https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Optužnica

Robert F. Kenedi Junior razotkriva uloge Entonija Faučija, Bila Gejtsa i ostalih kreatora pandemije Kovida 19 (3)

Krvavi profit Bila Gejtsa

Naučni, politički i medijski autoriteti preporučuju knjigu Roberta F. Kenedije Jr kao „razornu optužnicu protiv Faučija i Gejtsa, koji su „žrtvovali zdravlje svih ljudi na svetu radi svog profita". Poslednji aktivni predstavnik američke političke dinastije Kenedi je opisao „Rokfelerovo nasleđe", koje su Fauči i Gejts iskorisili da Americi nametnu kurs toksičnih ali profitabilnih lekova i stvore „zlatnu groznicu za vakcinama". Realizaciju tog projekta, koji za cilj ima sprovođenje obavezne vakcinacije svake osobe na plante, podržali su mnogi politički lideri, državni funkcioneri, intelektualci, javne ličnosti i uticajni mediji.

„Dr Jozef Gebels je napisao da jednom izgovorena laž ostaje laž, ali laž izgovorena hiljadu puta postaje istina. Za čovečanstvo je tragično što postoji mnogo, mnogo laži koje plasiraju Fauči i njegovi poslušnici. Robert Kenedi razotkriva decenije laži", rekao je nobelovac Luk Montanj o ovoj knjizi, dok je Taker Karlson istakao: „Bobi Kenedi je jedan od najgrabrijih i beskompromisno naiskrenijih ljudi koje sam ikada sreo. Jednog dana će dobiti zasluge za to. U međuvremenu, pročitajte njegovu knjigu."

Magazin Tabloid će u nekoliko nastavaka objaviti delove Kenedijeve knjige „Pravi Entoni Fauči: Bil Gejts, Big Farma i globalni rat protiv demokratije i javnog zdravlja", po kojoj je snimljen istoimeni četvoročasovni dokumentarni film.

Robert F. Kenedi

Većina mojih kolega shvata da je dr Entoni Fauči uradio sve što je mogao kako bi Amerikancima otežao pristup lekovima, koji su mogli da spase stotine hiljada života i da značajno skrate pandemiju korona virusa.

Ne postoji drugi aspekti Kovid-krize koji jasnije otkriva zle namere moćnog farmaceutskog kartela kartela, koji predvode dr Fauči i Bil Gejts. Oni su namerno produžavali pandemiju kako bi povećali njene smrtonosne posledice ne bi li promovisali prodaju svojih vakcina.

Od samog početka, hidroksihlorokin (HCK), a i drugi terapeutici, predstavljao je egzistencijalnu pretnju za Kovid i Faučijev i Gejtsov projekat koji je za cilj imao prodaju vakcina u vrednosti od 48 milijardi dolara. Prema saveznom zakonu, nove vakcine i lekovi ne mogu da dobiju dozvolu za hitnu upotrebu (EUA) ako postoji lek koji je odobrila Uprava za lekove i hranu (FDA), a koji je efikasan protiv iste bolesti. Da bi FDA izdala EUA (ovlašćenje za upotrebu u hitnim slučajevima) ne sme da postoji adekvatan, odobren i dostupan alternativni proizvod za dijagnostifikovanje, prevenciju ili lečenje bolesti ili stanja. Dakle, ako se bilo koji lek koji je odobrila FDA, kao što su hidroksihlorokin ili ivermektin, pokazao efikasnim protiv Kovida, farmaceutskim kompanijama ne bi bilo zakonski dozvoljeno da na tržište plasiraju svoje vakcine, vredne desetine milijardi dolara. Umesto toga, vakcine bi morale da izdrže višegodišnja odlaganja, koja bi uvek pratila metodička testiranja efikasnosti i bezbednosti, a to bi značilo manje profita, više neizvesnosti, duži put do tržišta i razočaravajući kraj zlatne groznice, u koju se pretvorila potražnja za vakcinama protiv Kovida.

Dr Fauči je uložio šest milijardi dolara poreskih obveznika samo u vakcinu "Moderna". Njegova agencija je suvlasnik patenta te vakcine, koja predstavlja sredstvo za prikupljanje bogatstva. Najmanje četvoro Faučijevih zamenika, koje je lično izabrao, godišnje naplaćuju tantijeme od 150.000 dolara na osnovu uspeha "Moderne", i to povrh plata koje već dobijaju iz saveznih fondova.

