Bankrot
Bauk krupnog kapitala
poješæe Srbiju do kraja godine, sa ili bez novih zaduženja
Dogovorena propast
Razlika
u proceni ukupne visine budžetskog
deficita do kraja godine iznose i celih milijardu ipo evra, u zavisnosti koliko
bi neki od politièara još para da strpa u svoj džep. Kako iz bankrotirane države novac ne može
da se uzme, vlast veæ projektuje nova
zaduživanja u rasponu od 1,5 do tri milijarde evra u
ovoj godini i èetiri do pet
milijardi evra u narednoj. Ko æe to i
odakle da vrati, niko ne zna, a kao da nikoga i ne zanima.
Milan
Malenoviæ
Srpska zaduženost
je zastrašujuæa.
Ukupan dug (spoljni i unutrašnji) veæ premašuje 35
milijardi evra, odnosno oko 5.000 evra po glavi svakog stanovnika (raèunajuæi i
odojèad). Kako istovremeno bruto društveni proizvod po glavi stanovnika iznosi nešto malo preko 7.000 evra, to znaèi da bi celokupna srpska privreda i svakoliko srpsko
stanovništvo morali osam meseci da rade džabe, kako bi pomenuti dugovi bili otplaæeni.
Uz sve to do kraja godine nam stiže novi
budžetski deficit koji se meri milijardama evra.
Srpski politièki vrh je nedavno obznanio kako æe ukupni budžetski
deficit do kraja godine iznositi tri milijarde evra. Zapadni analitièari procenjuju da æe
deficit biti oko 2,2 milijarde evra, dok Fiskalni savet tvrdi da za
finansiranje deficita i otplaæivanje
glavnice javnog duga do kraja godine je potrebno obezbediti oko 1,7 milijardi
evra, uz prenos u 2013. dodatnih èetiri
do pet milijardi evra.
Kako su nastale ovako velike razlike u izraèunavanju sredstava potrebnih da se budžet izbalansira? Ili se neko veæ ugraðuje sa
oko milijardu evra u neophodni rebalans budžeta,
ili neko ne ume da raèuna. Treæeg nema.
Uzimamo
kredite da bi sirotinja ostala sirotinja
Još
je nekadašnja opozicija, a danas deo republièke vlasti u prvoj polovini godine upozoravala da se
sredstva iz budžeta nemilice troše za izborne potrebe. Javni dug je sa zakonom
propisanih 45 odsto BDP-a u meðuvremenu
skoèio na 56,5 odsto, a da za to niko nije odgovarao,
buduæi da je zakonodavac propustio da predvidi
sankcije za kršenje zakona. Sada
se raèuna da æe
do kraja godine javni dug Srbije dostiæi
i celih 60 odsto bruto društvenog proizvoda.
Iako je kritikovala vladu Mirka Cvetkoviæa što poveæava budžetski
deficit, ni nova vlast nije ništa štedljivija. Kako pokazuje analiza Fiskalnog saveta
krivac za porast deficita je upravo novi rebalans budžeta. Konsolidovani deficit države bi bez novih mera vlade do kraja godine mogao da
iznosi oko 216 milijardi dinara ili 6,5 odsto BDP-a. Deficit republièkog budžeta
u 2012. godini bi bez novih mera vlade iznosio 197 milijardi dinara, a sa
rebalansom æe porasti na 203 milijarde dinara, iako je za
ovu godinu prvobitno bio planiran deficit od 140 milijardi dinara, što je dogovoreno sa Meðunarodnim monetarnim fondom (MMF).
Poèetkom
februara je u Srbiji boravila delegacija MMF-a koja je odlazeæi srpskim vlastima ostavila podsetnik o zakljuècima koje je donela, a koji je objavila Narodna banka
Srbije, najverovatnije da bi tadašnji
guverner Dejan Šoškiæ sa
sebe skinuo odgovornost za enormno trošenje
para u prvoj polovini godine.
