Drugi pišu

U sjeni invazije na Ukrajinu: Uskrsnuće Sovjetskog Saveza

RUSKI RATNI GAMBIT

POČETAK KRAJA: PUTIN SE ODLUČIO ZA SVEOPĆI NAPAD. IMA PODRŠKU ODKB-a, ORGANIZACIJE UGOVORA O ZAJEDNIČKOJ SIGURNOSTI...

Premda je glavna međunarodna tema proteklog tjedna bila početak ruske vojne invazije na Ukrajinu, u širem geostrateškom i geopolitičkom kontekstu nužno je sagledati cijelu situaciju iz šire i dublje perspektive, gledajući unatrag na probleme koji su se gomilali tijekom godina i koji su sad eskalirali ratom između Rusije i Ukrajine. Pođimo dakle redom...

PIše: Dario Majetić, Glas Slavonije

Od završetka Hladnog rata NATO se nesmetano i uz opći pristanak uključenih u Savez proširio po bivšim sovjetima i državama članicama Varšavskog pakta. Na području središnje Europe, gdje su Rusi nekada vedrili i oblačili, NATO pod kontrolom drži pojas koji se pruža od sjevera do juga uključujući nove teritorije na Baltiku, uz Crno more, Kaspijsko jezero, Balkan itd. Po prirodi stvari na red je došlo širenje saveza po dubini u Ukrajinu, do Dnjepra. Rusi se na to opetovano žale jer im je devedesetih navodno netko usmeno obećano da širenja NATO-a prema istoku neće biti.

Militarizacija Europe

Kakogod bilo, činjenica je da Rusi nisu spriječili raspoređivanje zapadnih snaga po širini, ali su ih specijalnim ratovanjem zaustavili po dubini. U vezi s tim najprije su raspolovili Gruziju, a zatim i Ukrajinu, kojoj su separatisti uzeli Krim i istočni dio države. Usporedno s ratnim operacijama neobilježenih paravojnih formacija, regularna je ruska vojska održavala mnogobrojne vojne vježbe u sklopu serijala "Zapad", "Istok", "Centar" i "Kavkaz", preko kojih se potpuno transformirala iz obrambenog u učinkoviti napadački stroj. Sve su te vojne igre šokirale Europu, a posebno su joj stresne one koje su poduzimale "Zajedničke snage za brzo djelovanje" Rusa i Bjelorusija. Jedna od prvih vježbi Rusa i Bjelorusa iz serijala "Zapad" nazvana "Slavensko bratstvo 2017", na kojoj su sudjelovali i Srbi, održana je prije pet godina. Vježba je bila odgovor na odluke NATO summita održanog u Varšavi 2016., kojima započinje obrana članica od Ruske Federacije.

S tim u vezi podsjećamo da okosnicu obrane snaga NATO-a na europskim istočnim granicama čini misija "Ojačana prednja prisutnost" (Enhanced Forward Presence - eFP). U sklopu misije prije nepune dvije godine, usred pandemije, održana je najveća vojna vježba NATO saveza nakon Drugog svjetskog rata nazvana Defender Europe-20. Ona je dodatno osnažila misiju "Ojačana prednja prisutnost", koju čine ukupno četiri borbene grupe smještene u zemljama u istočnom dijelu Saveza - Litvi, Latviji, Estoniji i Poljskoj. Navedene četiri borbene grupe sastavljene su od multinacionalnih savezničkih snaga, a one su pod vodstvom četiri vodeće države - Kanade (Latvija), Savezne Republike Njemačke (Litva), Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (Estonija) te Sjedinjenih Američkih Država (Poljska). U Rumunjskoj u Deveselu i u Poljskoj u Radžikovu instalirani su američki proturaketni sustavi, a preko svoje članice Turske NATO potiskuje Rusiju s Kavkaza i iz središnje Azije.

Sveta alijansa

Što se tiče Rusije i Bjelorusije, one su usporedno s posljednjom fazom Defender Europe-20 održale drugu vojnu vježbu "Zapad-2021", a prošli tjedan završena je treća vježba na zapadnim granicama tzv. ruskog svijeta nazvana "Odlučnost unije". Odvijala se na pet vojnih poligona, uglavnom u zapadnoj i jugozapadnoj Bjelorusiji, u blizini granice s Poljskom i Ukrajinom. Prema glasnogovorniku Kremlja Dmitriju Peskovu, vježba je bila nužna jer su "suočeni s prijetnjama bez presedana". Neovisni istraživač moskovskog Carnegie centra Artem Schreibman napisao je da "nikada u cijelom postsovjetskom razdoblju na bjeloruskom tlu nije bio tako velik broj ruskog vojnog osoblja". Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg procijenio je broj vojnika na oko 30 tisuća.