Kad je predsednik Donald Tramp, 19. marta 2020. godine, počeo da pominje lek protiv malarije kao moguće rešenje pandemije, dr Fauči je pokrenuo klevetničku kampanju protiv HCK-a. Ta kampanja je meko sletela među demokrate. Mediji su hiperpolitizovali debatu, pa su Trampovi kritičari odbacili sve dalje tvrdnje o efikasnosti HCK-a, koji su odbacili u istu kantu za otpatke od nauke, gde je završila i Trampova ozloglašena preporuka za izbeljivač, koji uništava Kovid, kao i njegovo poricanje klimatskih promena. Ali, HCK je imao dugu istoriju bezbedne medicinske upotreba, koja se izgubila u politici i propagandi.

Dr Fauči je imao zastrašujući izazov da dokaže da je HCK opasan. Formula hidroksihlorokina je stara 65 godine, odobrena je u celom svetu i odavno se pokazala efikasna protiv raznih bolesti. HCK je analog kinina, koji se nalazi u kori cinhone drveta, koju je Džordž Vašington koristio da zaštiti svoje trupe od malarije. Svetska zdravstvena organizacija je decenijama isticala HCK kao "esencijalni lek", dokazano efikasan protiv dugačke liste bolesti. Taj, generalno benigni lek, daleko je bezbedniji nego mnogi popularni lekovi. Generacije ljudi širom sveta su koristile HCK milijardama puta, praktično bez ograničenja. Duga i bezbedna upotreba u mnogim zemljama je dovela do toga da proizvođači HCK-a dobiju dozvolu za njegov plasman na tržište bez recepta. U Africi taj lek nazivaju "nedelja-nedelja", jer ga milioni Afrikanaca uzimaju jednom nedeljno, kao profilaksu malarije. Verovatno nije sličajno što su u nekim afričkim državama zabaleženi najniži procenti smrtnosti od Kovida na svetu. U Indiji, HCK je lek broj jedan. Pre pandemije Kovida, HCK i njegov progenitor, hlorokin (CK), bili su dostupni u slobodnoj prodaji u većini svetskih država, uključujući Francusku, Kanadu, Iran, Meksiko, Kostariku, Panamu i mnoge druge zemlje.

U Sjedinjenim Državama, FDA je odobrila HCK bez ograničenja, što znači da lekari mogu da ga prepišu za bilo koju upotrebu. Informativni list CDC-a navodi da je hidroksihlorokin bezbedan za trudnice, dojilje, decu, odojčad, starce i pacijente sa kompromitovanim imunitetom, ali i za zdrave osobe svih uzrasta. CDC je dozvolio dugotrajnu i neograničenu upotrebu hidroksihlorokina za prevenciju malarije. Mnogi ljudi u Africi i Indiji smatraju ga lekom za "duži životni vek".

Pošto preporučeni protokol, kao leka za Kovid, ograničava upotrebu HCK-a na samo nedelju dana, iznenadno otkriće dr Faučija da je taj lek opasan, zaista je bilo providno.

U aprilu 2020. godine, dr Vladimir Zelenko, iz savezne države Njujork, objavio je "zapanjujuće" podatke o uspešnoj primeni HCK-a, koji su otkrili dramatično smanjenje očekivane smrtnosti među 800 pacijenata, koji su lečeni koktelom HCK-a. Do kraja aprila 2020, američki lekari su naširoko prepisivali HCK pacijentima i članovima njihovih porodica. U izveštajima su isticani izvanredni rezultati.