U ovom dokumentu od 9. februara 2012.
naslovljenom kao Aide Memoire èlanovi
delegacije MMF-a jasno upozoravaju:
"...Završetak
prve revizije stand-by aranžmana
(SBA) odložen je zato što
budžet za 2012. godinu nije u skladu sa dogovorenim
fiskalnim programom. Fiskalni program za 2012. oko koga je postignut dogovor
izmeðu misije MMF-a i vlasti u novembru 2011.
predvideo je kao cilj fiskalni deficit od 4,25 odsto BDP-a i izdavanje domaæih državnih
garancija ogranièeno na oko 1 odsto
BDP-a. Meðutim, usvojeni budžet za 2012. ukljuèuje
i dodatno emitovanje javnog duga (ukljuèujuæi državne
garancije) i projekte finansirane iz domaæih
izvora, u iznosu od skoro 2 odsto BDP-a...
Opšte
uzev, na osnovu rezultata iz 2011. i novog makroekonomskog okvira za 2012.
godinu, oèekuje se da æe
fiskalni deficit dostiæi najmanje 5,25
odsto BDP-a, u poreðenju sa 4,25 odsto
predviðenim fiskalnim programom dogovorenim u novembru
2011. godine, uz dodatni rizik da deficit bude veæi zbog izvršenja
lokalnih samouprava i JP Puteva Srbije, nediskrecione potrošnje i neporeskih prihoda...".
Ovaj zakljuèak
svetskih bankara od kojih bi sada trebalo da hitno zajmimo novac nije
interesovao ni prethodnu, ali ni sadašnju
vlast. I jedni i drugi su morali po svaku cenu da saèuvaju socijalni mir u zemlji koja je veæ napravila korak preko ivice ambisa.
Pregojeni
državni trutovi
U Srbiji, zvanièno, svaki èetvrti
radno sposobni stanovnik nema posao. Nezvanièno,
manje od polovine radno sposobnog stanovništva
ima redovne prihode, pri èemu proseèna plata nije dovoljna ni za golo preživljavanje. Da bi bar malo ublažila patnje penzionera u zemlji u kojoj je penzija na
nivou malo bolje napojnice u kafanama razvijenog sveta, nova vlada je odluèila da isplati trinaestu penziju onima èija penzija ne prelazi 15.000 dinara meseèno.
Ovaj vladin gest, meðutim, naišao
je na snažno protivljenje èlanova Fiskalnog saveta. Ovim ne samo što se dodatno poveæava
budžetski deficit, upozorava se, veæ se novac nepotrebno troši jer nedostaje jasna vizija šta ovim želi
da se postigne. Naime, vladinom uredbom 13. penziju æe dobiti i supruga nekog funkcionera koja ima penziju
14.000 dinara, dok joj muž zaraðuje 100.000 dinara meseèno. Istovremeno dodatak neæe dobiti neko sa penzijom od 16.000 dinara bez obzira što izdržava
braènog druga koji nema nikakve prihode. Na ovaj naèin se državni
budžet optereæuje
za dodatnih èetiri milijarde dinara, a da nema skoro
nikakvog efekta kada su u pitanju najugroženiji.
Skoro istovetna svota (izmeðu tri i èetiri
milijarde dinara) biæe rebalansom
izdvojena i za poveæanje volumena plata
u pojedinim ministarstvima, što ne
samo da pokazuje kako ni nova vlada nema nameru da ozbiljno skreše državne
rashode, veæ je i otvoreno teranje inata MMF-u koji veæ godinama od nas zahteva da se smanje izdaci za plate
u javnom sektoru. Oèigledno je da sadašnja vlast armiju gladnih penzionera u isti koš stavlja sa šakom
pregojenih trutova iz državne
administracije.
Glad æe biti normalna pojava
Postoje još
neke èudnovatosti kada je u pitanju aktuelni rebalans
budžeta. Krajem avgusta je ministar poljoprivrede
Goran Kneževiæ
najavio da æe poljoprivrednicima kao pomoæ za saniranje štete
biti plaæeno 150 miliona evra.
