https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Tabloid istra`uje

 

Tabloid istražuje

 

Kako je tekla dugogodišnja, sistematska pljaèka države preko firme Jugoimport SDPR (6)

 

Oružjem do provizije

 

Bivši direktor preduzeæa Jugoimport SDPR (SDPR) Stevan Nikèeviæ sa svojim saradnicima, a pod zaštitom bivšeg ministra odbrane Dragana Šutanovca, napravio je takozvani poslovni lanac u kome je umreženo preko pedeset firmi, koje imaju više od  hiljadu raèuna i podraèuna u bankama, u zemlji i inostranstvu. Ovaj "poslovni", taènije, kriminalni lanac, preko koga je Srbija surovo opljaèkana za više od dve milijarde evra, mogao bi da se pretvori u lanac pravosudnih postupaka koje bi i Nikèeviæa i Šutanovca odveli u zatvor. I ne samo njih, nego i sve one koji su "lanèano" pljaèkali i okoristili se kriminalnim provizijama koje su isplaæivane sa raèuna fantomskih firmi. Sada je veæ jasno da je i Aleksandar Vuèiæ bio ukljuèen u pljaèku novca Jugoimport SDPR-a, uprkos tome što je sa svojom stranaèkom kamarilom prilièno kasno stigao na podelu plena...

 

 

Vuk Staniæ

 

 

Poslednjih godina od države Srbije i SDPR-a ukradeno je više od pet milijardi evra. Istražni organi još uvek nisu usaglasili taènu štetu koju je država pretrpela usled pljaèke potraživanja ovog javnog preduzeæa. Procene se kreæu od pet do pedeset i èetiri milijarde evra! Teško je proceniti koliko je taèno Srbija ošteæena jer su u pitanju uglavnom poslovi koje su u inostranstvu zajednièki realizovale privrede svih bivših republika Titove Jugoslavije.

Dešavalo se da SDPR angažuje za izvoðaèa radova firmu iz Makedonije, da taj podizvoðaè angažuje podizvoðaèe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, tako da æe, ako se istraga bude dalje odvijala na ovaj naèin, u jednom trenutku visinu štete moæi da procene samo visokokvalifikovani veštaci. 

Sa druge strane, nesporna je èinjenica da je u pitanju tolika kolièina novca da bi graðani svih bivših republika SFRJ, mogli duže od godinu dana da žive od tih para, a da pritom ne moraju ništa da rade...

Tabloid je u prethodnim brojevima objavio detalje pljaèke iraèkog duga ukupne vrednosti  2,48 milijardi dolara, u koju su umešani bivši ministar odbrane Dragan Šutanovac, bivši generalni direktor SDPR-a Stevan Nikèeviæ, predsednik upravnog odbora Ljubomir Anðelkoviæ, kao i službenici SDPR-a Nenad Pantoš i Stanko Maðarac.

Ali, osim Iraèkog duga, dugi prsti državnih službenika upleteni su i u pljaèku potraživanja od Kuvajta, Irana, Egipta, Emirata, Alžira, Paname, Sirije...

Vuèiæevi ljudi zakasnili su za raspodelu plena potraživanja iz Iraka, ali ne i za  druga potraživanja koja ima SDPR. Mreža firmi koja je napravljena kako bi se uzimala provizija od poslova koje je u inostranstvu zakljuèio SDPR, usko je povezana i sa ljudima iz srpskog bankarskog sektora.

Zapravo, takva mreža poslovanja ne bi mogla ni da postoji bez, ukljuèenosti bankarskog sektora, kao i službenika poreske uprave i Narodne Banke Srbije (NBS).

Podsetiæemo da je nakon stupanja na mesto ministra odbrane, Dragan Šutanovac sa èelnicima Jugoimport SDPR, pre svega, sa generalnim direktorom Stevanom Nikèeviæem i predsednikom upravnog odbora Ljubomirom Anðelkoviæem zatekao mrežu firmi koje su mešetari iz državne uprave godinama pravili za potrebe uzimanja ilegalnih provizija od novca SDPR. Mreži ovako raširenih firmi, Šutanovac i Nikèeviæ dodaju i neke kompanije, èime su ovaj posao dodatno usavršili.

 

 

More para na ostrvskim raèunima

 

 

Nakon smene ministra Šutanovca na mesto odbrane i mesto potpredsednika Srpske Vlade došao je Aleksandar Vuèiæ. Vuèiæ je preuzeo i mesto kordinatora rada svih službi bezbednosti...Od tada do danas,Vuèiæu su puna usta borbe protiv korupcije, a u skladu sa njegovim prièama, ljudi iz bezbednosnih struktura dostavili su sve relevantne podatke o pljaèki novca SDPR-a.