Dr Harvi Riš, super-eminentni profesor epidemiologije na Univerzitetu Jejl, slavni svetski autoritet za analizu zbirnih kliničkih podataka, u maju 2020. objavio je sveobuhvatnu studiju o efikasnosti HCK-a protiv Kovida. Rezultate njegove meta-analize pod naslovom "Rano ambulantno lečenje simptomatskog, visokorizičnog Kovida 19", odmah su osporili kritičari upotrebe HCK-a, uglavnom iz grupe koju finansiraju Bil Gejts i Toni Fauči. Oni su tvrdili da je dr Riš pogrešno protumačio i naveo određene podatke, do kojih je, navodno, došao pogrešnim korišćenjem protokola. Glavni trik u osporavanju efikasnosti HCK svodio se na primedbu da je taj lek primenjivan kod pacijenata u ranoj fazi bolesti. Dr Riš, ali i drugi svetski autoriteti, poput francuskog lekara Didijea Rola, tvrdili su da ta primedba uopšte nije bitna, pošto je efikasnost HCK-a nadmašila taj deficit. Štaviše, dr Riš je primetio da je veoma neetično poricati korist od upotrebe lekova koji, kao i HCK, imaju dugogodišnje sigurnosne evidencije.

S druge strane, dr Fauči je ponudio odlučan odgovor: "Hidroksihlorokin ne treba koristiti jer ne razumemo mehanizam koji koristi da porazi Kovid". To je još jedna manipulacija, transparentno prizvana da porazi zdrav razum. Regulatori ne razumeju mehanizam delovanja mnogih lekova, ali ipak ih licenciraju ako su efikasni i sigurni. Činjenica je da znamo više o tome kako HCK pobeđuje Kovid, nego što znamo o delovanju mnogih drugih lekova, uključujući i mRNA vakcine, koje su Faučiju posebno drage.

Uostalom, dr Piter Mekalof, sa Univerziteta Bejlor, u avgustu 2020. objavio je studiju u kojoj je opisao mehanizam koji komponente "HCK koktela" koriste u antivirusnom delovanju. Mekalof je dokazao da se efikasnost "HCK koktela" zasniva na farmakologiji hidroksihlorokin jonofora, koji deluje kao "pištolj" i cinka, koji služi kao "metak", dok azitromicin pojačava antivirusni efekat.

Činjenica da postoji terapeutski lek, koji može nadmašiti bilo koju vakcinu uratu protiv Kovida, predstavljala je značajnu pretnju farmaceutskom kartelu. Farmacutske kompanije najviše mrze nisku cenu medicinskih proizvoda, a HCK je koštao samo 10 dolara. Uporedite to sa više od 3.000 dolara za Faučijev remdesivir, pa ćete shvatiti prave razloge kampanje protiv upotrebe HCK-a.

Nije iznenađenje, farmaceutski kartel je pokrenuo multinacionalni preventivni krstaški rat za ograničavanje i diskreditaciju HCK-a. Ta kampanja je pokrenuta u januaru 2020. godine, nekoliko meseci pre nego što je SZO proglasila pandemiju Kovida 19 i pre kontroverznog odobrenja predsednika Trampa, od 19. marta. Francuska vlada je preduzela bizaran, neobjašnjiv, bez presedana i veoma sumnjiv korak preraspodele HCK-a na tržištu, pa je naredila da se može koristiti samo na recept. Bez navođenja bilo kakvih studija, francuski zvaničnici iz institucija za javno zdravlje tiho su promenili status HCK-a i prebacili ga na "Listu otrovnih materija" i zabranili njegovu prodaju bez recepta. Ova apsolutno nerazumna odluka primenjena je nekoliko nedelja kasnije u Kanadi, gde su zdravstveni zvaničnici naredili da se taj lek ukloni sa apotekarskih polica. Do marta, lekari na prvoj liniji, širom sveta su spontano izveštavali o čudesnim rezultatima nakon ranog tretmana sa HCK-om, a to je izazivalo sve veću zabrinutost za farmaceutsku industriju.

Dr Džejms Todaro, sa Univerziteta Mičigen, na Tviteru je objavio svoju recenziju HCK-a, u kojoj je istakao da se tim lekom efikasno tretira Kovid 19. Todaro je podelio i link do celog dokumenta, ali Google ga je tiho obrisao. Google očigledno nije želeo da korisnici razmišljaju. Platforma Big Tech je želela da javnost veruje da Todarov memorandum nikada nije ni postojao.