Èak ni ova, najavljena svota ne bi bila dovoljna da
pomogne agraru (rod kukuruza i soje je prepolovljen, a ni voæari i povrtari nisu ništa bolje prošli),
a onda se u rebalansu desilo da ona bude podeljena na subvencije privredi i
subvencije poljoprivredi?!
Tako æe
po konaènom obraèunu,
kako je izraèunao Fiskalni savet, 10 milijardi dinara otiæi za subvencije i budžetske kredite za privredu, a 9,5 za poljoprivredu.
Da
vladina intervencija ni izdaleka nije dovoljna da obešteti poljoprivredne proizvoðaèe vidi
svako od nas pri svakodnevnim kupovinama: cene osnovnih životnih namirnica su bukvalno eksplodirale, a najveæi udar nas tek oèekuje.
Za 1. oktobar vlada je najavila poveæanje
PDV-a sa sadašnjih 18 na 20
odsto. Istovremeno, zbog pada dinara i rasta cena na svetskom tržištu,
poskupljuju i energenti. Sve ovo neminovno utièe i na rast cena životnih
namirnica, bez obzira što one ostaju sa
PDV-om od osam odsto. Krajem godine sreænim
æe se smatrati onaj stanovnik Srbije ko ima
veknu hleba dnevno da pojede.
Za sve vanredne intervencije novim rebalansom
budžeta je predviðen dodatni manjak od 25 milijardi dinara, što je nekih osam odsto ukupnog budžetskog deficita za ovu godinu. Zato je krajnje vreme
da se neko od nadležnih ozbiljno
pozabavi istragom na šta je vlada Mirka
Cvetkoviæa utrošila
190 milijardi dinara iz deficita za samo pola godine.
Da bi se pokrio budžetski deficit Srbiji hitno trebaju nova sredstva iz
inostranstva. Kredit Ruske Federacije, odobren za pomoæ srpskom budžetu, jeste ohrabrujuæi signal, ali ne i dovoljan za sanaciju ovdašnjih finansija. Odobrenih 300 miliona evra su nešto više od onoga što je aktuelna vlada dodatno potrošila poslednjim rebalansom budžeta. Gde naæi još najmanje 1,4 milijarde evra da se popuni rupa u budžetu?
Agencija
za procenu kreditnog rejtinga Standard and Poor's letos je smanjila
rejting Srbije uz najavu daljih smanjenja, obrazlažuæi to èinjenicom da ne postoje moguænosti da pre sledeæe
godine Srbija sklopi aranžman sa MMF-om,
odnosno ako se to i desi da æe
uslovi biti veoma nepovoljni po našu
zemlju. Ekonomista Mlaðen Kovaèeviæ tvrdi
kako æe MMF od srpske vlade kao protivuslugu tražiti hitru privatizaciju Aerodroma Nikola Tesla,
Telekoma, Energoprojekta...
Ovo
bi takoðe za Srbiju bilo veoma nepovoljno, jer zbog
globalne loše investicione atmosfere teško da bi bilo šta
moglo da se proda po realnoj ceni. A možda upravo to i želi MMF, iza koga u
suštini stoji krupni kapital zainteresovan da po Srbiji bagatelno kupuje?
A šta
æe da se desi ako MMF, nezadovoljan oèiglednim verolomstvom prethodne vlade, odluèi da uopšte
ne sklopi novi aranžman sa Srbijom?
"BDP tada po pravilu realno pada za 5-10 odsto, nezaposlenost izraženo raste i dolazi do snažne depresijacije domaæe valute", istièe se u analizi Fiskalnog saveta.
Ni dalje zaduživanje kod suverenih kreditora
nije ni lako, niti jeftino, jer i sasvim prijateljski nastrojene države uvek
traže neku protivuslugu. Dodatni problem je što je upravo po ovom pitanju
sadašnja vlada izuzetno jako podeljena. Jedan deo smatra da treba intenzivirati
pregovore sa Ruskom Federacijom o odobravanju dodatnih sredstava, drugi bi
kredit da traže od Kine koja
veoma rado investira u evropske države,
a treæi bi da se preko povoljnog aranžmana sa MMF-om domognu sredstava iz Fonda za
makroekonomsku stabilizaciju ili pomoæ
Evropske Unije.