Ispostaviæe se, Vuèiæ i njegova ekipa nisu koristili podatke samo da se obraèunaju sa politièkim protivnicima, veæ su postojeæu mrežu poslovanja preko fantomskih firmi videli kao dobru priliku da se i sami ukljuèe u posao.

Detalji istrage govore i da su pojedinici Ministarstva odbrane u vreme Vuèiæa, bili umešani na isti naèin kao i u vreme Šutanovca. Nikèeviæ je formalno zamenjen na mestu direktora SDPR. Jugoslav Petkoviæ, Vuèiæev igraè, ništa nije promenio u poslovanju SDPR-a.

Tragajuæi za odgovorom na pitanje kako je moguæe toliki novac SDPR-a muljati po velikom broju raèuna, a da niko od strane Poreske uprave ne reaguje, istraga je svaki dan otkrivala nove detalje. Otkrivena je umešanost velikog boroja ljudi iz poreske uprave, ali i umešanost velikog dela Srpskog bankarskog sektora.

Uloga domaæih banaka bila je u tome da transkacije sa raèuna sumnjivih of šor firmi na raznim egzotiènim ostrvima, ili od firmi koje su zvanièno pod istragom, usmere na raèune koji imaju kredibilitet u domaæem i inostranom poslovanju, i na taj naèin ga operu.

Pregledom razvijenog prometa na ovim raèunima sa firmama koje su kao mreža Nikèeviæa i Šutanovca pomenute u ranijim brojevima Tabloida, utvrðena je veza u radu SDPR i fantomsko kriminalnih firmi u zemlji i inostranstvu. Preko ovih raèuna je provlaèen novac iz naplate potraživanja i redovnog poslovanja sa Egiptom, Alžirom, Kuvajtom, Emiratima, sa Iranom. Najveæi deo posla organizovali su službenici Nenad Pantoš i Stanko Maðarac.

Kada bi legalan novac stigao u zemlju, sa raèuna je transferisan na firme koje su danas pod istragom. Jedna od firmi kojom se istražni organi detaljno bave je i "Ultima Linea protekta tim" koja je prema optužbama Poreske uprave utajila više od  dve milijarde dinara poreza. Kao vlasnik ove firme spominje se izvesni Dragan Babiæ poznatiji po nadimku Kobra.

Novac sa ovih raèuna je išao na raèune pravnih i fizièkih lica od kojih i jednog na Novom Beogradu, koga je moguæe povezati sa predsednikom Vlade, Aleksandrom Vuèiæem. Novac je usmeravan i u pravcu Slobodana Rsimiæa, vlasnika firme Metalna iz Slovenije, kao i ka mnogim raèunima ljudi bliskih vlasti, ili iz vlasti kao što su: Jugoslav Petkoviæ, Dragan Šutanovac, Nikèeviæ...

 

 

 I Arapi su se krstili od èuda

 

Jedan od oblika poslovanja koji je više puta tokom istrage isplivao na videlo je i taj da su of šor firme registrovane na Kipru, ili na nekim drugim egzotiènim ostrvima, imale otvorene raèune u našim bankama, da je na te raèune novac uplaæivan, ali je knjižen tako da ne podleže našem poreskom sistemu. U knjigama je upisivano da je porez veæ plaæen po mestu domicila, a kako se u of šor zonama ne plaæa porez ovo je i dokaz da je izbegavana poreska obaveza.

U dokumentima oznaèenim kao "Državna tajna- strogo poverljivo" piše da je vrednost ugovora sa Kuvajtom 500,5 miliona dolara i 11,4 miliona funti. U pitanju je posao izvoza tenkova za Kuvajt zakljuèen još 1989. godine. Ovo je zapravo iznos novca koji je uplaæen za deo realizovanog posla. Posao sa Kuvajtom je kao i veæina poslova iz tog vremena prekinut na pola zbog sankcija Ujedinjenih nacija prema SR Jugoslaviji.

U ovom poslu SDPR i Narodna banka naplatile su od Kuvajta mnogo veæi iznos novca od onog koliko je posla i robe isporuèeno. Uspešni menadžeri i drugi pošteni radnici SDPR, na terenu su u Kuvajtu realizovali i uspeli da sklope dodatne poslove sa Kuvajtom odmah po ukidanju sankcija Jugoslaviji, ali su konstantno nailazili na teškoæe.

