Drugi pišu

Godina birališta i borilišta: Od Rusije preko Indije do Amerike i natrag

SUPERIZBORNI GLOBALIZAM

Grčki je filozof Platon smatrao da demokracija postavlja neznalice na vlast. Njegov je pak učenik Aristotel predlagao mješavinu demokracije i oligarhije. Gotovo dva i pol tisućljeća poslije demokracija kulminira na izborima u više od 50 država svijeta, uključujući sedam od deset najmnogoljudnijih nacija. To su, redom, Indija, Sjedinjene Američke Države, Indonezija, Pakistan, Rusija, Meksiko i Južna Afrika.

Piše: Dario Majetić, Glas Slavonije

Grupi velikih nacija pridružujemo i Europsku uniju, gdje će se od 6. do 9. lipnja 2024. održati izbori za članove Europskog parlamenta, jedine institucije u svijetu koju izravno biraju građani. Pravo glasa u Europi ima oko 343 milijuna ljudi, a ukupno bi kroz beskonačna birališta svijeta moglo prodefilirati dvije milijarde glasača. Kako bi festival demokracije bio još zanimljiviji, analitičari daju procjene prema kojima će polovina ovogodišnjih izbora biti neslobodna, dio djelomično slobodan, a samo rijetki potpuno slobodni. Global Risk Report 2024. Svjetskog ekonomskog foruma rangirao je 34 ekonomska, ekološka, geopolitička, društvena i tehnološka rizika koja će utjecati na ovogodišnje izbore u svijetu. Iako se na listi nalaze pojave poput zaraznih bolesti, nedopuštenih gospodarskih aktivnosti, oružanih sukoba, socijalne nejednakosti i nedostatka radne snage..., dezinformacije i srodne prijevare, uključujući lažne vijesti, pogrešne i zlonamjerne informacije, percipiraju se kao najveći rizik za narode izložene demokratskoj vjetrometini.

Demokracija i autokracija

Podsjećamo da su dezinformacije informacije koje su netočne i namjerno stvorene kako bi obmanule javnost, naštetile nekoj osobi, organizaciji, društvenoj skupini, državi ili cilju uz ostvarivanje nekog ekonomskog, političkog ili drugog interesa. Kako su bizarni medijski ratovi Trumpa protiv američkih demokrata izlizali značenje "lažna vijest" (fake news), sve se češće u kolokvijalni demokratski govor ubacuju izrazi pogrešne informacije (misinformation) i zlonamjerne informacije (malinformation). Misinformation označavaju štetan sadržaj jer sadržavaju netočne ili zavaravajuće informacije, ali ljudi koji ih dijele ne prepoznaju ih kao takve i nemaju namjeru svjesno prouzročiti štetu. Misinformacijama smatramo i nenamjerne novinarske pogreške.

Što se tiče zlonamjernih informacija (malinformation), njih Wardle i Derakhshan definiraju kao informacije koje su temeljene na stvarnosti, ali se koriste za nanošenje štete nekoj osobi, organizaciji ili zemlji. Neki od tih termina koriste se i kao istoznačnice, jer su slični, ali među njima postoje i znatne razlike, pogotovo u namjeri i obliku u kojem se pojavljuju.

Zemlje suočene s visokim rizikom od utjecaja dezinformacija i srodnih prijevara, prema Global Risk Reportu 2024., jesu Indija, Bangladeš, Salvador, Saudijska Arabija, Pakistan, Rumunjska, Irska, Češka, Sjedinjene Američke Države, Sijera Leone, Francuska i Finska. U Ujedinjenom Kraljevstvu dezinformacije i srodne prijevare na 11. su mjestu percipiranih prijetnji.

Analitičari Svjetskog ekonomskog foruma zaključuju: "Postojanje dezinformacija i srodnih prijevara u ovogodišnjim izbornim procesima moglo bi ozbiljno destabilizirati stvarni i percipirani legitimitet novoizabranih vlada, riskirajući političke nemire, nasilje i terorizam te dugoročnu eroziju demokratskih procesa." Navodi se temelje na 1490 stručnih mišljenja, iz akademske zajednice, gospodarstva, vlade, međunarodne zajednice i civilnog društva, prikupljenih anketom od 4. rujna do 9. listopada 2023.