Bez jasne vladine strategije po pitanju daljeg
zaduživanja, Srbiji jedino preostaje izuzetno
nepovoljno zaduživanje na slobodnom
tržištu
kapitala (gde smo veæ dosegli kamate
koje plaæaju najsiromašnije afrièke
države), dalje stezanje kaiša, sve dok na kraju ne budemo davali i ono što nam
sada niko ne traži.
A
1.
Uzimala-davala
Da vlada na jednoj strani daje, a na drugoj
mnogo više uzima, vidi se i iz primera intervencije na tržištu žitarica. Rod
žita je ove godini za 50 odsto manji od planiranog, isto se odnosi i na soju.
Ovo su dve najvažnije komponente u stoènoj
hrani, zbog èega je veæ
došlo do poskupljenja mesa, istina najviše zbog špekulacija
klaniène industrije.
Da bi ublažila
nestašicu, vlada je Direkciji republièkih robnih rezervi naložila hitnu kupovinu do 200.000 tona žita koje æe
zatim biti pušteno na domaæe tržište kako bi se smanjila njegova cena. Padom cena biæe pogoðeni
proizvoðaèi
žita, odnosno poljoprivrednici koji uopšte nisu krivi što
je ovogodišnji rod podbacio zbog suše.
Tako æe
interventnom prodajom žita iz robnih
rezervi biti anulirana obeæana,
ali ne i isplaæena, pomoæ od 150 miliona evra. Kakva je logika svega ovoga niko
ne može da razume.
A
2.
Sedam svetih zapovesti Meðunarodnog monetarnog fonda
Iz podsetnika o zakljuècima misije Meðunarodnog
monetarnog fonda od 9. februara 2012. lako može da se vidi šta
zaista ova organizacija traži od
Srbije, a šta izmišlja
na pljaèku spremna vlast.
O penzijama:
"...Reforme æe
biti potrebne da bi se dobio efikasniji, pravedan i fiskalno održiv javni penzioni sistem. S obzirom na to da su stope
doprinosa za penziono osiguranje i
transferi iz budžeta prema penzionom
sistemu veæ na veoma visokom nivou i s obzirom na
nepovoljna demografska kretanja u Srbiji, pred Srbijom se nalaze dve široke opcije u srednjoroènom periodu: drastièno
smanjenje stope zamene ili podizanje efektivne starosne granice za
penzionisanje i unapreðenje podsticaja na
tržištu
rada sa ciljem da se poveæa broj obveznika po
jednom penzioneru. U skladu sa reformskim naporima u drugim evropskim zemljama,
druga opcija se smatra poželjnijom, pošto bi prva opcija možda podrazumevala smanjenje penzija na socijalno
neprihvatljive nivoe. Naredna vlada i skupština
æe morati da, kao prioritet, preduzmu korake
koji podižu efektivnu starosnu granicu za penzionisanje
takoðe zbog èinjenice
da podizanje starosne granice za penzionisanje i promene pravila o prevremenom
penzionisanju treba uvoditi postepeno tokom više godina."
O poreskoj politici:
"...Sledeæa
vlada bi trebalo da razmotri sveobuhvatnu poresku reformu koja obuhvata
smanjenja direktnih poreza. Kao što
je veæ pominjano tokom razgovora u okviru ranijih
SBA, vlasti bi trebalo da razmotre sveobuhvatnu poresku reformu koja obuhvata
smanjenja socijalnih doprinosa i poveæanje
indirektnih poreza i poreza na imovinu. Glavni ciljevi takve reforme bi bili da
se pomogne u smanjenju fiskalnog deficita, podstakne konkurentnost sektora
razmenljivih dobara, stimuliše otvaranje novih radnih mesta u formalnom sektoru
i da se suzbije poslovanje u neformalnom sektoru. Takva reforma bi morala da
bude pažljivo osmišljena u cilju izbegavanja regresivnog oporezivanja i posveæivanja posebne pažnje
poreskoj upravi."
