Pandemija i demonstracija moći: Baltička zona interesa

Ratne igre u doba korone

UDARNA SNAGA SAVEZA: 37.000 VOJNIKA IZ 18 DRŽAVA

Dobri stari (ili loši, kako se uzme) običaji zvani još i demonstracija vojne moći između NATO saveza s jedne strane i Ruske Federacije s druge, niti aktualna koronavirusna ugroza nije mogla spriječiti da ne budu i dalje sastavni dio tradicionalnih napetosti na tlu Europe između Zapada i Rusije. No, ipak, zbog sveprisutnog lutajućeg korona virusa smanjen je opseg vojne vježbe Defender-Europe 20, koja se trebala održati (održava) na području Baltičkih zemalja i Poljske. Odnosno snage su Alijanse s trinaestim ožujkom zaustavile svako novo, ali ne i pokrenuto, kretanje vojnog i pomoćnog osoblja i opreme iz Sjedinjenih Američkih Država u Europu.

Piše: Dario MAJETIĆ, Glas Slavonije - Objavljeno 2. svibnja, 2020.

Također su stopirane i ostale sastavnice plana Defender-Europe 20 poput popratnih vježbi Dynamic Front, Joint Warfighting Assessment, Saber Strike i Swift Response. No bez obzira na "corona lockdown" na području pokrivanja vježbe Defender-Europe 20 i dalje je napeto između Rusa i Amerikanaca. Zapravo se čini kako je, bez obzira na Covid-19, na baltičkom terenu sve potpuno spremno za formalno-pravni nastavak vojnih igara u već dogovorenom i razrađenom opsegu. A on je toliki da je Defender-Europe 20, i ovako okrnjena, u svakom slučaju i dalje jedna od najvećih vojnih vježbi Amerikanaca i NATO snaga u Europi od završetka hladnog rata. Koja ima tri glavna cilja. Prvi je osnaživanje sposobnosti i spremnosti razmještanja vojske i tehnike iz SAD-a u Europu. Drugi je prihvat, implementacija i razmještaj Amerikanaca kroz Njemačku i Poljsku na Baltik, a treći cilj je usklađivanje savezničkih potencijala s novim planom obrane Poljske. Koji je, prisjetimo se, usvojen četvrtog prosinca, 2019. godine, na NATO summitu u Londonu. Tako da je u tom smislu do sada iz američkih baza na istočnoj obali SAD-a prebačena polovina od 20 tisuća vojnika te veliki dio vozila i komada vojne opreme. Koje su potom spojene s raspoloživom opremom u Europi, odnosno s ljudstvom, a koje je prema planu trebalo sačinjavati 40 tisuća vojnika i njihovih pomoćnika.

BESKRAJNI KONVOJ

kolikoj se tu količini vojne tehnike i ljudi zapravo radi najbolje govori podatak da sve navedeno čini 4 tisuće kilometara dugačak konvoj koji se iz različitih pravaca kreće (kretao se) prema baltičkim zemljama - Litvi, Latviji, Estoniji (i Poljskoj). A sve kako bi se što brže i bolje uvježbavale i uskladile snage Alijanse za moguće ratovanje na teritoriju kojega s jedne strane zapljuskuju valovi Baltičkog mora, a s druge ravna (bez geografskih barijera) zemlja na koju prirodno pravo polaže Rusija i njezina saveznica Bjelorusija.

No svi bi ondašnji, nikada riješeni, međususjedski odnosi Baltičkih zemalja i Rusije bili nekako nadvladani da Litva (i Poljska) izravno ne graniči s ruskim izdvojenim teritorijem (eksklava) Kalinjingradom.

BALTIK PADA ZA 100 SATI

Zbog čega je područje Baltika danas pretvoreno u najmilitiziraniju zonu na europskom teritoriju. Ta je činjenica Litvu, Latviju, Estoniju (i Poljsku) učinila izuzetno važnim vojno-političkim subjektima u natjecanju za utjecaj velikih svjetskih sila - SAD-a i Ruske Federacije. I dok Latvija i Estonija, u ruskom okruženju, muku muče s hibridnim prijetnjama i napadima, propagandom i općom dominacijom više od 30 posto Rusa u vlastitom nacionalnom korpusu, Litva je skupa s Poljskom pod pritiskom zbog granice s Kalinjingradom. Kao takva ima veliku odgovornost kako iznaći najbolje rješenje za zaštitu Baltika i Europe od ruskih svojatanja i svih izravnih i neizravnih prijetnji oružjem raspoređenim u skladištima uzduž i poprijeko teritorija Kalinjingradske oblasti. U koju se nakon raspada SSSR-a povukla većina Ruske Baltičke flote te brigadni raketni sustavi Iskander M, s pripadajućim, prema performansama i snazi različitim, konvencionalnim ili nuklearnim glavama. Tako da sada, u ovome odnosu snaga, zapovjedništvo Zapadnog Vojnog Okruga Ruske vojske može bilo kada uništiti NATO i lokalnu obranu i time sebi raskrčiti ulaz u baltički bazen.