 Glavna teškoæa proizilazi iz toga što rukovodstvo u Beogradu pokušava da se dokopa novca koji su Kuvajæani platili, ili su spremni da uplate za remont i rezervne delove. Kada Kuvajæani novac uplate, naši ljudi na terenu u Kuvajtu, suoèavaju se sa kašnjenjem u isporuci. Jedan od komandanta tenkovske brigade tenkova T84 vojske Kuvajta, umalo je ostao bez èina jer mu veæi deo tenkova nije bio ispravan pred poèetak vojne vežbe! Èovek je na kraju došao u prostorije SDPR i rekao: "...Ne morate da radite papirologiju koju zahtevamo od drugih stranih kompanija, ali, dajte barem delove da ne bih ostao bez èina!"

Inaèe, SDPR se, kako piše u dokumentima, suoèava sa ozbiljnom konkurencijom hrvatskih privrednika u Kuvajtu, koji su se ponudili da preuzmu sve poslove remonta i održavanja tenkova T84 koji je ranije zajednièki proizvoðen u SFRJ.

Srbija je od Jugoslavije nasledila "SWAP" sporazume sa Kuvajtom. Taj sporazum je podrazumevao da njihova Agencija za strane investicije, plati avans za tenkove pedeset odsto, dok æe ostala plaæanja biti realizovana tako da se Narodnoj banci Jugoslavije, kasnije Srbije dostave instrumenti o otpisu dela duga koji zemlja ima prema Kuvajtu.

Narodna banka bi zauzvrat SDPR-u prebacivala novac u dinarskoj protivrednosti. Kuvajt je našoj državi posle ukidanja sankcija ostavio moguænost da se sporazum nastavi na ovaj naèin, ili da mi predložimo drugo prihvatljivo rešenje za otplatu dela duga za koji smo mi nasledili od nekadašnje Jugoslavije.

Kako se naša strana pokazala neefikasna i spora, Kuvajæani su upozorili da ima drugih zainteresovanih za preuzimanje novih poslova. Kuvajæani su mislili na hrvatske privrednike, èija država je sa Arapima ekspresno napravila pravnu regulativu starog duga prema Kuvajtu.

Da nesreæa bude još gora po naš SDPR, oni su prema podizvoðaèima bili dužni da proslede novac za poslove uraðene u Kuvajtu, dok im NBS ni do danas nije transferisala sredstva koja je na ime spoljnog duga otpisao Kuvajt. Trenutno NBS, SDRP-u duguje nešto više od pet miliona evra u dinarskoj protivvrednosti.

Prilikom sravnjivanja dugovanja sa Kuvajtom ispostavilo se da su oni platili 350,3 miliona dolara po ugovoru, dok je vrednost radova i robe koju smo im isporuèili manja za 150 milona od tog broja. Kuvajæani su iskazali spremnost da za razliku možemo da im isporuèimo još robe, ili da uradimo dodatne radove, ali naše rukovodstvo se više interesovalo kao da "kanališe" novac iz Kuvajta na raèune firmi koje æe od njega uzeti proviziju. Èesto Kuvajæani nisu mogli da veruju sa kakvim ljudima imaju posla tokom pregovora sa našim zvaniènicima.

 

 "Tenkovska" provizija

 

 

Slièno se naše rukovodstvo ponašalo i prilikom realizacije posla izgradnje nastavnog centra za tenkove T84. SDPR je bio nosilac posla, a jedan od glavnih podizvoðaèa je bila jedna makedonska firma. Bez konsultacija sa Kuvajæanima, mi smo promenili podizvoðaèa, a oni su iznervirani ovakvim ponašanjem, objavili da raskidaju ugovor sa nama.

Arapi su bili zapanjeni idiotizmom zvaniènika naše države, a glupavo ponašanje zvaniènika naše vlade umelo je Arape na Bliskom istoku zaista da dovede do ludila.

Ipak, bili su zadovoljni radom naših inženjera, kvalitetom izvedenih radova, kao i kupljene opreme. Jednom prilikom oni su preko naših službenika tražili sastanak sa zvaniènicima naše države. Na sastanku su ponudili da višak novca koji su uplatili pre uvoðenja sankcija našoj državi mi zadržimo, a da zauzvrat izvedemo nove radove ili potpišemo nove ugovore o isporukama opreme. Posle dva sata napornih razgovora, ispostavilo sa zvaniènike naše delegacije jedino zanima da li bi oni mogli lièno da ugovore neku provizijicu za sebe.

-Kako je moguæe da iz vaše zemlje dolaze tako vredni i pametni ljudi. Toliko dobrih inženjera, a da nam na sastanak za zakljuèenje posla doðu prevaranti koje ne zanima posao veæ njihova lièna korist, pitali su Arapi jednog SDPR-ovog predstavnika koji je posredovao ugovaranju sastanka. Èovek je naravno mogao samo da slegne ramenima i da se postidi zbog politièko pljaèkaške elite koja nas bruka po celom svetu.