Ukrajina je na "Odlučnost unije" odgovorila svojom vojnom vježbom i gomilanjem snaga na granici s ruske strane priznatih samoproglašenih paradržava "Luganske" i "Donjecke". U sve se još više umiješala Britanija koja je u pripravnost stavila tisuću vojnika za potporu humanitarnom odgovoru u regiji, a udvostručili su i broj svojih vojnika u "Ojačanoj prednjoj prisutnosti" u Estoniji. Amerikanci sve to podupiru preraspodjelom dodatnih pet tisuća vojnika u Poljsku. Mnogi analitičari u tome ne vide ništa sporno jer se trupe raspoređuju u države članice NATO saveza i time na simboličan način dokazuju svoj čvrsti savez, odnosno činjenicu da će izravno braniti svoje članice ako do ruskog napada dođe.

Usput rečeno, Amerikanci skupa sa saveznicima privode kraju pripreme za sveobuhvatnu vježbu Global Defender-22 koja će se održati u dvije faze od travnja do rujna 2022. Sve to plaši sankcijama oslabljenu i opkoljenu Rusiju koja već dvadeset godina ne uspijeva ujediniti, organizirati i operacionalizirati "svoj NATO", Organizaciju Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (ODKB ili CSTO). Organizaciju osim Rusije trenutno čine Bjelorusija, Armenija, Kirgistan, Tadžikistan i Kazahstan. U fokus međunarodne javnosti ODKB je došao nakon siječanjskih nemira u Kazahstanu kada je Organizacija imala prvu borbenu misiju u svojoj dvadesetogodišnjoj povijesti.

Međutim, iako su u misiji sudjelovale sve sastavnice ODKB-a, odnosno Zajedničke snage za brzo reagiranje u srednjoazijskoj regiji, ruski su padobranci bili ti koji su maknuli nezadovoljne Kazahstance i ostale neidentificirane protivnike s ulica i tako od propasti zaštitili autokratskog predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva. Dio upućenih drži da je u vojnom smislu ova prva operativna akcija ODKB-a bila uspješna, ali prema mnogim drugim stručnjacima ona je bila nesukladna s člankom 4. Ustava ODKB-a i kao takva tragikomična.

Kad se sve zbroji i oduzme, proizlazi da su se borci ODKB-a u svojoj prvoj akciji borili jedni protiv drugih za račun dvojice autokrata, jednog u nastajanju i drugog u odlasku, a ne protiv vanjskog neprijatelja kako je to određeno člankom 4. Na slučaj se osvrnuo ruski politički aktivist Mihail Hodorkovski koji je za Novu RS kazao: "Putinov prioritet je da nastavi dokazivati ruskom društvu i međunarodnoj zajednici kako je autokracija norma. To vječito pravilo je norma. Kako su nedostatak prava i sloboda, policijska država, norma. U tu svrhu on će nastaviti podržavati sve vrste autokrata i diktatora diljem svijeta."

Povijest ODKB-a

Na kraju, nakon što je priznala "Lugansk" i "Donjeck", Rusija će u Donbas pokušati razmjestiti snage ODKB-a. Stoga podsjećamo da je "istočnjački NATO", "Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti", nastao sklapanjem Ugovora o zajedničkoj sigurnosti koji su u glavnom gradu Uzbekistana Taškentu 15. svibnja 1992. potpisali Armenija, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Tadžikistan i Uzbekistan. Ugovor je mirovao deset godina, da bi u svibnju 2002. ODKB bio obnovljen s Bjelorusijom bez Uzbekistana. Kasnije su im se pridružili Azerbajdžan i Gruzija, koji su napustili savez. Prema Ustavu, ciljevi ODKB-a su "jačanje mira i međunarodne i regionalne sigurnosti, zajednička zaštita neovisnosti teritorijalnog integriteta i suvereniteta država članica". Godine 2016. u Erevanu je usvojena Strategija zajedničke sigurnosti Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti za razdoblje do 2025. Strategija je koncipirana na jačanje ukupnog potencijala ODKB-a kao učinkovitog instrumenta međunarodne politike koji osigurava mir i sigurnost u prostranoj euroazijskoj regiji.

ODKB surađuje s UN-om, OESS-om, SCO-om i ZND-om i njihovim specijaliziranim strukturama. Suradnja je proširena i na treće zemlje poput Srbije, koja ima status promatrača u ODKB-u. Organizacija se bavi i suzbijanjem međunarodnog terorizma i ekstremizma, nezakonitom distribucijom droga, osiguranjem granične sigurnosti i rješavanjem kriznih situacija. Ipak, vojna sastavnica im je najvažnija.

