Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi
Rusija
Kakva je bila 2010.
godina za radnike Federalne službe bezbednosti: da li će čekisti spasti Rusiju
Moćna
država ne sme biti nemoćna
Početkom ove godine predsednik države Dmitrij Medvedev dao je čekistima dva osnovna zadatka: neprestana borba protiv terorizma i
korupcije. Pored toga, od radnika Federalne službe bezbednosti je traženo da se
neumorno bore protiv kriminalnog podzemlja, ekonomskih prestupnika i špijuna.
Krajem godine pojavio se i novi, ne manje ozbiljan zadatak - potraga za licima
koja provociraju međunarodne konflikte. O tome
piše naš dopisnik iz Moskve
Viktor
Hlistun
dopsinik
iz Moskve
Četvrtog
decembra dogodio se naizgled običan sukob, zbog toga što
momci sa Kavkaza nisu hteli da se voze taksijem sa Rusima, navijačima
moskovskog fudbalskog kluba Spartak. Rezultat: hicima iz pneumatskog pištolja
(njegovo nošenje je dozvoljeno u Rusiji) ubijen je navijač Spartaka Jegor Sviridov. Niko ne bi obratio pažnju
na ovaj događaj, jer se u Moskvi ubistva događaju svakog dana, da se ceo
slučaj odjednom nije izrodio u nešto sasvim drugo. Poslednja kap bila je to što
je istražni sudija pustio kući osumnjičene za tuču i
ubistvo. Nepotvrđene glasine, koje, međutim, imaju realnu osnovu, kažu da je istražni sudija
primio mito da bi ih pustio. (Njegov rad se analizira.)
Jedanaestog decembra navijači su se okupili da bi odali poštu
drugu - Jegoru Sviridovu. Neko od njih je predložio da se ide na
Manježni trg, koji se nalazi pet minuta hoda od Kremlja. To je bila javna
provokacija. Ona se nastavila i onda kada je ovaj trg ispunilo gotovo pet
hiljada navijača i njima bliskih nacionalista-ekstremista. Tu se čuo
i poklič: "Napasti ne-Ruse!" I tako je počelo. Postalo je jasno da su ovu gomilu umešno iskoristili nacionalisti. I,
treba reći i to da su neki od njih nosili maske. Mladići su napadali i
policajce. Kako su kasnije priznali u tužilaštvu,
neka krivična dela potpadaju pod odeljak 1. člana 282. Krivičnog
zakona Ruske Federacije - delovanje kojim se podstiče mržnja ili neprijateljstvo po polnoj, rasnoj, nacionalnoj, verskoj osnovi, kao
i po osnovi različitog jezika, a koju javno vrši bilo koja
socijalna grupa. Za ovo delo zakon predviđa
do dve godine zatvora.
Hvala Bogu da je policija na Manježnom trgu dejstvovala složno i efikasno.
Upravo je policajcima uspelo da nekoliko momaka sa Kavkaza spasu od nasilja. Da
policija nije bila tako efikasna, neredi su mogli da se izrode u nešto mnogo
gore.
Posle ovog događaja, u Moskvi je bilo registrovano još nekoliko sukoba Rusa i
Kavkazaca. Za neke od učesnika oni su se završili pogibijom. U gradu je policija prešla
na pojačan režim rada. Po tom režimu je policija radila i tokom novogodišnjih praznika.