Preporuke novoj vladi:
"...Odmah posle izbora treba usvojiti srednjoroèni fiskalni program koji ima za cilj dovoðenje duga na održiv
nivo. Oèekuje se da æe
javni dug ostati iznad zakonom propisane gornje granice od 2012. godine pa
nadalje èak i ukoliko se fiskalna politika bude
rukovodila pravilom o fiskalnom deficitu. Misija se stoga zalaže za politiku kojom æe se dug spustiti na nivo ispod zakonom propisane
granice od 45 procenata, kao što je
predviðeno okvirom o fiskalnoj odgovornosti. Takoðe æe biti važno da se stvori fiskalni prostor za dodatnu
investicionu potrošnju, koja je u
baznom scenariju i dalje na relativno niskom nivou uprkos neodložnim potrebama u oblasti infrastrukture. Koraci u
pravcu realizacije ovih ciljeva obuhvataju: (i) smanjenje subvencija i
transfera; smanjenje mase zarada povrh onoga što podrazumevaju aktuelna pravila o indeksaciji; proširenje osnovice poreza na dobit preduzeæa, dohodak graðana
i poreza na imovinu i (iv) poveæanje
stope PDV-a (koja je i dalje jedna od najnižih
u regionu). Pored toga, trajna fiskalna konsolidacija bi trebalo da se pozabavi
pitanjima kao što su reforma
zaposlenosti u javnom sektoru (ukljuèujuæi i zdravstvo i obrazovanje), racionalizacija državnih i društvenih
preduzeæa i penziona reforma."
O bankama:
"...Potrebno je hitno rešavati pitanje sve veæih problematiènih
kredita u bankarskom sektoru. Srbija ima jedan od najviših nivoa problematiènih
kredita u regionu. Visok nivo problematiènih
kredita u knjigama banaka blokira resurse koji bi mogli da se upotrebe za
kreditiranje. Potrebno je preduzeti odreðene
radnje da bi se bankama pomoglo da oèiste
svoje bilanse, ukljuèujuæi usvajanje zakona o faktoringu da bi se omoguæilo nekreditnim institucijama da preuzmu naplatu
problematiènih sredstava i ubrzanje sudskih steèajnih postupaka. Nedavne izmene i dopune zakona o
porezu na dobit preduzeæa mogle bi da olakšaju finansijsko optereæenje po banke pri otpisu problematiènih kredita."
O propisima:
"...Regulatorno optereæenje predstavlja veliku prepreku za brži razvoj privatnog sektora u Srbiji. Da bi rešila ovaj problem, vlada bi trebalo da: (i) završi realizaciju projekta "regulatorne giljotine"; unapredi analizu regulatornog uticaja novih predloga
zakonskih propisa koji imaju uticaj na poslovno okruženje za privatni sektor; smanji i racionalizuje
naknade i takse centralne i lokalne uprave, takoðe u kontekstu racionalizacije raèuna sopstvenih prihoda i modernizuje poresku upravu i
upravu carina radi maksimalnog dobrovoljnog poštovanja propisa na naèin koji pogoduje poslovnoj zajednici."
O tržištu rada:
"...Reforma zakonskog okvira tržišta rada
je od kljuène važnosti
za podsticanje otvaranja kritièno
potrebnih novih radnih mesta u privatnom sektoru. Aktuelni propisi koji se
odnose na tržište rada dovode do niske produktivnosti tako što štite radna
mesta starijih radnika u delatnostima koje beleže pad aktivnosti, dok su mladi
radnici zarobljeni na radnim mestima na odreðeno
vreme. Prvi korak nove vlade u ovoj oblasti treba da bude implementacija
dogovorenih izmena zakona o radu tako da: (i) obraèun otpremnina bude zasnovan samo na stažu kod poslednjeg poslodavca i trajanje ugovora o radu
na odreðeno vreme bude produženo sa jedne na tri godine. Kao što je navedeno u jednom od strukturalnih repera koji
su uslov za odobrenje najnovijeg SBA, Ministarstvo rada je dostavilo ove izmene
i dopune Socioekonomskom savetu. Ove reforme treba da preðu u narednu fazu tako što æe se
proslediti skupštini nakon izbora.