Najbolji primer kako se od poslova koje SDPR zakljuèuje po svetu skida kajmak je ugovor koji je ova firma svojevremno potpisala sa konsultantskom kuæom Vestker ("Westcare investment In.")

Sa firmom Vestker koja je registrovana u Panami, SDPR je potpisao obavezujuæi ugovor po kome æe toj firmi za konsultantske usluge platiti èak 20 odsto vrednosti robe, ako Kuvajtu budu prodavali rezervne delove za tenkove T84, dok je istim ugovorom SDPR obavezan i da u sluèaju izvoðenja investicionih radova plati 10 odsto vrednosti radova ovoj kompaniji.

Ne samo da su zakljuèili ovakav ugovor, veæ su se naši funkcioneri kasnije predomislili i pokušali da Vestkeru ne plate dogovoreno. Pokrenut je arbitražni spor i presuðeno je u korist Vestkera. SDPR i domaæa banka koja je garantovala za ceo posao, obavezane su da plate više 50 miliona dolara štete i 700 hiljada dolara sudskih  troškova...

Dobar primer kako naši državni zvaniènici nisu zainteresovani da se poslovi u korist države realizuju ako oni ne mogu da naplate proviziju je posao remonta tenkova koje je SDPR trebalo da obavi za Iran.

Sa Iranom je poèetkom devedesetih godina dogovoren remont njegovih tenkova tipa T55 i T62. Iran je deo novac za remont uplatio avansno, ali su Jugoslaviji uvedene sankcije. Novac je odstao blokiran na raèunima u amerièkim bankama sve do 2003. godine (skoro deceniju nakon što su UN donele odluku ukidanju sankcije prema SR Jugoslaviji.) Kad su sredstva konaèno odblokirana, Iran je izrazio spremnost da se sa izvesnim izmenama pristupi realizaciji ugovora. Izmene su podrazumevale modernizaciju tenkova na nivo iz vremena kada su sredstva deblokirana. To bi osim modifikacija na oklopu podrazumevalo na primer i ugraðivanje ureðaja za noæno osmatranje. Ipak naša Vlada je hitro reagovala i obavestila Iran da nipošto neæemo remontovati njihove tenkove, iako su oni avans platili pre više od deset godina, jer mi sada poštujemo sankcije koje je prema Iranu jednostrano proglasila vlada SAD. U pitanju su bile sankcije koje Amerika nije uspela da progura u UN.

Ovaj sluèaj je posebno interesantan jer on otkriva i da je rashodovanje tenkova T55 naše armije, koji su iz upotreba izbaèeni po nareðenju ministra Šutanovca, takoðe posao na kome je neko uzeo proviziju. Šutanovac je u izlaganjima u Skupštini Srbije, braneæi svoju odluku tvrdio da T55 više ne može biti korišæen u modernom ratovanju, kao i da je te tenkove ne moguæe prodati bilo kome. Šutanovac se zalagao da tenkovi T55 svi budu prodati kao staro gvožðe Sartidu èiji su tada vlasnici bili Amerikanci - US Steel.

Ovaj tenk inaèe ima top od 120 milimetara, što je kalibar kakav se nalazi na veæini modernih tenkova u svetu. Postoje planovi modernizacije kojoj su mnoge zemlje pristupile, za ovaj tenk, a koji se sastoji od ugradnje savremenih nišana sa IC ureðajima i poboljšanjima na oklopu i pogonskom motoru tenka.

 Naravno, ovakva modernizacija koja bi znaèila posao za našu namensku industriju nije prihvaæena. Sa druge strane amerikanci su nakon što su istopili sve pedeset petice naše vojske spakovali kofere i otišli. Pre odlaska Vladi Mirka Cvetkoviæa su za jedan dolar prodali Sartid, koji su prethodno uvalili u dugove od nekoliko stotina miliona dolara.

Nije samo odlazak amerièkog US Steel-a skupo koštao našu državu, prodaja Sartida ovoj kompaniji za SDPR je svojevremno znaèila gubitak od 29 miliona dolara.

Preduzeæe Jugometal uvozilo je iz Jordana fosfate za potrebe fabrike ðubriva u Prahovu. Na osnovu sporazuma koji je zakljuèilo Savezno izvršno veæe, dug Jugometala prebijen je sa dugovanjem jordanskog investitora prema SDPR-u za radove izvedene na Regrutnom kraljevskom centru u toj zemlji. SDPR je isplatio izvoðaèa radova,  slovenaèku firmu SCT, dok je sa Jugometalom sklopljen ugovor o kreditiranju u iznosu od 29 miliona dolara. Manje od milion dolara Jugometal je uspeo da isplati kada su prestali da postoje i poèeli da rade pod imenom Sartid. Na jedvite jade priznali su dug prema SDPR-u, ali ih je Vlada Srbije kasnije prodala US Steelu za svega 20 miliona dolara.

