Srpski sudovi jo donose presude ''U ime naroda''. I, uglavnom, protiv naroda, odnosno običnih građana, koji ne pripadaju gornjoj strukturi drutva, niti organizovanim kriminalnim grupama koje dre na vezi i apanai veći broj sudija i dravnih tuilaca. Za razliku od dravnih tuilaca, koji svojim zamenicima mogu da izdaju obavezujuća uputstva, sudije su potpuno samostalne u svom radu i odlučivanju. Na alost, najveći broj delilaca pravde tako se i ponaa - nasilno, priprosto, ne potujući zakonitost ni javni moral. Uvek su spremni da za sitnu paru, ili dodvoravanje nekom vanom čoveku iz partija na vlasti, potenom građaninu otmu stan, imovinu, decu, proglase ga ludim, oduzmu mu poslovnu sposobnost, ili ga dre mesecima i godinama u pritvoru, sve dok ga potpuno ne slome i učine nesposobnim za ivot. I to sve čine nekanjeno, za svoj rad primaju najveće plate u dravi, a imaju i mnoge druge privilegije. I nova vlast nastoji da pravosuđe potpuno stavi u funkciju zatite interesa vladajuće klike, suprotno zahtevima iz Brisela da se ono mora dubinski očistiti od korupcije, nepotizma, nestručnosti i politikantstva. Za tuioce i delioce pravde u Srbiji birani su podobni i prepodobni, loi studenti i jo loiji ljudi. O tome pie na urednik Milan Glamočanin, nekadanji načelnik uprave u saveznoj policiji
Milan Glamočanin
Advokati u Srbiji stupili su sredu, 25. juna, u trodnevni trajk, nezadovoljni zbog povećanja paualnog poreza. Advokati tokom trodnevnog trajka nisu zastupali stranke u istragama, pri sasluanjima u policiji ili tuilatvu u slučajevima gde je po zakonu neophodno prisustvo branioca, ni pred drugim organima, čak ni u hitnim predmetima.
Beogradski advokati su rad obustavili jo prole srede, a na skuptini Advokatske komore Srbije odlučeno je da od 25. do 27. juna u trajk stupe advokati iz cele zemlje.
Razlog za obustavu je nezadovoljstvo advokata zbog viestrukog povećanja poreskih obaveza i od Ministarstva finansija trae da stavi van snage nova poreska reenja koja se odnose na advokaturu i paualno plaćanje poreza. Predstavnici Advokatske komore Srbije tvrde da su ta reenja od prologodinjih veća prosečno od 50 do 150 odsto.
Advokati smatraju da se na ovakav način devastira profesija. Zato? Zato to većina advokata nije u stanju da plaća obaveze prema dravi u iznosu koji je apsolutno neprihvatljivi.
U Advokatskoj komori Srbiji navode da se protest, osim zbog povećanja poreskih obaveza, organizuje i zbog suavanja polja delatnosti advokature zbog donoenja raznih zakonskih propisa kojima se brojni poslovi oduzimaju iz nadlenosti advokature i poveravaju belenicima, medijatorima...
Advokati protestuju i zbog načina utvrđivanja poreskih obaveza na osnovu "neadekvatnih i nedovoljno određenih kriterijuma", viegodinjeg neplaćanja obaveza drave prema advokatima i izbegavanja da to pitanje sistemski rei, neadekvatnog tretmana advokata prilikom obavljanja njihovih poslova od strane sudova, tuilatava, policije i organa uprave, kao i neefikasnog postupanja organa krivičnog gonjenja u slučajevima napada na advokate.
Ministarstvo finansija, koje je donelo spornu Uredbu kojom je povećano paualno oporezivanje, smatralo je da protest advokata nisu osnovani
U srpskom pravosuđu usluge advokata uglavnom koriste sudije, dravni tuioci i policija!
U siromanom srpskom drutvu mali broj onih kojima se sudi u krivičnom postupku mogu da priute sebi da plate advokata da ih brani. To čine predsednici sudova, koji, po slubenoj dunosti okrivljenima, kada je odbrana obavezna, određuju advokata, čije usluge plaća sud. A uglavnom se angauju advokati početnici, da im se pomogne da zarade neku paru. Sudovi, međutim, mesecima ne isplaćuju nadoknade ni advokatima, ni porotnicima, ni sudskim vetacima, pa su i odbrane po slubenoj dunosti uglavnom besmislene, i optueni ostaju uskraćeni za pravo da budu zastupani od stručnih lica, kada im drava sudi u ''ime naroda''.