Poradi dotoka vitalne radne snage za nas zanimljiva je erozija demokracije u Bangladešu i Indiji. U Bangladešu je politička stranka Liga Awami početkom siječnja osvojila četvrti uzastopni mandat, a njihova autokratska poglavarica Sheikh Hasina osvojila je ukupno peti premijerski mandat. U Bangladešu osim političkih postoje i veliki ekonomski problemi, zbog kojih država potiče iseljavanje. Vodeće demokracije svijeta tvrde da izbori u Bangladešu nisu bili slobodni i pošteni.

Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD su ih osudili kao neslobodne i nepoštene. Američki i britanski stavovi imaju malo utjecaja jer postupci stranke Liga Awami i premijerke Hasine posve su u skladu s trendom demokratske regresije u južnoj i jugoistočnoj Aziji. Trend je nezaustavljiv, a uključuje brojna vojna preuzimanja i nevojne autokracije te hibridne države koje unutarnju trulež izvana prekrivaju mirisom demokracije.

Što se pak tiče najmnogoljudnije države svijeta Indije, ona je prema Svjetskom ekonomskom forumu zemlja u kojoj je rizik od dezinformacija, lažnih vijesti, pogrešnih i zlonamjernih informacija na nadolazećim izborima - najveći. Podsjećamo, u proljeće 2014. poglavar stranke Bharatiya Janata (BJP), Narendra Modi, postao je 14. premijer Indije. Deset godina poslije većina će od gotovo milijardu Indijaca s pravom glasa vjerojatno opet glasati za njega i BJP.

Modijevoj većinskoj hindu-nacionalističkoj stranci suprotstavit će se koalicija od 28 stranaka pod nazivom Indijska nacionalna razvojna inkluzivna alijansa (INDIA). Sve važne koalicije, pa tako i tu, predvodi glavna oporbena stranka Indijski nacionalni kongres, na čijem je čelu Rahul Gandhi, najnoviji izdanak političke dinastije Gandhi.

Oporba ističe da je vladajuća stranka srozala demokraciju uzurpiranjem institucija, prisluškivanjima, hapšenjima, nasiljem nad prosvjednicima, napadima na medije... Tvrde da se BJP služi i toksičnim tehnikama polarizacije, uključujući ukidanje i napade na vjerske manjine te implementaciju neorganske obrazovne, kulturne i sportske politike. Glavni aduti pozicije na nadolazećim izborima pak su ukupni rast indijske ekonomije, koja je po veličini nadmašila francusku i britansku, ekonomski ugovori sa Zapadom i spuštanje sonde na Mjesec, koju je, usput rečeno, Indija odradila s pomoću europske i ruske tehnologije.

Indiji neprijateljski nastrojen susjed Pakistan imao je izbore 8. veljače. Stranka Tehreek-e-Insaf (PTI) bivšeg premijera Imrana Khana i njezini saveznici osvojili su najviše mjesta.

U Pakistanu živi više od 241 milijun ljudi, a registriranih birača je 127 milijuna. Situacija je u toj zemlji, kao i uvijek, krajnje nestabilna i neizvjesna.

U Indoneziji su održani izbori na kojima je 200 milijuna ljudi s pravom glasa biralo novog predsjednika, potpredsjednika, zastupnike u parlamentu i dužnosnike na 20 tisuća lokalnih izbornih mjesta. Indonezijski ministar obrane Prabowo Subianto proglasio je pobjedu na predsjedničkim izborima.

Od ostalih mnogoljudnih zemalja, Meksiko se priprema za svoje najveće izbore u povijesti, koji će se održati 2. lipnja.

Meksiko ima približno 129 milijuna stanovnika i oko 96 milijuna registriranih birača. Trenutni meksički predsjednik Obrador iz ljevičarske stranke Pokret nacionalne obnove (Morena) ne može se kandidirati jer se predsjednik u toj zemlji može biti samo jednom. Izbore će održati i Južna Afrika sa 60 milijuna stanovnika i 27 milijuna birača. Vladajuća stranka Afrički nacionalni kongres (ANC) ima dosta problema s Amerikom i saveznicima zbog odnosa prema Rusiji.