Povrh toga, Rusi mogu Iskanderima-M gađati sve ciljeve u Poljskoj, baltičkim državama, južnoj Švedskoj i drugdje po Europi. Osim napadačkih potencijala, brigadni raketni sustavi Iskander-M Rusiji osigurava i učinkovit obrambeni štit A2/AD (eng. anti-access/area denial) koji je na zapadnim granicama brani od potencijalnih napada s kopna, mora i iz zraka. Zbog svega toga, američki generali opetovano ponavljaju da ruska vojska ondje ima izuzetno veliku vatrenu moć koja joj daje mogućnost ugroze američke mornarice u Baltičkom moru. Pa je uz snagu 8:1 za Ruse, Alijansa prisiljena gomilati snage i tehniku na Baltiku kako bi, osim obale, dodatno učvrstila i osigurala najvažniji kopneni koridor u Europi - "Suwalki džep" (Suwalki Gap). Tu se radi o tzv. "Zoni Suwalki", odnosno jedinom kopnenom komadiću teritorija (granična linija široka 104 kilometra) kojim je Litva (slijedno Latvija i Estonija) povezana sa saveznicom Poljskom i ostatkom Europe. Odnosno taj ih, sudbonosni dio kopna fizički razdvaja od Bjelorusije i slijedno tome Kalinjingrad i Baltičku flotu od matice Rusije. Što otprilike znači da bi u slučaju rata i kontrole "Suwalkija", Rusija za manje od sto sati mogla odsjeći a zatim i osvojiti teritorij sve tri baltičke zemlje zajedno. Pa zatim preko brisanog prostora Poljske iznova pomaknuti liniju obrane Europe na poziciju Ramstein - Aviano.

OBRANA PRIORITET

Bez obzira na ovako morbidne projekcije, NATO i Rusija se na terenu trpe, a "Suwalki džep" i dalje služi Rusiji (preko Bjelorusije) za opskrbu vojne armade u Kalinjingradu. Koja osim puste tehnike broji i 15 tisuća dobro uhranjenih i izvrsno uvježbanih vojnika. Što baca u očaj inferiornu litvansku vojsku s 18 tisuća nedovoljno dobro opremljenih, osposobljenih i pomalo ulijenjenih vojnika. Koji su i logistički odsječeni na način da im svi važni infrastrukturni pravci idu u smjeru zapad - istok tj. prema Rusiji i Bjelorusiji, a ne dolje na jug, prema Europi kojoj po prirodi stvari oni pripadaju.

Djelomično ovako beznadnu situaciju popravljaju već raspoređene NATO jedinice u sklopu tzv. ojačane Prednje prisutnosti (anhanced Forward Presence - eFP) i njezinih 4.500 lako naoružanih vojnika. Ali to nije dovoljno, jer se za vojnu konkurentnost u teren mora ubaciti još najmanje 18 različitih NATO brigada. Daklem za popunjavanje Baltika savezničkom vojskom u tako velikom obimu treba puno raditi. Odnosno treba vojsci osigurati primjeren smještaj, učinkovitu infrastrukturu (željeznicu, tunele, mostove, vijadukte, zgrade, el. mrežu, itd.), logistiku, osposobljeno vojno i prihvatno osoblje koje zna raditi prema NATO standardima, zabavu itd. Stoga vojna vježba Defender-Europe 20 uvježbava ljude za prihvat i opremu, a zatim na red dolaze i tehnički kapaciteti za savladavanje ruskog raketnog obrambenog sustava u zraku, na kopnu i moru (A2/AD). Količina je to vatrene moći koja bi bila potrebna u slučaju eskalacije nuklearnog sukoba s Rusijom u "njezinom dvorištu". Kako god, ruska taktika čekanja do daljnjeg ostaje ista, jer nitko od suprotstavljenih snaga ne smije napasti prvi, a svi se moraju braniti.

Litva je skupa s Poljskom pod pritiskom zbog granice s Kalinjingradom. Kao takva ima veliku odgovornost kako iznaći najbolje rješenje za zaštitu Baltika i Europe od ruskih svojatanja.

Defender-Europe 20 uvježbava ljude za prihvat i opremu, a zatim na red dolaze i tehnički kapaciteti za savladavanje prijetećeg ruskog raketnog obrambenog sustava u zraku.