Oni koji imaju para i previe, uglavnom trae pravog advokata. Takvih je veoma malo. Oni su na ceni, i traeni su. Oni su, ustvari, komercijalisti sudija i tuilaca. Klijent pita za cenu, advokat je utvrdi, i sve ide kao po loju. Ukida se pritvor, pa postupak odugovlači...
Aleksandar Đorđevi je doskora bio advokat. Visoki je funkcioner Srpske napredne stranke. Da bi omogućio da Marko Mikovi bude puten iz pritvora, i stavljen u kućni, Đorđevi je od klijentovog oca uzeo 150.000 evra. Vođa naprednjaka Vuči je javno besneo. I pretio. Zato u kućni, kad je on naredio iscrpljujući pritvor u Okrunom zatvoru i za njega i za oca njegovog Miroslava!
Aleksandar Đorđevi je trenutno direktor bezbednosno informativne agencije, u čije prostorije često svraća. Da li se on seća ko od sudija prima pare, da bi počeo da se bavi svojim poslom?
U nesrećnoj dravi Srbiji centri moći su odlučili da gospodin Đorđevi uskoro bude imenovan, bez konkursa, za specijalnog tuioca za borbu protiv organizovanog kriminala! Da imaju svog čoveka, na pravom mestu, lake se pare uzimaju. On optui, pa kad se plati, onda zaćuti. Drugi Miljko Radisavljevi!
Posebna priča su sudije koje sude u Posebnom odeljenju (za organizovani kriminal) Vieg suda u Beogradu. Jer, i sudije su posebne. Tamo ih alju po zasluzi, kada se dokau...
U posebnom odeljenju sudi 18 sudija. U prvostepenom odeljenju Vieeg suda u Beogradu sudi 19 sudija! Dakle, Srbija je zemlja organizovanog kriminala! Odakle toliko mafijakih grupa u Srbiji. U posebnom odeljenju Vieg suda u Beogradu sudi se u samo dve sudnice, koje slue i za suđenje u predmetima za ratne zločine. Ni sudije ovog odeljenja nisu mačji kaalj. I one imaju iste privilegije kao i kolege iz posebnog odeljenja. Duple ili troduple sudijske plate, kola i celodnevno obezbeđenje svih članova porodice! A 19 sudija Vieg suda u Beogradu koji sude za ostala krivična dela, sude u 19 sudnica, i presuđuju od svojih kolega u posebno odeljenju po dvadeset puta vie predmeta, izričući dvostruko veće kazne, u dvostruko kraćem vremenskom periodu.
Kad je odeljenje posebno, i rtve su posebne. Probrane.
Većina sudija posebnog odeljenja Vieg suda u Beogradu ima manje morala i dostojanstva od svinje iz seoskih obora. To potvrđuju i reenja o određivanju i trajanju pritvora protiv rtava koje im se privedu. Svaki je kriv. Od kada postoji ovo odeljenje, sudije ovog suda nisu nijednom izrazile neslaganje sa zahtevom za sprovođenjem istrage i određivanjem pritvora, mada je polovina uhapenih posle viemesečnog mučenja u zatvoru, oslobođena krivice, od istih sudija koji su ih drali u pritvoru, jer je ''postojala osnovana sumnja da su izvrili optuujuća krivična dela".
Zna to i Aleksanar Vuči, i zato moe da optui, bez ikakvog ovlaćenja, i materijalnih dokaza, koga hoće. Zna da će sudije sigurno da ga stave u pritvor. Poznaje te ljude.
(Nastaviće se)
A 1.
TO SU ONI...