Kad smo kod Ruske Federacije, ondje su prošlog tjedna održani predsjednički izbori, na kojima je peti put superiorno (s nešto manje od 88 posto glasova) pobijedio Vladimir Putin. Pravo glasa imalo je 112 milijuna Rusa

. Protiv Putina je ustalo nekoliko žena i dijelovi vojne obavještajne službe. Glasanje je održano u sjeni ukrajinskog rata, a Ukrajini bi se, prema ukrajinskom ustavu, izbori trebali održati 20. svibnja.

U zeleno uvijek odjeven bivši komičar i predsjednik Volodimir Zelenski pokušat će se održati na vlasti s pomoću izvanrednog stanja, što mu osporavaju unutarnji politički protivnici. Bivši predsjednik Petro Porošenko i oporbenjaci ističu da Zelenski nakon 20. svibnja više ne može biti legitimni predsjednik Ukrajine jer se prema ustavu tijekom izvanrednog stanja ovlasti produžuju isključivo i samo na ukrajinski parlament Vrhovnu radu.

Zelenski je paranoičan, pa predizborne aktivnosti oporbe pripisuje ruskom planu "destabilizacije". Važno je podsjetiti kako su ankete pokazale da narod želi smijenjenog generala Valerija Zalužnog, a ne Zelenskog za novog predsjednika Ukrajine. Prema konceptu "kada nekoga ne možeš ukloniti, promoviraj ga", Zelenski je Zalužnog gurnuo za veleposlanika u London. Udaljavanje omiljenog generala iz Ukrajine neki tumače kao otklon od Engleza i još jači zaokret prema Rusiji i Njemačkoj.

Pripadnica njemačkog naroda i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen krenula je u utrku za drugi mandat na čelu Europske komisije. Na kongresu EPP-a u Bukureštu velika većina delegata podržala je njezinu kandidaturu za tu vodeću funkciju. Inače od 6. do 9. lipnja 2024. oko 373 milijuna Europljana bit će pozvano na birališta kako bi izabralo 720 članova sljedećeg saziva Europskog parlamenta. Izbori se ne održavaju u svim državama istog dana. Recimo, u Nizozemskoj se održavaju u četvrtak, a u Hrvatskoj se održavaju u nedjelju. Ključna pitanja u ovom izbornom ciklusu su klimatske politike, zakon o imigraciji, opća europska obrana i društvena samozaštita, posebno u odnosu prema Bliskom istoku i Ukrajini.

Drugi i dugi gerijatrijski rat

I na kraju, oko općih mjesta vode se gerijatrijski ratovi u najsjajnijoj demokraciji svijeta, Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će se 5. studenog birati 47. predsjednik, svi zastupnici u Zastupničkom domu i trećina mjesta u Senatu. Opet će se birati između osamdeset jednu godinu starog aktualnog demokratskog predsjednika Joea Bidena i sedamdeset sedam godina starog republikanca Donalda Trumpa. Iako je potpuno jasno da ćemo zbog tih staraca svi zaglibiti u blatu, još ne znamo koliko će to blato biti duboko. Vjerojatno će biti pliće i gušće ako pobijedi Trump i odvede Ameriku u izolacionizam. No ako pobijedi Biden, sasvim je sigurno da ćemo ostati zaglavljeni u blatnim ratovima i razaranjima uime demokracije. I ne zaboravimo da je stranačka warmongersica Hilary Clinton obećala kako će svi koji se pokušaju izvući iz njihova krvavog i sluzavog blata dobiti ravno "šakom u glavu". Reda radi podsjećamo da je u govoru o stanju nacije Biden nedavno kazao kako su "sloboda i demokracija ugroženi". Optužio je Trumpa da bježi od istine o napadu na Kongres 6. siječnja 2021., te da se priklonio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i blokirao prijedlog zakona o pooštravanju ograničenja na granici SAD-a s Meksikom.