Pored toga, treba preduzeti sveobuhvatnu reviziju drugih rigidnosti tržišta
rada, aktivnih politika tržišta rada i kolektivnog pregovaranja, sa dodatnim
reformama koje bi podržali strukturalni
reperi u buduæim revizijama
programa."
O javnim preduzeæima:
"...Fiskalne i kvazifiskalne operacije sektora javnih
preduzeæa postaju sve veæe optereæenje
po budžet. Da bi smanjila fiskalne rizike povezane sa
javnim preduzeæima i oslobodila
njihova produktivna sredstva za privatni sektor, vlada bi trebalo da: ubrza
program privatizacije društvenih preduzeæa koja se trenutno nalaze u portfoliju Agencije za
privatizaciju i unapredi upravljanje i efikasnost velikih državnih preduzeæa
i na kraju privatizuje veæinu njih putem
privlaèenja strateških
investitora. Dodatni koraci koji treba da se preduzmu ukljuèuju izdvajanje i privatizaciju, kad god je to moguæe, sporednih delatnosti najveæih državnih
preduzeæa; završetak
korporatizacije najveæih državnih preduzeæa;
poboljšanje transparentnosti poslovanja državnih preduzeæa
putem redovnog objavljivanja njihovih finansijskih rezultata i jaèanje profesionalizma rukovodstva i operativne
nezavisnosti državnih preduzeæa putem, pored ostalog, izbora rukovodioca iskljuèivo na osnovu profesionalnih kriterijuma."
Konaèni
zakljuèci:
"...Nastavak revizija programa æe zahtevati dogovor u više oblasti. Preliminarno je dogovoreno da æe se misija MMF-a vratiti u Beograd sredinom 2012.
godine da bi razgovarala sa novom vladom o koracima potrebnim da se nastave
revizije programa. To æe zahtevati
postizanje sporazuma o: (i) rebalansu budžeta
za 2012. godinu kojim æe se eliminisati
dodatna potrošnja i emitovanje
duga i, po potrebi, kretanje rashoda prilagoditi nižim prihodima; usvajanju srednjoroènog fiskalnog programa (u skladu sa odeljkom 10)
i ubrzanju strukturalnih reformi (u
skladu sa odeljcima 12-15 i 17-20).
A
3.
Do
sad su oni otimali, sad njima treba oteti
Kako odluèujuæu reè u EU
ima Nemaèka, valja podsetiti i na èlanak od 29. avgusta 2012. godine u veoma uticajnom
nemaèkom nedeljniku Špigl (Der Spiegel) o luksuzu u kome žive srpski politièari.
Prema tom istraživanju,
Èedomir Jovanoviæ je za jedan godišnji
odmor na Andima potrošio nekoliko
desetina hiljada evra! Vuk Jeremiæ
koji tvrdi da ima samo hiljadu evra meseène
plate i nikakve druge prihode, kupio je u centru Beograda stan vredan pola
miliona evra.
a ništa
manje skromno se skuæio i bivši ministar Dragan Šutanovac
bez da obrazloži odakle mu tolike
pare.
Nemaèki politièari su ovim tekstom bili zgranuti i otvoreno se pitali
zašto da države EU plaæaju za srpski deficit, kada sve može lako da se reši zaplenom imovine od onih koji su zemlju i pokrali.
Posle
ovoga je sve manje realno oèekivati znaèajniju novèanu pomoæ od EU dok se ne
reši pitanje para koje su pokrali ovdašnji politièari.