Posebno odeljenje (za organizovani kriminal)
sudija Branislav Panteli - sudija za prethodni postupak i istrani sudija u istranim predmetima Posebnog odeljenja
sudija Aleksandar Vujiči, sudija Apelacionog suda u Beogradu - sudija za prethodni postupak i istrani sudija u istranim predmetima Posebnog odeljenja
1. VEĆE
1. sudija Sinia Petrovi - zamenik predsednika odeljenja i predsednik veća
2. sudija Vladimir Vučini - predsednik veća
3. sudija Aleksandar Trenjev - predsednik veća
2. VEĆE
1. sudija Dragan Miloevi - predsednik veća
2. sudija Sneana Jovanovi - predsednik veća
3. sudija Vladimir Mesarovi- predsednik veća
3. VEĆE
1. sudija Maja Ili - predsednik veća
2. sudija Velimir Lazovi - predsednik veća
3. sudija Dragan Mirkovi - predsednik veća
4. VEĆE
1. sudija Zoran Drecun - sudija Vieg suda u Novom Sadu - predsednik veća
2. sudija Bojan Mii - predsednik veća
3. sudija Dejan Terzi, sudija Apelacionog suda u Novom Sadu - predsednik veća
5. VEĆE
1. sudija Sneana Nikoli Garoti - predsednik veća
2. sudija Vinka Beraha Nikićevi - predsednik veća
3. sudija Vera Vukoti -predsednik veća
6. VEĆE
1.sudija Rastko Popovi - predsednik odeljenja i predsednik veća
2. sudija Danko Lauevi - predsednik veća
3. sudija Duan Milenkovi - predsednik veća
Prvostepeno krivično odeljenje
1. sudija Slavica Nikoli
2. sudija Nataa Albijani
3. sudija Zoran Teji
4. sudija Olivera Paji
5. sudija Zoran Đorđevi
6. sudija Vladan Ivankovi
7. sudija Marina Anđelkovi
8. sudija Dragomir Gerasimovi
9. sudija Vladimir Duruz - predsednik odeljenja
10. sudija Tatjana Sretenovi
11. sudija Zorana Trajkovi - zamenik predsednika odeljenja
12. sudija Violeta Jovanovi
13. sudija Ana Miloevi
14. sudija Milo Labudovi
15. sudija Raa Jankovi
16. sudija Milenko Cvijovi
17. sudija Dragan Lazarevi
18. sudija Zoran Gani
19. sudija Duanka Đorđevi
A 2.
Sudnica - ludnica, na pirotski način
Tata na klupi, sin u togi
Bez raskrinkavanja zloupotreba i nepotizma u sudskoj vlasti, u Srbiji se ne mogu očekivati veliki rezovi u pogledu borbe protiv korupcije i kriminala svih vrsta, to predstavlja veliko obećanje sadanje vlasti zbog čega je narod ukazao veliko poverenje SNS-u, pie u pismu zaposlenih u pravosudnim organima u Pirotu.
''Najnovija deavanja u sudovima u Niu i Pirotu ne ukazuju na to da će se neto promeniti. Sprega između pojedinaca u politici, koji za sebe grabe mo da bi stekli bogatstvo, i onih koji su u sudovima, toliko je očigledna, a niko iz vrha drave se time nije pozabavio.
Za predsednika Vieg suda u Pirotu postavljen je Sveta Manči, a za predsednika Osnovnog suda Ivan Nikoli. Njima je u tome pomogao narodni poslanik SNS-a Radmilo Kosti zahvaljujući svojim političkim vezama. Pritom, veoma vaan podatak je ko je sa kim, i u kakvim odnosima.
Sudija Ivan Nikoli je venčani kum Radmilu Kostiću, koji mu je pomogao da dođe na funkciju predsednika Osnovnog suda u Pirotu, i koji je kumovao" da Sveta Manči opet postane predsednik Vieg suda. Evo i zbog čega. Naime, protiv Vladimira Nikolića, oca Ivana Nikolića, u toku je postupak za krivično delo zlopuotreba slubenog poloaja.
Vladimira Nikolića, nekadanjeg direktora Tigar tajersa" Vie javno tuilatvo u Pirotu (predmet KT.BR.9/13, predmet je bio ustupljen Viem sudu u Niu pod br. Ki -2/2014) optuuje za zloupotrebu slubenog poloaja, jer je za sebe pribavio protivpravnu imovinsku korist u periodu od 2003. do 2007. godine, u iznosu od 6.277.31 dinara, a na račun ostalih zaposlenih u Tigar tajersu" d.o.o. pribavio protivpravnu imovinsku korist od 170.945.315 dinara.
U periodu od 2003-2007. god. Ivan Nikoli je kupio dva stana u Pirotu: u ulici Vuka Pantelića 19C/7 i ulici Dragoljuba Milenkovića 2/8 (iza zgrade suda), dok je njegov rođeni brat Aleksandar Nikoli kupio tokom 2013. godine četvorosoban stan sa garaom u Bogojavljenskoj ulici 3 (broj ugovora o kupoprodaji stana: Ov-3-1478/2013, Ov-3-1479/2013), u stambenoj zgradi koja se nalazi pored zgrade koju je sa svojim prijateljima izgradio pomenuti narodni poslanik SNS Radmilo Kosti, zvani Brza kuća". Inače porodica Nikoli ima jo dva stana u Beogradu!
Predsednik Vieg suda Sveta Manči je tokom 2002. god. zaposlio u tadanjem Okrunom sudu Ivana Nikolića, kao sudijskog pripravnika.
Dakle, Radmilo Kosti je zahvaljujući svojim političkim vezama uspeo da utiče na postavljenja Svete Mančića i Ivana Nikolića, da bi zauzvrat bile zatakane viemilionske pronevere Vladimira Nikolića, oca novopostavljenog predsednika Osnovnog suda u Pirotu. Pritom, supruga Radmila Kostića (Jelena Kosti) je od aprila 2014. godine postavljena za direktora Nacionalne slube za zapoljavanje-Pirot. Toliko o nepotizmu.
