Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi
Amerika
Domovina građanskih
sloboda donosi zakone koji je uvode u totalitarni mrak
Neograničeni zatvor bez suđenja
Američko pravosuđe je smoglo hrabrosti da se usprotivi administraciji
predsednika Baraka Obame i da privremeno zabrani primenu odredbi zakona koje
omogućuju vlastima da po slobodnom
nahođenju nekog proglase
saradnikom terorista i bez sudskog ovlašćenja ga smeste u zatvor i to na neograničeno vreme. Po mišljenju pravnika ove odredbe bi trebale da se preventivno
primene na učesnike i organizatore
demonstracija koje se u bliskoj budućnosti očekuju
u SAD.
Marko Vasić
Dopisnik iz Vašingtona
Dan posle godišnjice napada na Svetski trgovinski centar
u Njujorku, 12.septembra 2012. američki sudija Katarina Forest (Katherine Forrest ) donela
je rešenje kojim je ranije ograničenu privremenu meru pretvorila u neograničenu. Prethodno je u maju privremeno zabranila saveznim
vlastima Sjedinjenih američkih
država da primenjuju "odredbe National Defense Authorization Act 2012
(NDAA, Zakon o budžetu za
odbranu) kojim se odobrava neograničeno držanje
u zatvoru".
Po njenom mišljenju, zakon koji omogućuje vlastima da bez sudske odluke u zatvoru drže američke
državljane koji se sumnjiče da sarađuju
sa teroristima, nije u skladu sa ustavom. Zbog toga je Beloj kući zabranila da primenjuje pomenute mere i ta odluka odmah
stupa na snagu.
Nekoliko sati po objavljivanju odluke sudije Forest,
vlada Baraka Obame najavila je podnošenje žalbe, što se i desilo prethodnog
ponedeljka.
Forest je sudija u Drugom saveznom sudskom okrugu sa
sedištem u Njujorku, koji obuhvata države kao što su Konetikat, Njujork i
Vermont. Iznad ovog suda postoji žalbeno odeljenje kome je i upućena žalba
savezne administracije. U devet sati ujutru 17. septembra Bela kuća je zatražila odlaganje izvršenja privremene mere, čime u suštini
traži ukidanje rešenja sudije Forest. "Skoro momentalno posle objavljivanja odluke sudije Forest
administracija Baraka Obame je uložila žalbu", napisao je Kris Hedžes
(Chris Hedges), novinar i dobitnik Pulicerove nagrade, koji je bio jedan
od glavnih tužilaca u prvobitnoj tužbi kojom je i pokrenut ceo sudski spor.
Administracija je odluku sudije Forest označila kao "neuobičajenu presudu sa posledicama koje će se osetiti u celom svetu". Pravni eksperti Bele kuće su ceo vikend proveli u pronalaženju argumenata kojim su potkrepili svoj zahtev za
ukidanje presude.
"Ministarstvo
pravde je kasno poslepodne u petak obavestilo sudiju Forest i Žalbeno odeljenje drugog saveznog sudskog okruga da će administracija Baraka Obame sledećeg ponedeljka u 9 sati ujutru da podnese zahtev za hitnom
obustavom sprovođenja
presude sudije Forest", piše Hedžes,
"Ovo bi Obaminoj vlasti omogućilo da i dalje primenjuje mere neograničenog držanja
u zatvoru, sve do glavne rasprave pred Žalbenim odeljenjem. Odluka vlade je izazvala ustavnu
proveru stvarnih odnosa između
predsednika i pravosuđa."
Advokat Karl
Majer, koji savetuje Hedžesa i ostale tužioce, potvrdio je medijima da je žalba
predata i dodao: "Ovo je, najverovatnije, najvažniji ustavni sukob još od
vremena postupaka u vezi takozvanih Papira iz Pentagona...".
Brus Afran, još
jedan od pravnih zastupnika tužilaca, smatra kako je vlast spremna da se upusti
u dugotrajni sudski spor iz razloga što bi time dobila dovoljno vremena da osporavane odredbe
NDAA primeni i na demonstrante koji u SAD uzimaju učešća u
protestima.
"...U petak
je objavljeno saopštenje Ministarstva za zaštitu države
u kome se tvrdi kako bi nemiri na Bliskom istoku mogli da se preliju i u
Sjedinjene Države. Zbog
toga pomenuto ministarstvo traga za muslimanskim vođama očekivanih
protesta", objašnjava Afran i nastavlja: "...Moje je mišljenje da je ovo razlog zbog koga vlast želi da zadrži ovlašćenja
iz NDAA kako bi raspolagala odgovarajućim pravnim okvirom koji joj omogućuje da hapsi islamske demonstrante i pre nego što uzmu učešća na protestima. U ovom trenutku ne postoje zakonske mogućnosti za hapšenje potencijalnih demonstranata.
