV vozila (100 - 150), logistička vozila (nekoliko desetaka), transportna vozila (nekoliko desetaka), vođene rakete, protuoklopne mine, mine Claymore (ekvivalent ex YU MRUD), ručne raketne bacače AT-4, rakete za VLR M142 HIMARS, projektile kalibra 105 mm i 155 mm, granate za minobacače kalibra 60 mm, rakete za POVRS TOW i Javelin, rakete zemlja-zrak. Samo što u ovoj isporuci nisu rakete za Patriot, nego za MANPADS Stinger i PZO rakete RIM-7 (mornarička modifikacija AIM-7) i AIM-9M, koje se koriste u PZO sustavima FrankenSAM, odnosno u kombinaciji lansera sovjetskog PZO sustava BUK s ??američkim raketama. Umjesto modernih projektila dugog dometa ukrajinska vojska trebala bi dobiti rakete za MANPADS i stare projektile ograničenog dometa. Kanada se priprema isporučiti Ukrajini 450 dronova SkyRanger R70. Nizozemska i Njemačka planiraju zajedničku nabavu i isporuku Ukrajini izvidničkih dronova RQ-35 Heidrun vrijednu 200 milijuna eura. Njemačka također planira dodatnu isporuku Ukrajini izvidničkih dronova VECTOR 211. (Advance hr./D.Ma.)

Nuklearno bratimljenje

Dok Ukrajina nastoji što je prije moguće postići potpuno energetsko odvajanje od Rusije, sjevernoameričke nuklearne tvrtke imaju ključnu ulogu u tom procesu. Ukrajinska državna politika u vezi s nuklearnom industrijom prije 2022. u biti je pokušala postići dva cilja - povećati proizvodni kapacitet za 70 posto, na 24 GW, do 2040. i osigurati zalihe nuklearnog goriva. U pozadini glavnih strateških nuklearnih ambicija Ukrajine američki je partner Westinghouse Electric. Godine 2021. s Westinghousom potpisan je ugovor o izgradnji dvaju novih reaktora u nuklearnoj elektrani Hmjeljnicki. Bio je to dio šireg programa instaliranja pet reaktora tipa AP1000 u Ukrajini kapaciteta 1,1 GW svaka. Planovi su poslije prošireni na devet reaktora. Uz tradicionalne nuklearne tehnologije, Ukrajina je prije rata s Amerikancima planirala započeti izgradnju malih modularnih reaktora. (D.Ma.)

Nuklearna elektrana Zaporižja

Moskva je zatražila hitan sastanak Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) zbog, kako tvrdi, niza ukrajinskih napada dronovima na nuklearnu elektranu Zaporižja, najveću u Europi. Iako je IAEA potvrdila da je elektrana napadnuta s nekoliko dronova, ukrajinska strana i dalje tvrdi da nema nikakve veze s tim i da je riječ o "ruskim dezinformacijama". Šef nuklearnog nadzornog tijela Ujedinjenih naroda (UN) Rafael Grossi nakon sastanka s Vladimirom Putinom i čelnikom državne nuklearne elektrane Rosatom Aleksejem Lihačevom, prema Ruskoj informativno agenciji (RIA), kazao je da su razgovori bili "napeti", ne navevši detalje. Glasnogovornik IAEA-e zanijekao je da je Grossi opisao razgovore kao napete. Podsjetimo, Zaporižja je izgubila vezu sa svim svojim vanjskim dalekovodima osam puta u proteklih 18 mjeseci. Jedan od šest reaktora elektrane, prema IAEA-i, treba držati u vrućem načinu rada kako bi se proizvela para potrebna za nuklearnu sigurnost, uključujući obradu tekućeg radioaktivnog otpada u spremnicima. (D.Ma)