Da je dobra organizovanost u takozvanoj sudsko-političkoj mafiji na delu pokazuje i njihova povezanost sa Danilom Nikolićem, doskoranjim dravnim sekretarom Ministarstva pravde, koji je istovremeno i član UO Pravosudne akademije i bivi predsednik Vieg (Okrunog) suda u Niu, i kućni prijatelj Svete Mančića. Danilo Nikoli je postavio svoju ćerku Irenu Đorđevi za predsednika UO Kliničkog centra- Ni koja je imenovana odlukom Vlade RS 12. 04. 2013. godiie. Irena Đorđevi je inače advokat po profesiji, i zastupa g-dina Ajkovića iz Nia, zvanog Ajkula i Gorana Makragića iz Krusvca, koji su u ovom delu Srbije poznati kao biznismeni", a inače se za njih često interesuju sudski i policijski organi.
Protiv Gorana Makragića iz Kruevca, vlasnika firme Mak 037 trade" doo, Ivana Stamenovića iz Pirota, Zvonka Veselinovića iz Kosovske Mitrovice i Milana Radoičića iz Kraljeva, vodi se krivični postupak zbog kriv.dela zloupotreba slubenog poloaja,zbog sumnje da su ebi pribavili imovinsku korist u iznosu od 26.471.739,40 dinara (br. predmeta u Viem sudu u Pirotu: K.br. 5/2013, br. predmeta u Viem javnom tuilatvu u Pirotu: Kt. br. 14/12)
I Sveta Manči je 2006. godine zaposlio svoju ćerku kao sudijskog saradnika u Viem (Okrunom) sudu. Pritom i Manči je poznat u Pirotu kao čovek koji uruje sa ljudima iz kriminalnih struktura u Pirotu, koje po potrebi titi, i vadi iz nevolja.Za velike pare.''
A 3.
Policijo, puke na ramena!
Na vie od 300 hektara u gornjemilanovačkom, poekom, valjevskom i čačanskom ataru bespravno je posečena uma i to kako na dravnom, tako isto i na privatnom zemljitu. Za ovo niko nikada nije odgovarao, jer se zvanično ne zna ko je počinilac. U jednom slučaju republički umarski inspektor Duan Bijeli otkrio je počinioca seče 169 neoznačenih stabala, Milijana Bajića iz Čačka, i 22. decembra 2005. mu naloio ponovno poumljavanje terena.
Milijan Baji se na ovo ovo reenje ogluio i sudski je kanjen da plati novčanu kaznu u visini od samo 6.000 dinara. Pomenuti Baji je u imovinskom sudskom sporu sa svojim bratom Mijodragom, a taj spor traje ve dve decenije. Između ostalog, Mijodrag Milijana tereti da je bespravno posekao i stabla na 20 hektara njegovog imanja.
Ljut to se Milijan skoro bez ikakve kazne izvukao i iz dela gde je njegova krivica dokazana, Mijodrag je rekao kako je Milijan posekao preko 6.000 kubika drva i "da to zna cela Zapadna Srbija". Ova izjava je po Milijanu bila kleveta koja mu je nanela duevni bol, pa je tuio svog brata.
Mijodrag je star i bolestan, ima 80 godina, i često ne moe ni iz kreveta da ustane. Na suđenja po tubi svog brata je dolazio kada je mogao, a kada zanemoćao, ostajao bi kod kuće. Sudija Osnovnog suda u Čačku, Darko Markovi, koji je vodio pomenuti spor, nije pokazao razumevanje za zdravstveno stanje i godine tuenog, pa je čak osam puta nalagao policiji njegovo obavezno privođenje! I to u postupku po privatnoj tubi!
Mijodrag se na ove postupke alio svima, počevi od predsednika Vieg suda u Čačku Miloa Pavlovića. Niko ga nije uzeo u zatitu.
Konačno je Mijodrag osuđen da svom bratu plati odtetu za duevni bol u iznosu od 120 hiljada dinara, plus sudske trokove od 150 hiljada dinara. Seča skoro 80 kubika drva kota, po sudijama u Čačku, 6.000 dinara, a kritika tog čina dvadeset puta vie?!
Konačno, ni ovde se ne zavravaju Mijodragove muke. Verovatno besan to se na njegove postupke alio, sudija Markovi nije povukao poternicu za njim, pa je nesrećni starac bio priveden i kada je svratio u optinu, iako je spor odavni bio okončan.