Medvedev
i FSB
Reakcija visokih državnih organa - predsednika Dmitrija Medvedeva i
premijera Vladimira Putina - usledila je bez oklevanja. Predsednik je
odobrio dejstva policije na Manježnom trgu, ali je odjednom
razgovor skrenuo na čekiste. On je rekao da jedan od osnovnih zadataka radnika FSB-a treba da
bude otkrivanje provokatora nereda. Obećao je narodu da će
svi oni biti pronađeni i predati sudu. "U svim ključnim elementima ovog rada uloga FSB-a bila je i biće
najvažnija", izjavio je predsednik, podvukavši da borba sa ekstremistima
mora da ima "sistemski karakter". Govoreći u
Rjazanju na savetovanju o dopunskim merama za obezbeđenje
pravnog poretka, Medvedev je zatražio da se odlučno
zaustave svi pokušaji nekoordiniranih akcija, a učesnici masovnih nereda da
se privedu pravdi po krivičnom zakonu, a ne prema administrativnoj
odgovornosti. Predsednik je rekao da učesnici neodobrenih mitinga
i demonstracija, kao i pokušaji nepotčinjavanja vlastima, moraju
biti bezuslovno sankcionisani, jer kako su pokazala poslednja dešavanja,
mere koje su, reklo bi se, bezopasne, "mogu da dovedu do
radikalnih akcija, narušavanja prava i sloboda građana, ugrožavanja života
i bezbednosti ljudi". On je oštro prozvao one koji učestvuju na ovim događajima
sa maskama i zatražio da se prema njima postupa na odgovarajući način.
Posle savetovanja, predsednik je obećao da će
se država strogo obračunati sa ekstremizmom u Rusiji. Na svojoj stranici na Twitteru
napisao je da su svi dužni da zapamte da je Rusija višenacionalna država.
Ovu misao je Medvedev preneo i samim čekistima: "Rusija se održala kao država - moćna država, država koja ima najveću teritoriju, država koja ima moćnu ekonomiju, samo blagodareći jedinstvu i solidarnosti
svog višenacionalnog naroda. Zato će naša reakcija na svako
pojavljivanje nacionalne netrpeljivosti, stvaranje nereda, raspirivanje međunacionalnih
i međureligijskih neprijateljstava biti apsolutno jedinstvena: otkrivanje
organizatora provokacija, što je jedan od zadataka Federalne službe
bezbednosti", rekao je prvi čovek države na ceremoniji uručivanja nagrada FSB Rusije i lične nagrade direktora FSB
Rusije.
Zašto se predsednik
obratio upravo FSB-u? Ako se sećate (o tome je Tabloid već
pisao), upravo 2010. godine su na predlog predsednika Medvedeva donete izmene
zakona o FSB-u koje daju značajno veća ovlašćenja
čekistima. Dozvoljeno im je da upozoravaju i čak i da daju pisane
instrukcije onim građanima koji su skloni ili su već spremni da učine
nešto veoma loše, na primer, da pristupe redovima ekstremista-nacionalista itd.
Naravno - FSB je sila. Ali, da li će FSB sam moći
da se obračuna sa narastajućim istupima nacionalista kojih ima ne samo među Rusima, već i
među Kavkascima. Da ne idemo u dalju prošlost, pre nekoliko meseci
policija je zadržala grupu Kavkazaca koji su dejstvovali u Moskvi pod plaštom
nacionalističke organizacije Crni jastrebovi. Oni su imali i svoj moto: "Ubij ruske svinje!"
Putin
i navijači
Premijer Vladimir Putin je posle dešavanja na Manježnom
trgu krenuo među narod, odnosno među fudbalske navijače. Prvo je posetio groblje i položio cveće
na grob ubijenog navijača Jegora Sviridova, a zatim je porazgovarao sa navijačima.
Naravno, neki stručnjaci su taj susret ocenili kao predizborni potez, jer 2012. treba da se
bori za predsedničku fotelju, najverovatnije sa Medvedevom. "Medvedev
se obratio pravosudnim organima, a Putin je izabrao pristup koji je bliži narodu
i koji je uspešniji", izjavio je politikolog Dmitrij Oreškin. Oreškin daje i mnogo dublji zaključak.
U situaciji kada ljude više brinu cene namirnica, železničkih karata,
komunalija, sa političke tačke gledišta ima smisla preorijentisati pažnju naroda ka agresivnijem
problemu, smatra politikolog. "Predložen je novi recept: postoji problem,
treba dati pravosudnim organima nova punomoćja i ojačati
zakonodavstvo - kao u slučaju Putinovog predloga o strožim pravilima registracije
migranata sa Kavkaza i Srednje Azije", kaže
Oreškin. "U ovakvim uslovima pobeđuje onaj koji pokaže čvršće
lice i daje žešće izjave", konstatuje politikolog.