Trump pak proziva Bidena zbog politike prema ratu u Ukrajini. Trump je poručio da bi on pregovarao s Rusima i da bi mirovni sporazum bio potpisan u roku od 24 sata. "Joe Biden nas je slabošću i nesposobnošću doveo na rub trećeg svjetskog rata. Dobro ste me čuli, na rubu smo trećeg svjetskog rata. Kad ja budem ponovno predsjednik, vratit ću mir snagom", rekao je Trump.

Kao što vidimo, sustav je srozan, a mehanizmi osvajanja i zadržavanja vlasti gotovo su jednaki u neslobodnim društvima i u zemljama izvoznicima demokracije. Od Platonovih neznalica preko Aristotelovih oligarha došli smo do superizborne 2024., u kojoj će demokracijom drmati političari poput Modia, Putina, Sunaka, Zelenskog i Bidena. Zato izaberi jedan broj i sigurno ćeš izgubiti!

Kratka povijest demokracije

Demokracija (vladavina naroda) je politička ideja o vladavini u kojoj sudjeluju svi članovi zajednice (narod), izravnim odlučivanjem ili posredno, preko izabranih predstavnika. Kao političku ideju i poredak demokraciju su uveli antički Heleni. Izraz se prvi put javlja u Herodotovoj Povijesti i odnosi se na male zajednice (polis, grad-zajednicu), koje su odluke donosile kolektivno.

Aristotel je u Politici, nastavljajući dugu antidemokratsku tradiciju (Protagora, Sokrat, Platon), demokraciju svrstao u izopačeni oblik vladavine neobrazovane siromašne većine, koja prirodno prelazi u demagogiju, u kojoj se narod uzdiže u monarha i postavlja na mjesto zakona. S propašću helenskog polisa demokracija, kao tip političkog poretka, nestala je iz europske povijesti za više od dva tisućljeća.

U srednjem vijeku demokratske ideje javljaju se kod pojedinih filozofa i teologa koji pokušavaju svjetovne vladare učiniti neovisnima o Crkvi. Razvoj demokratske ideje od 16. do 18. st. izražava se osobito u političkim stavovima mislilaca europskog političkog preporoda, kao što su N. Machiavelli, J. Locke i Ch. L. de Montesquieu. Machiavelli je afirmirao misao da je "bolja vladavina naroda nego vladavina knezova". J.-J. Rousseau je u Društvenom ugovoru (1762.) držao da "istinska demokracija nije nikad postojala, niti će ikada postojati".

U prvoj polovini 19. st. u djelima A. de Tocquevillea i J. S. Milla demokracija je prihvaćena kao sastavnica liberalne političke kulture. Proširenjem prava glasa i demokratizacijom izbornog procesa u 20. st. došlo je do omasovljenja biračkoga tijela (masovna demokracija) i institucionalizacije pluralizma organiziranih interesa (pluralistička demokracija). Za K. Marxa liberalna demokracija oblik je klasne vlasti buržoazije (buržoaska demokracija). Nakon sloma socijalističkih režima, bivše su jednopartijske države početkom 90-ih prošle kroz višestranačke izbore i deklarirale se kao liberalnodemokratske države, ali još nisu uspostavile stabilne liberalnodemokratske institucije, pa se nazivaju novim demokracijama.

(Hrvatska enciklopedija/D.Ma.)

UKRAJINA: U zeleno uvijek odjeven bivši komičar i predsjednik Volodimir Zelenski pokušat će se održati na vlasti preko izvanrednog stanja, što mu osporavaju unutarnji politički protivnici...

RUSIJA: Ondje su prošlog tjedna održani predsjednički izbori, na kojima je peti put superiorno (s nešto manje od 88 posto glasova) pobijedio Vladimir Putin. Pravo glasa imalo je 112 milijuna Rusa...

EUROPSKA UNIJA: Od 6. do 9. lipnja 2024. oko 373 milijuna Europljana bit će pozvano na birališta kako bi izabralo 720 članova sljedećeg saziva Europskog parlamenta...

SJEDINJENE DRŽAVE: Bira se između osamdesetjednu godinu starog aktualnog demokratskog predsjednika Joea Bidena i sedamdesetsedam godina starog republikanca Donalda Trumpa...