Raketni sustav Iskander-M

Raketni kompleks Iskander-M, namijenjen je uništenju ciljeva na daljini do 500 km i to komandnih punktova, čvorišta veze, zrakoplovstva na aerodromima, raketnih kompleksa, VRB i dalekometne artiljerije. Ukupno gledano - raketnim sustavom 9E720 Iskander-M opremljena je četvrta po redu brigada iz sastava Istočnog Vojnog Okruga. Nova brigada formirana je u sklopu 29. Armije opće vojske Istočnog Vojnog Okruga (sjedište u Čiti) i dislocirana je u rajonu sela Gornji (Čita-46), u Zabajkalskom kraju, odnosno 70 km južno od Čite, gdje se nalazi i 200. samostalna artiljerijska brigada. Sa učešćem brigadnog kompleta Iskander-M, isporučenog 2010-2011. godine, ukupno je 10 brigada KoV Rusije opremljeno ovim sustavom.

2013. godine, u skladu sa ugovorom od 04.08 2011. MORF je dobilo dva brigadna kompleta Iskander-M, koji su ušli u sastav 107. samostalne raketne brigade Istočnog Vojnog Okruga (Birobidžan) i 1. samostalne Gardijske raketne brigade Južnog Vojnog Okruga (Krasnodar)

2014. MORF je dobilo dva brigadna kompleta Iskander-M, koji su ušli u sastav 112. samostalne Gardijske raketne brigade Zapadnog Vojnog Okruga (Šua, Ivanovska oblast) i 92. samostalne raketne brigade Centralnog Vojnog Okruga (Tockoj-2, Orenburg)

2015. godine MORF je dobilo dva brigadna kompleta Iskander M, koji su ušli u sastav 103. samostalne raketne Crvenozastavne brigade Istočnog Vojnog Okruga (Ulan-Ude) i novoformirane 12. samostalne raketne brigade Južnog Vojnog Okruga (Mozdok, Sjeverna Osetija)

2016. MORF je dobilo dva brigadna kompleta Iskander-M, koji su ušli u sastav 20. samostalne Gardijske raketne brigade, 5. Armije opće vojske Istočnog Vojnog Okruga (Usjurisjsk, Primorski kraj) i 119. samostalne raketne brigade, 41. Armije opće vojske Centralnog Vojnog Okruga (Elanski, Sverdlovska oblast)

Informativna agencija TASS, prenijela je 09.06 2017. priopćenje raketnih jedinica Istočnog Vojnog Okruga, u kome se navodi da je u operativnu upotrebu uveden još jedan brigadni kompleks raketnog sustava Iskander-M. Informaciju je potvrdilo MORF. Pored toga, brigadnim kompletom Iskander-M opremljena je 26. samostalna raketna brigada Zapadnog Vojnog Okruga (Luga, Lenjingradska oblast). Takođe, nekoliko Iskandera-M se od 2005-2007. nalazi u naoružanju 630. samostalne raketnog divizije, 60. Centra za obuku Raketne vojske i artiljerije KoV u Kapustin Jaru. Ta je divizija prvu borbenu primjenu imala tijekom petodnevnog rata u Gruziji u kolovozu 2008. godine.

Prema dostupnim informacijama, brigadni komplet Iskander-M, isporučen krajem 2017. ušao je sastav novoformiranih raketnih brigada Južnog ili Zapadnog Vojnog Okruga, dok će 152. i 448. raketna brigada, sačekati novi ugovor o modernizaciji predviđen za 2018-2025. godinu.

U sastav brigadnog kompleta ulazi šest tipova vozila (ukupno 51 jedinica) od čega:

Samohodno Lansirno Oruđe (SLO) (9I78-1) - 12 komada na šasiji IÇEO-7930

Transportno vozilo (9O250/9O250Ý) - 12 komada na šasiji IÇEO-7930

Komandno-Štabno vozilo (9N552) - 11 komada na šasiji EAIAÇ 43101

Vozilo za tehnički servis - 1 komada na šasiji EAIAÇ

Vozilo za obradu podataka (9N920, EAIAÇ 43101) - 1 komad

Vozilo za smještaj posada - 14 komada na šasiji EAIAÇ 43118.

Golemi vojni potencijali

Na ovoj internacionalnoj vježbi NATO saveza, pod vodstvom Amerikanaca, prema prvotnom planu trebalo je sudjelovati ukupno 40.000 vojnika, od čega 20.000 pripadnika američke vojske i 13.000 komada vojne opreme. Planirano je da se vježba odradi u travnju i svibnju 2020. godine. No potpuno povlačenje američkih vojnika privremeno raspoređenih u Europi planirano je za kraj srpnja. Od siječnja do sada je američka vojska rasporedila gotovo polovinu vojnika iz SAD-a u Europu, uključujući glavni stožer divizije i borbeni tim oklopne brigade. Premjestili su otprilike 9000 vozila i komada opreme iz skladišta u Europi i oko 3.000 komada opreme iz Sjedinjenih Država. U suradnji sa saveznicima i partnerima, također je završeno premještanje vojnika i opreme iz više luka do područja za obuku u Njemačkoj i Poljskoj. Litva je započela izgradnju nove željezničke pruge od Vilniusa do područja za uvježbavanje Pabrade u istočnoj Litvi. Radi se i na rekonstrukciji željezničke mreže prema Latviji. Poljska je također aktivno i ambiciozno poboljšala i razvila svoju infrastrukturu kako bi se prilagodila povećanoj američkoj vojnoj nazočnosti.