Odlukom Vlade, poverioci Sartida, meðu kojima i SDPR, dobili su moguænost da se naplate iz steèajne mase. Sud je u sporu o tome koliko SDPR, može da naplati iz steèajne mase, kasnije odluèio da imaju pravo na 23,9 miliona dolara. Ipak presuda je bila mrtvo slovo na papiru, jer je u tom trenutku u steèajnoj masi ostalo tek 230 hiljada dolara.

Iz svega navedenog logièno je bilo da u posao recikliranja tenkova T55 vojske Srbije ukljuèi SDPR, ili da se barem ne raskida posao sa Iranom, dok im ne isteknu sankcije, ali u takvim poslovnim kombinacijama nije bilo naèina da se uzme provizija pa oni nisu bili interesantni bivšem ministru Šutanovcu.

 

 

A 1.

 

Šteta za SDPR 51 miliona dolara

 

 

-Zbog raznih Vladinih mera i mera Narodne banke Srbije, bivše Narodne banke Jugoslavije, Jugoimport SDPR je doveden u nezavidnu finansijsku poziciju u kojoj ima trenutni gubitak od 23 miliona dolara, piše u strogo poverljivom dokumentu ove kompanije.

Šteta je kako navodi autor dokumenta, nastala privatizacijom Sartida, ukupno 23 miliona dolara, ali i zbog nemoguænosti da se naplati dug SDPR-a iz projekata NIŠ-10 i VARDAR - 025 u ukupnom iznosu 8,5 miliona dolara. Osim ova tri velika gubitka u dokumentu se navodi i da SDPR trpi štetu od dva miliona dolara zbog neizvesnosti naplate duga od firmi Vojni zavod Moma Stanojloviæ i Prva petoletka.

-Prema proizvoðaèima u Bosni i Hercegovini SDPR ima obaveze od 2,3 miliona dolara koje ne može da izbegne dok njihove usluge neæe moæi da naplati od inopartnera, piše u dokumentu.

Istièe se i da SDPR trpi štetu zbog èinjenice da je Narodna banka Srbije blokirala 6 miliona dolara ove kompanije u amerièkim bankama bez osnova. Dok kupci iz Irana traže da im se plati kamata na sredstva koja su ranije uplatili kao avans za radove koji nikada nisu izvedeni. Osim ovde pobrojane štete sa kojom se SDPR suoèava i sa èinjenicom da mu je Narodna banka blokirala 5,04 miliona dolara bez pravog osnova za zadržavanje ovog novca.

-Taj novac je Narodna banka blokirala po osnovu duga prema Kuvajtu, dok je dug otpisan u decembru 2009. godine.

 

 

 

A 2.

 

Puni sefovi evra i dolara

 

Podrška mreži za ilegalno poslovanje odvijala se preko sledeæih bankarskih raèuna, nerezidentni raèun za evre kod Jubanke, Beograd broj 543100-19.1.01746- nerezidentni raèun za evre kod Privredne banke Beograd broj 00-702-0000180.8, nerezidentni raèun za evre kod Eksim Banke. Beograd broj 54310-978-01-702-1, nerezidentni raèun za dolare kod Jubmes banke  Beograd, broj 54310-840-30122500, nerezidentni raèun kod Atlas banke, Beograd, èiji je broj za sada nepoznat., nerezidentni raèun za dolare kod Pireus banke, Beograd broj 01-7020000019.9, nerezidentni raèun za dolare kod Poštanske štedionice, Beograd broj 543103, nerezidentni raèun za evre kod Poštanske štedionice, Beograd broj 543103, nerezidentni raèun u dinarima kod YU Garant banke, Beograd u evrima broj nepoznat, nerezidentni raèun u dolarima kod Srpske banke, Beograd broj 54310-70283, nerezidentni raèun u evrima kod Jubanke, Beograd broj 543100-19,10,01746-7, nerezidentni raèun u evrima kod Univerzal banke, Beograd broj: 54310-840-01-702-0000019.9 , nerezidentni raèun za dolare kod kreditno eksportne banke, Beograd broj:54310-011856, nerezidentni raèun u evrima kod Kreditno eksportne banke, Beograd broj 54310-011856

 

 

podeli ovaj èlanak:

Natrag
Na vrh strane