Vojnu osovinu čine Zajedničke snage za operativno djelovanje, regionalne zajedničke postrojbe, zrakoplovne i mirovne snage, kombinirani vojni sustavi i objekti vojne infrastrukture. Navedene snage i sredstva zajedničke sigurnosti čine postrojbe ODKB-a. U okviru provedbe razvoja vojne suradnje država članica ODKB-a na bilateralnoj razini stvorene su rusko-bjeloruske i rusko-armenske snage koje su raspoređene u istočnoeuropskim i kavkaskim regijama. Godine 2001. formirane su Zajedničke snage za brzo reagiranje u srednjoazijskoj regiji s oko 5000 ljudi. U veljači 2009. godine formirane su Skupne snage za brzo reagiranje ODKB (CRRF), uključujući vojne kontingente i formacije specijalnih snaga država članica s oko 20 tisuća ljudi.

Od 2004. godine izvedeno je više od 30 vojnih vježbi različitih veličina na području država članica ODKB-a pod nazivima "Granica", "Interakcija", "Neuništivo bratstvo", "Grom", "Kobalt" itd. U vrijeme provedbe Strategije borbe protiv droga država članica u razdoblju 2015. - 2020. zaplijenjeno je 335 tona droga. Razvija se i nadograđuje pravni okvir za djelovanje u hitnim situacijama i pri katastrofama u zemljama članicama ODKB-a, kojim bi se osiguralo učinkovito raspoređivanje materijalnih rezervi. U vezi s tim dovršeno je formiranje zajedničkog informacijskog i softverskog sustava za razmjenu operativnih informacija i koordinaciju zajedničkih akcija država članica.

U okviru ODKB-a djeluje Koordinacijsko vijeće čelnika nadležnih tijela država članica za borbu protiv ilegalnih migracija (CIM). Tu se provode preventivne mjere u sklopu operacije Nelegal, usmjerene na prepoznavanje i sprječavanje kršenja migracijskog zakonodavstva, uključujući i građane trećih zemalja. Na webu organizacije stoji da su spriječene stotine tisuća kaznenih dijela, dok je s međunarodne tjeralice privedeno više od 1600 osoba. Otkrivene su i zaustavljene sumnjive financijske transakcije od nekoliko milijardi američkih dolara i zatvorene su stotine kanala trgovine ljudima. ODKB se bavi i borbom protiv cyber kriminala u formatu Operacije PROXY. Ukupno je tijekom operacije PROXY od 2009. godine identificirano oko 80 tisuća informacijskih izvora važnih za procjenu prijetnji kolektivnoj sigurnosti. Obustavljene su ili blokirane aktivnosti više od 32 tisuće njih, a pokrenuto je više od 15 tisuća kaznenih predmeta. U sklopu aktivnosti dovršava se popis najvažnijih objekata nacionalne digitalne infrastrukture.

Što se tiče razmjene i implementacije kadra u sustav ODKB-a, provode se obuke i prekvalifikacije stručnjaka u svim društvenim i tehničkim područjima. Na njihovu webu piše da svake godine oko 1500 ljudi iz država članica Organizacije studira po povlaštenim uvjetima ili besplatno na sveučilištima Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva za izvanredne situacije, Federalne službe sigurnosti Ruske Federacije.

Pod sličnim uvjetima studenti iz zemalja ODKB-a školuju se na specijaliziranim sveučilištima Armenije, Bjelorusije i Kazahstana. Osim toga, u obrazovnim ustanovama visokog obrazovanja Ruske Federacije oko 200 predstavnika država članica Organizacije godišnje studira različite civilne specijalnosti. Zemlje članice imaju parlamentarnu suradnju. U organizaciji se aktivno provodi kulturno-obrazovni rad usredotočen na mlade, u okviru kojeg se redovito održavaju zajedničke sportske manifestacije i natjecanja u vojno primjenjivom sportu.

Glavni oblik rada Parlamentarne skupštine su plenarne sjednice koje se održavaju u pravilu najmanje jednom godišnje. Najvažnija tijela Organizacije su Vijeće za zajedničku sigurnost, Vijeće ministara vanjskih poslova, Vijeće ministara obrane i Odbor tajnika Vijeća sigurnosti, Stalno vijeće, Tajništvo i Zajednički stožer ODKB-a. Najviši administrativni dužnosnik Organizacije je glavni tajnik.