Uloga i za Hrvatsku

Kao odgovor na pogoršano sigurnosno stanje u neposrednom susjedstvu uz same granice Saveza, tijekom NATO summita u Varšavi u srpnju 2016., saveznice su usvojile niz odluka u cilju jačanja odvraćanja i obrane Saveza. Konkretna implementacija ojačane Prednje prisutnosti (anhanced Forward Presence - eFP) provodi se kroz razmještanje ukupno četiri borbene grupe savezničkih snaga u zemljama u istočnom dijelu Saveza - Litvi, Latviji, Estoniji i Poljskoj. Navedene četiri borbene grupe sastavljene su od multinacionalnih savezničkih snaga, a iste su pod vodstvom četiri vodeće države - Kanade (Latvija), Savezne Republike Njemačke (Litva), Velike Britanije i Sjeverne Irske (Estonija) te SAD-a (Poljska). Hrvatski kontingent u NATO misiji ojačane Prednje prisutnosti broji oko dvjesto ljudi.

Suprostavljena strana

Američkoj i NATO vježbi Defender-Europe 20 prethodila je vojna vježba Zapad-2017 (ruski: "Zapad-2017", bjeloruski: Zahad-2017). Bila je to zajednička strateška vojna vježba oružanih snaga Ruske Federacije i Bjelorusije (Unije države) koja je formalno započela 14. rujna 2017. i završila 20. rujna 2017. u Bjelorusiji, kao i u ruskoj Kalinjingradskoj oblasti i ostalim ruskim sjeverozapadnim područjima. Na vježbi je sudjelovalo nešto manje od 13.000 vojnika Unije. Na toj je vježbi prvi puta od završetka Hladnog rata ruski strateški bombarder gađao ciljeve na tlu, i to u blizini litvanske granice, što je na zapadu shvaćeno kao provokacija.

Premjestili su otprilike 9000 vozila i komada opreme iz skladišta u Europi i oko 3.000 komada opreme iz Sjedinjenih Država. U suradnji sa saveznicima i partnerima, također je završeno premještanje vojnika i opreme iz više luka do područja za obuku u Njemačkoj i Poljskoj. Litva je započela izgradnju nove željezničke pruge od Vilniusa do područja za uvježbavanje Pabrade u istočnoj Litvi. Radi se i na rekonstrukciji željezničke mreže prema Latviji. Poljska je također aktivno i ambiciozno poboljšala i razvila svoju infrastrukturu kako bi se prilagodila povećanoj američkoj vojnoj nazočnosti.

Uloga i za Hrvatsku

Kao odgovor na pogoršano sigurnosno stanje u neposrednom susjedstvu uz same granice Saveza, tijekom NATO summita u Varšavi u srpnju 2016., saveznice su usvojile niz odluka u cilju jačanja odvraćanja i obrane Saveza. Konkretna implementacija ojačane Prednje prisutnosti (anhanced Forward Presence - eFP) provodi se kroz razmještanje ukupno četiri borbene grupe savezničkih snaga u zemljama u istočnom dijelu Saveza - Litvi, Latviji, Estoniji i Poljskoj. Navedene četiri borbene grupe sastavljene su od multinacionalnih savezničkih snaga, a iste su pod vodstvom četiri vodeće države - Kanade (Latvija), Savezne Republike Njemačke (Litva), Velike Britanije i Sjeverne Irske (Estonija) te SAD-a (Poljska). Hrvatski kontingent u NATO misiji ojačane Prednje prisutnosti broji oko dvjesto ljudi.

Suprostavljena strana

Američkoj i NATO vježbi Defender-Europe 20 prethodila je vojna vježba Zapad-2017 (ruski: "Zapad-2017", bjeloruski: Zahad-2017). Bila je to zajednička strateška vojna vježba oružanih snaga Ruske Federacije i Bjelorusije (Unije države) koja je formalno započela 14. rujna 2017. i završila 20. rujna 2017. u Bjelorusiji, kao i u ruskoj Kalinjingradskoj oblasti i ostalim ruskim sjeverozapadnim područjima. Na vježbi je sudjelovalo nešto manje od 13.000 vojnika Unije. Na toj je vježbi prvi puta od završetka Hladnog rata ruski strateški bombarder gađao ciljeve na tlu, i to u blizini litvanske granice, što je na zapadu shvaćeno kao provokacija.