Google ima dugu istoriju potiskivanja informacija koje štete profitu industrije vakcina. Google-ova matična kompanija Alphabet poseduje nekoliko kompanija za proizvodnju vakcina, uključujući i Verili, kao i Vaccitech, koja se bavi lekovima protiv gripa, oboljenja prostate, pa i vakcinama protiv Kovida. Google ima unosna partnerstva sa svim velikim proizvođačima vakcina, kao i sa Glako Smith Kline, koje je vredno 715 miliona dolara. Verili takođe poseduje preduzeće za proizvodnju testova na Kovid infekciju.

Google nije bio jedina platforma društvenih medija koja je zabranila sadržaje koji su u suprotnosti sa zvaničnim narativom o HCK-u. Facebook, Pinterest, Instagram, YouTube, MailChimp i praktično svaka druga Big Tech platforma brisala je informacije koje prikazuju podatke o efikasnosti HCK-a, zamenjujući ih sa industrijskom propagandom koju genereše neka od kontrolisanih agencija za javno zdravlje pod upravom tandema Fauči-Gejts: HHS, NIH i SZO.

Kasnije, kad je predsednik Tramp izjavio da dr Fauči nije bio iskren o hidroksihlorokinu, društvene mreže su odgovorile uklanjanjem njegovih postova. Bila je to konferencija za novinare u martu 2020, na kojoj je dr Fauči počeo napad na HCK. Upitan da li se HCK može koristiti kao profilaksa za Kovid, uzvratio je: "Odgovor je ne!"

Usred smrtonosne pandemije, neko veoma moćan je želeo da sa polica povuče lekove, koji su decenijama bili dostupni u slobodnoj prodaji i poznati kao efiksni protiv korona virusa.

U martu, na zahtev HHS, nekoliko velikih farmaceutskih kompanija (Novartis, Bayer, Sanofi i druge) donisali su ukupno milion doza hidroksihlorokina i dva miliona hlorokina. Ipak, tri meseca kasnije, dr Rik Brajt, direktor federalne agencije BARDA, koja je upravljala raspodelom tih strateških zaliha, izjavio je da su lekovi na bazi hlorokina smrtonosni i da američku javnost treba zaštiti od njih. Brajt se dogovarao sa FDA da ograniči upotrebu doniranih pilula hospitalizovanim pacijentima. FDA je izdao uputstvo koje je većinu lekara navelo da veruju da je prepisivanje tog leka u bilo koju svrhu - zabranjeno.

FDA je preduzela korak bez presedana. Nakon široke upotrebe leka tokom 65 godina, FDA je objavla da je upotreba HCK opasna. Uz malo izvrnute logike, savezni zvaničnici su, istovremeno, nastavili da orhrabruju lekare da taj "opasni" lek koriste bez ograničenja za terapije protiv lupusa, reumatodinog artritisa, lajma i malariju. Samo ne za Kovid.

Pre Kovida 19, nijedna studija nije pružila dokaze protiv upotrebe HCK-a iz bezbednosnih razloga. U napadu na HCK, koji se pokazao kao efikasan i protiv Kovida, Gejts, Fauči i njihovi saveznici iz farmacije rasporedili su vojsku istraživača, povezanih sa industrijom, kako bi prikupili izmišljene dokaze o njegovoj štetnosti.

Do 2020. godine, videli smo, Bil Gejts je učvrstio kontrolu nad Svetskom zdravstvenom organizacijom, pa je i nju iskoristio da diskredituje HCK. Dr Faučić, Gejts i SZO su finansirali čitav niz istraživanja, kako bi njihovi plaćenici smislili seriju od skoro 20 studija sa ciljem da diskredituju HCK. Postupajući po lažnim protokolima, umesto upotrebe standardne doze od 400 mg/dan, 17 studija SZO-a, primenjivale su graničnu smrtonosnu dnevnu dozo, počev od 2400 mg/dan, a potom po 800 mg/dan. U ciničnom, zlokobnom i bukvalno ubivstvenom krstaškom ratu protiv HCK-a, tim operativaca SZO i njenih partnerskih organizacija odigrao je ključnu ulogu u osmišljavanju i probijanju izuzetno visokih doza. Na taj način pokušali su da "dokažu" da je hlorokin opasan, naročito za starije pacijente.

- Cilj te akcije je bio vrlo jasan, trovanjem pacijenata pokušali su da za smrt okrive HCK - rekao je dr Meril Nas, istoričar medicine i stručnjak za biološke ratove.