Naravno da sve to pomno promatra i drži pod kontrolom svemoćni ruski predsjednik Vladimir Putin. Njemu je ODKB još jedno jamstvo sigurnosti ne samo Rusije nego cijelog područja oko Rusije. Drugim riječima, premda to odbija priznati, Putinova opsesija bila je i ostala uskrsnuće Sovjetskog Saveza, dakako u novim geostrateškim i geopolitičkim okolnostima. Ukrajinska kriza, odnosno aneksija prvo Krima, a uskoro i Donbasa, novi su koraci u tom smjeru, uz sračunati rizik od novog velikog rata. Jer Putin se ipak odlučio za invaziju na Ukrajinu, pri čemu naravno ima podršku ODKB-a. Dosadašnje ratne igre pretvorile su se u pravi rat između Rusije i Ukrajine. Početak kraja ili kraj početka, pokazat će dani koji slijede...

Premda to odbija priznati, Putinova opsesije bila je i ostala uskrsnuće Sovjetskog Saveza, dakako u novim geostrateškim i geopolitičkim okolnostima...

MIHAIL HODORKOVSKI: "Putinov prioritet je da nastavi dokazivati ruskom društvu i međunarodnoj zajednici kako je autokracija norma. To vječito pravilo je norma...

Američki padobranci u Poljskoj

Prošli tjedan izvršena je mobilizacija dodatnih 3000 američkih vojnika koji su komercijalnim letovima poslani u istočnu Europu kao odgovor na ukrajinsku krizu. Većinom su to pripadnici 82. zrakoplovne divizije AIRBONE vojske Sjedinjenih Država, specijalizirane za padobranske napade. Iz Pentagona su naveli kako će pripadnici čuvenog AIRBONA davati potporu NATO-u i stručno pomagati u mogućoj evakuaciji Amerikanaca i drugih u slučaju napada Rusije. Ponovili su da trupe neće ulaziti u Ukrajinu, ali će pomoći poljskoj vladi da se izbori s mogućim priljevom izbjeglica ako do rata dođe. Unatrag dva tjedna SAD je dodatno ojačao svoj dio isturene "Prednje prisutnosti" s više od 5000 vojnika. Sad kad je rat počeo, sve je moguće... (D.Ma.)

Mračni dan za Europu

Reakcije iz svijeta na početak invazije na Ukrajinu ne prestaju stizati svake minute! Prvi se oglasio američki predsjednik Joe Biden i osudio neopravdani i ničim izazvani napad ruskih oružanih snaga na Ukrajinu u razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem. Najavio je da će čelnici zemalja okupljenih u blok G7 nametnuti teške sankcije Rusiji, a SAD će nastaviti pružati potporu i pomoć Ukrajini i ukrajinskom narodu. Europska unija osigurat će da Moskva odgovara zbog neopravdanog napada na Ukrajinu, rekla je čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen. "U ovim mračnim satima naše su misli s Ukrajinom i nevinim ženama, muškarcima i djecom dok se suočavaju s ničim izazvanim napadom i strahuju za svoje živote", poručila je na Twitteru. "Kremlj će odgovarati", dodala je von der Leyen.

Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da je ruski napad na Ukrajinu grubo kršenje međunarodnog prava ističući da Rusija mora odmah prekinuti s vojnom operacijom. "Ovo je užasan dan za Ukrajinu i mračni dan za Europu", napisao je Scholz u priopćenju. Britanski premijer Boris Johnson napisao je u tvitu da je zgožen događajima u Ukrajini te je telefonski razgovarao s ukrajinskim predsjednikom o sljedećim koracima. Sazvan je hitan sastanak veleposlanika članica NATO-a... (H/D.Ma.)

Putinov noćni proglas

- Donio sam odluku o provođenju specijalne vojne operacije. Njezin cilj je zaštita ljudi koji su osam godina bili izloženi maltretiranju i genocidu od strane kijevskog režima. I stoga ciemo pokušati demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu. I također ćemo privesti pravdi one koji su počinili brojne krvave zločine nad civilima, uključujucii građane Ruske Federacije, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u izvanrednom obraćanju koje su u noći sa srijede na četvrtak emitirali ruski mediji. Još je dodao: "S uvažavanjem se odnosimo prema svim novonastalim zemljama nakon raspada SSSR-a. Primjer za to je naša pomoci Kazahstanu. Rusija ne može živjeti uz stalnu prijetnju koja dolazi s teritorija Ukrajine. Nije nam ostavljena nijedna mogucinost da zaštitimo svoj narod, osim ove koju danas koristimo". Tu Putin nije stao, pa je još kazao: "Okolnosti zahtijevaju od nas da izvedemo odlučne i hitne poteze. Narodne republike Donbasa obratile su se Rusiji sa zahtjevom za pomoci. S tim u vezi, u skladu s člankom 51, dijelom 7 Povelje UN-a, a uz odobrenje Vijeća Federacije i u skladu sa sporazumima o prijateljstvu i uzajamnoj pomocii s Donjeckom i Luganskom Narodnom Republikom koje je ratificirala Savezna skupština, donio sam odluku o provođenju specijalne vojne operacije".