Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi
Zrenjanin
Država,
suvlasnik Jugoremedije, ne(i)ma interes da pomogne strateškog partnera
Maćeha i dželat
Vlast u Srbiji se maćehinski i selektivno odnosi prema strateškim privrednim subjektima i istinskim potencijalima. Kada premijer i nadležni ministri u sve podobne mikrofone kažu kako ne mogu pomoći svima, onda je, praksa to pokazuje, izvesno da istinski neće pomoći nikome, pa makar se radilo o predizbornom vremenu sa (ne)izvesnim ishodom po ovu i ovakvu vlast
Zoltan Horvat
Nakon Srboleka, giljotinu u našem bolesnom zdravstvu čeka i
zrenjaninska Jugoremedija, kojoj u godini jubileja (50 godina od
osnivanja) sa preko 460 radnika preti nestanak i pretvaranje farmaceutskog
objekta u svinjske obore. Iako je obećano sa najvišeg mesta, pomoć države kao
manjinskog vlasnika Jugoremedije izostaje, što je Zdravka Deurića,
izvršnog direktora zrenjaninske farmaceutske fabrike, i njegove saradnike vodi
u očaj.
- Od države kao manjinskog akcionara sa 42 procenta vlasništva tražimo da
nam obezbedi ono što je u stanju da uradi, da nam obezbedi kredit od 8 miliona
evra sa kamatom od 4 procenta kako bismo prevazišli dugove u istom iznosu prema dobavljačima koji su nas pretrpali
tužbama - kaze Deurić.
- Počev od saniranja duga prema Aventisu u iznosu od 900.000 evra
kao i prema drugim dobavljačima, povoljnim kreditom obezbeđenim od našeg
strateškog partnera, države, stvorili bismo povoljne uslove za ulaganje u
proizvodnju. Nastavak proizvodnje veoma traženih lekova poput lasiksa, trentala,
festala i drugih deficitarnih preparata za koje posedujemo licencu,
omogućila bi nam da stanemo na noge i vratimo nadu u opstanak fabrike i svih
zaposlenih koji nisu dobili plate puna četiri meseca.
Premijer Cvetković i nadležni ministar Ćiric
zakazali su još za 29.
decembar sastanak povodom iznalaženja rešenja za konkretnu pomoć Jugoremediji i
drugim firmama kojima preti gašenje, ali do dana današnjeg taj sastanak nije održan. - Pre krize naša godišnja proizvodnja bila je vredna 25 miliona evra,
dok je danas 14 miliona. Objektivno, ako nam pomoć od države u vidu kredita ne stigne do polovine februara,
mi smo praktično mrtva firma. Poznato je da začarani krug u zdravstvu počinje od države, pri čemu Republički Fond za zdravstveno
osiguranje neredovno plaća zdravstvene ustanove, što opet lančano
proizvodi njihovo neplaćanje veledrogerijama. One pak duguju nama, proizvođačima lekova, a njihova
cena se administrativno određuje daleko ispod troškova proizvodnje. Ako je država ta koja zbog ličnih interesa pojedinih državnih funkcionera forsira
uvoznički lobi
i u ovoj oblasti sa potencijalom za stabilnu proizvodnju, onda zaista nema nade
za proizvodnju u ovoj zemlji. Šta tek reći za
daleko veću
fabriku lekova Galeniku, preostalog domaćeg proizvođača lekova, koja ima 3.000 radnika i koja se takođe
nalazi u izuzetno teškoj
situaciji bez konkretnije naznake pomoći.
Nadležni ministar Nebojša Ćirić ne odgovara direktno na pitanje
zašto izostaje neophodna pomoć države Jugoremediji i Galenici,
ali kao "prekaljeni" političar govori o potrebi donošenja propisa
kojima bi se država aktivnije uključila u upravljanje firmama u kojima je
akcionar.
- Koliko mi je poznato, država kao suvlasnik svojevremeno nije pokazala
interes da upravlja Jugoremedijom. Pre nekoliko godina raskinut je
ugovor sa bivšim vlasnikom Jovicom Stefanovićem Ninijem, reagovala je i
policija, pa su upravljanje u firmi preuzeli radnici na čelu sa Deurićem. Kako
se radi u Jugoremediji pokazuje trenutno stanje: kasne plate, dugovi
rastu, račun je blokiran. I, naravno, sada rukovodstvo zrenjaninske fabrike
traži pomoć.
Zrenjaninska javnost je podeljena nakon (ne)zainteresovanosti države za
svoju imovinu. Jedni su (pre)oštri u kritici prema Deuriću i njegovim
saradnicima jer radnici gladuju bez plata, dok drugi navode da je državna
imovina ostavljena na milost i nemilost bahatim i osionim funkcionerima. Da li
ima osam miliona evra za kredit i spas Jugoremedije u državnoj kasi,
odgovor nije sporan. Ima, ali neki od glavnih igrača iz Beograda imaju
odomaćenu naviku da se ugrađuju i ovaj inače spasonosni projekat za
zrenjaninsku privredu.
U Jugoremediji se u teškoj krizi ponovo javljaju podele među
radnicima. Poslovni objekat za proizvodnju penicilina koji se u neposrednoj
blizini firme gradi sredstvima šezdesetak zaposlenih, budi nadu u eventualni
spas, ali samo pod jednim uslovom - da visoki funkcioner u Srbiji preuzme
odgovornost i zasuče rukave, odnosno pomogne onima koji u ovoj zemlji zaista
žele i mogu sebi da pomognu. Čak i u uslovima kada gotovo sve izgleda
beznadežno.