NDAA vlastima daje upravo takve mogućnosti. Pošto
je zahtev za obustavu primene sudske odluke stigao u danima početka novih nemira u islamskom svetu, kao i da je tada
stigao pomenuti izveštaj
ministarstva, sve ovo po mom mišljenju
pokazuje da postoji veza između
ovih događaja. Vlast želi pismenu NDAA kako bi preventivno mogla da onemogućuje demonstrante."
Hedžes, koji je sarađivao sa novinama kao što su Njujork Tajms ili Kristian Sajens Monitor, objašnjava kako njegov novinarski poziv sa sobom nosi i
potrebu za kontaktima sa osobama koje američka vlada smatra teroristima.
NDAA predviđa da američki državljani
koji "delimično ili značajno podržavaju
Al-Kaidu, Talibane ili sa njima udružene organizacije koje učestvuju u sukobima protiv SAD ili njenih koalicionih
partnera, mogu do završetka
sukoba" da budu smešteni u zatvor. Upravo ova nejasna definicija, koja prepušta predsedniku SAD ili od njega ovlašćenim licima da procenjuju da li postoji sumnja da neko
pomaže teroriste, nije u skladu sa
američkim ustavom, smatraju tužioci.
U intervjuu
agenciji Raša
Tudej Majer je pojasnio: "Pošto su formulacije u ovom zakonu tako nejasne, praktično svaki novinar ili aktivista mogu da budu optuženi kako izveštavaju o stavovima grupa ili da šire mišljenja koja se ne dovode samo u vezu sa Al-Kaidom, već praktično sa svakim protivnikom Sjedinjenih Američkih Država."
Hedžes je po podizanju tužbe napisao: "...Puno godina sam proveo u zemljama u kojima vojska ima ovlašćenja da bez sudskog postupka hapsi građane i drži ih u zatvoru. I sam sam bio zatvoren u pojedinim takvim
zatvorima. Znam za kolege i prijatelje koji su nestali u ovim logorima. Poznate
su mi konsekvence koje prete ako se vojsci bilo koje nacije daju policijska ili
neograničena
ovlašćenja. Možda je moja bitka idealistička, ali ona mora da se vodi kako bismo makar mogli da se
nadamo da možemo
ovu zemlju da iščupamo
iz kandži
korporativnog fašizma...".
Odluka da se sa
svom silom obruši na
presudu sudije Forest potvrđuje
stremljenje ka daljim ograničenjima
ljudskih prava, koja premašuju
i ona iz vremena Džordža Buša
mlađeg. Obama se usprotivio vraćanju na snagu prava iz Habeas Korpusa, pravnog akta iz
srednjevekovne Engleske koji nalaže neumitno privođenje pritvorenika sudiji. On je podržao FISA zakon koji naknadno legalizuje ono što je u civilizovanoj ustavnoj tradiciji nezamislivo: na
primer prisluškivanje
građana bez sudske odluke, kao i
praćenje i špijuniranje građana. Obama se, pozivajući se na zakone protiv špijunaže,
obrušio na osobe, takozvane "Pištače", koje su
objavljivanjem tajnih dokumenata želeli da ukažu na kriminalna dela same administracije, kao što su na primer ratni zločini.
Prema mišljenju
predsednika, Zakon o dozvoli primene vojne sile iz 2001. godine (Authorization
for Use of Military Force Against Terrorists) mu dozvoljava da ubija američke državljane,
kao što se desilo u slučaju islamskog sveštenika Anvara al-Avlakija. Sada još traži
pravo da američke vojne
snage iskoristi kako bi američke
državljane smeštao u zatvor na nepredvidivo dugi period i bez sudskih
dozvola i provera.
A:
Primena u bliskoj budućnosti
Istog dana kada
je objavljeno da je vlada Baraka Obame uložila žalbu sa zahtevom da se ukine
primena napadnute odluke sudije Forest, Hedžes je napisao: "Da li je
savezna administracija zato toliko zainteresovana da se ponovo primenjuje
upravo ovaj deo NDAA, zato što
ga je već primenila? Ili planira
njegovu primenu u bliskoj budućnosti?"