U Velikoj Britaniji pokrenuta su dva sudska postupka, na kojima je utvrđeno da je prekomerna upotreba hidroksihlorokina izazvala 10 do 20 procenata više smrtnih slučajeva nego pacijenti iz kontrolne grupe, koji su imali sreće da primaju standardnu dozu.

Vlada Velike Britanije i Fondacija Bila i Melinde Gejts (BMGF) zajednički su finansirali istraživanje negativnog uticaja HCK-a. Na osnovu tih istraživanja, ta dva centra moći formirali su "savete za ublažavanje pandemije i novih pretnji respiratornih virusa".

Gejtsovi otisci prstiju su svuda po ovom krvavom projektu. Uprkos tome što, iz sumnjivih razloga, nedostaju određene stranice, objavljeni zapisnici sa sastanaka čelnih ljudi Svetske zdravstvene organizacije delimično otkrivaju tajne. Sastanci u martu i aprilu pokazuju da su ovi medicinski alhemičari insistirali na smrtonosnom doziranju hlorokina (CK i HCK). Koordinatori ispitivanja SZO i Ujedinjenog Kraljevstva morali su znati za ove informacije, ali nisu se potrudili da zaustave vlastita ispitivanja predoziranja, niti da smanje doze.

Gejts i njegova kabala koristili su arsenal drugih obmanjujućih trikova kako bi uverili javnost da HCK nije samo neefikasan, već i smrtonosan.

Tokom ranih faza pandemije, Bil Gejts je pozivao na potpuno zaključavanje ljudi, masovno testiranje i razvoj vakcine, ali upozoravao je političke lidere da "ne šire glasine o hidroksihlorokinu kao leku za tretman protiv Kovida 19" jer, navodno, izazivaju njegovu nestašicu, što otežava preživljavanje pacijenata sa lupusom, kojima je on neophodan.

To je, naravno, bila laž. Iako su Fauči i Brajt sprečili da se na tržište plasira 63 miliona doza iz nacionalnih rezervi, što je bilo dovoljno za snabdevanje gotovo svih pacijenata na gerontološkim odeljenjima u Americi, ipak nije bilo nestašice. HCK je jeftin, brzo se i lako proizvodi, a pošto mu je istekao patent, desetine proizvođača širom sveta mogli su da povećaju proizvodnju kako bi zadovoljili rastuća potraživanja.

U julu, Gejts je odobrio cenzuru preporuka HCK-a nakon što je video koji govori o njegovoj efikasnosti protiv korona virusa zabeležio desetine miliona pregleda. Gejts je taj video snimak nazvao "nečuvenim" i pohvalio Facebook i YouTube jer su ga na brzinu uklonili. Ipak se žalio: "Ne možete da ga pronađete na tim pretraživačima, ali svi šire link ka njemu, jer se još uvek nalazi na internetu". To je Gejts rekao za Yahoo News kako bi ukazao na nedostatke društvenih mreža: "Njihova sposobnost da zaustave stvari pre nego što postanu široko rasprostranjene nije dovoljna, verovatno to treba poboljšati".

Na pitanje Bloomberg News-a, sredinom avgusta 2020, o tome kako su Tramp i Bela kuća promovisali HCK "iako se više puta pokazalo da je taj lek neefikasan i, ustvari, izaziva probleme sa srcem kod nekih pacijenata", Gejts je radosno odgovorio: "Ovo je doba nauke, ali se to ponekad ne oseća. U epruveti je hidroksihlorokin izgledao dobro. U praksi, ne. S druge strane, imamo mnogo dobrih terapeutskih lekova za koje je dokazano da rade bez teških neželjenih efekata."

Gejts je nastavio da promoviše Gilead remdesivir kao najbolju alternativu, uprkos lošim rezultatima u poređenju sa HCK. Nije spomenuo da ima veliki udeo u vlasništvu u Gileadu, koji bi mu doneo milijarde ako bi dr Fauči uspeo da sprovede remdesivir kroz regulatorne zamke.

Pokorni novinari su dosledno pomagali Gejtsu da se predstavi kao objektivni stručnjak, a on je iskoristio taj intervju da diskredituje hidroksihlorokin, pa i mene.