Zamenik generalnog direktora Centra za političku tehnologiju Aleksej
Makarkin takođe je izrazio svoje mišljenje povodom Putinovog susreta sa navijačima: "Premijer želi da smiri aktivni sloj društva, to jest omladinu, da
im stavi do znanja da ih država nije ostavila, da se ona sa uvažavanjem
odnosi prema njima, kao prema prijateljima u nevolji." Ali, ovde se pojavljuje problem, jer navijački pokret nije složan,
ukazuje ekspert: "Postoje radikalno nastrojene grupe. Klupski patriotizam ekstremnog dela
navijača je sumnjiv i to je važno shvatiti u komunikaciji sa njima.
Premijer može da utiče na one navijače koji uvažavaju sportski klub za koji navijaju, ali ne i na ekstremiste." Stiče se utisak, kako je primećeno u jednim novinama, da Vladimir
Putin, nemajući snage da se konfrontira sa navijačkim pokretom, daje mu važnu
ulogu. Na kraju krajeva, premijer im je predložio da učestvuju
u pripremama za svetsko prvenstvo u fudbalu 2018. godine. I oni su pristali.
Jasno je da je i Putin pozvao na borbu protiv nacionalizma, ksenofobije i
drugih negativnih pojava nacionalnog karaktera.
Kako god, ali u novu godinu Rusi ulaze sa novim glavnim problemom. I, iako
on nije veliki, s njim se treba izboriti. Što se tiče
FSB-a i drugih organa reda, oni neće moći
ništa da urade dok svo stanovništvo ne shvati koliko je to opasno za celu
zemlju.
Šta misli narod
Koliko je danas važna borba protiv međunacionalnih sukoba, kako
se prema ovom problemu, kao i onome što se dogodilo na Manježnom trgu odnose Rusi? Evo šta kažu sociolozi. Prema njihovim istraživanjima, većina Rusa kaže da ne bi bili učesnici akcija sličnih onoj na Manježnom trgu, izjavljuje da ne bi postali učesnici sličnih akcija čak i kada bi se one održale u njihovom naselju (79 odsto). Ovo je stav i poklonika neparlamentarnih
partija (90 odsto), i vladajuće partije Jedinstvena
Rusija (83 odsto), starijih građana (87 odsto), osoba koje
imaju više i visoko obrazovanje (81
odsto), žitelja severozapadnog dela
zemlje (87 odsto).
Samo svaki deseti (11
odsto) ne isključuje mogućnost ličnog učestvovanja u sličnih akcijama. Tako misle
predstavnici LDPR (32 odsto), osobe do 34 godine (16 odsto), osobe sa niskim
obrazovanjem (14 odsto), oni koji žive na dalekom istoku
zemlje (15 odsto), Uralci i žitelji centralnog dela Rusije (po 14 odsto),
žitelji severnog Kavkaza (13 odsto) i juga Rusije (12 odsto).
Nema jedinstvene ocene događaja na Manježnom trgu: 31 odsto
kvalifikuje događaje kao nerede i
huliganstvo, a 29 odsto smatra da je to bila akcija protesta. Pri tom, po mišljenju sedam odsto njih, ova akcija se jednostavno loše završila. Svaki deseti ispitanik
naziva pogrome u centru glavnog grada provokacijom (11 odsto) i međunacionalnim konfliktom (devet odsto). Samo tri odsto smatra da je to
prosto omladinska budalaština, a tri odsto je ubeđeno da je situacija rezultat dugogodišnjeg lošeg rada vlasti u oblasti politike prema mladima i međunacionalne politike.
Direktor VCIOM-a (Sveruski
centar za istraživanje javnog mnenja) Valerij Fedorov je, komentarišući rezultate istraživanja, ocenio da je podrška neredima na Manježnom trgu dobila nižu ocenu
nego što je inače dobijaju protesti. "Obično je do 30 odsto ispitanika
spremno da protestuje bilo kojim povodom, ali ovi ljudi smatraju da su
prihvatljivi vidovi protesta nenasilne akcije, javni dijalozi na javnom mestu,
a nerede ne mogu da podrže", istakao je Fedorov.