Novinar Bloomberga mu je "nabacio loptu" tipičnim sugestivnim pitanjem: "Godinama su ljudi govorili da su antivakseri preživeli pandemiju jer su se ponašali kao njihove babe i dedovi". Gejts je odgovorio: "Od 2016. godine dva puta sam bio u Beloj kući i tada mi je rečeno da slušam šta govore antivakseri kao što je Robert Kenedi Mlađi. Dakle, da, ironično je da ljudi dovode u pitanje vakcine. Zar da kukamo i molimo boga da nas na neki drugi način izvuče iz tragične pandemije?"

Da me je pitao, mogao sam da mu kažem!

Nije čudno što me nije pitao, ali ostala je trajna misterija koje su moćne ličnosti izazvale dva najprestižnija svetska naučna časopisa, The Lancet i The New England Journal of Medicine (NEJM), da objave očigledno lažne studije iz nepostojeće baze podataka u vlasništvu nepoznate kompanije.

Entoni Fauči i vakcinaški kartel slavili su The Lancet i NEJM, koji su 22. maja 2020. objavili radove, koji su ukucali poslednji ekser u hidroksihlorokinov kovčeg. Obe studije u tim uglednim publikacijama oslanjale su se na podatke iz Surfisphere Corporation, opskurne institucije za "medicinsko obrazovanje" sa sedištem u Ilinoji. Ta kompanija je tvrdila da nekako kontroliše izvanrednu globalnu bazu podataka i medicinskih informacija o 96.000 pacijenata iz više od 600 bolnica. Osnovano 2008. godine, to misteriozno preduzeće imalo je 11 zaposlenih, uključujući osrednjeg pisca naučne fantastike i njegovu sekretaricu. Surgisphere je tvrdio da je analizirao podatke sa šest kontinenata, iz stotina bolnica u kojima su pacijenti lečeni sa HCK ili CK u realnom vremenu. Neko je ubedio The Lancet i NEJM da objavi dve studije Surgicphere u zasebnim člancima 1. i 22 maja. Kao i druge Gejtsove studije, članak u The Lancet je prikazao HCK kao neefikasan i opasan, jer povećava smrtnost od srčanih problema kod Kovid pacijenata. Na osnovu te studije, FDA je povukla EUA preporuku. Svetska zdravstvena organizacija i Velika Britanija su suspendovale svoja klinička ispitivanja hidroksihlorokina, a zatim su ih zauvek zabranili, proglasivši HCK beskorisnim. Tri evropske države su odmah zabranile upotrebu HCK, a taj primer su sledile i mnoge druge zemlje.

To bi inače bio kraj, da nije bilo 200 nezavisnih naučnika, koji su brzo razotkrili studije objavljene u The Lancet i NEJM-u kao šokantno nespretne prevarantske poslove. Baza podataka, koju je formirao Surgisphere, bila je puna smešnih i besmislenih grešaka. Da navedem samo jedno od mnogih neslaganja - broj prijavljenih smrtnih slučajeva među pacijentima koji su uzimali hidroksihlorokin u jednoj australijskoj bolnici premašio je ukupan broj umrlih u celoj zemlji.

Međunarodna bruka je brzo otkrila da Surgisphere nije ni posedovao bilo kakvu bazu podataka, a ubrzo je i cela ta kompanija nestala sa interneta. Univerzitet u Juti je raskinuo saradnju s jednim od autora te studije, Amitom Patelom. Osnivač Surgisphere, Sapan S. Desai, napustio je posao u bolnici u Čikagu. Čak je i Njujork Tajms objavio da je "više od sto naučnika dovelo u pitanje autentičnost" baze podataka i obe studije. Konačno, tri od četiri autora zastražili su, posle žestokih kritika, da se njihovi radovi povuku iz The Lancet.

Obe studije su povučene, ali ostao je utisak da je neko iz vrha farmaceutskog kartela uvrnuo ruku, udario u prepone i oborio na kolena dva ugledna naučna časopisa i prisilio ih da odbace svoj vekovni, teško stečeni kredibilitet u pokušaju da torpeduju HCK. Ni časopisi, ni autori nisu objavili ko ih je naveo na objavljivanje te prevare, jedne od najznačajnijih u istoriji nauke.

(U sledećem nastavku: Otrovi umesto lekova)

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane