Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

EU

EU

Ucena je postala metod upravljanja Evropskom unijom

 

Ima li života pre smrti?

 

Nekada osnovana na principima slobodnog protoka ljudi, robe, kapitala i ideja, Evropska unija danas postaje verna kopija totalitarnih sistema istoèno od nekadašnje gvozdene zavese. U ovom trenutku se kao oružje pritiska koriste pare, koje neki imaju, a drugima su preko potrebne. No, ako novac ne postigne zadovoljavajuæe rezultate za vlastodršca, na scenu mogu da stupe i tenkovi

 

Fridrih Emke,

dopisnik iz Frankfurta

 

Kada je u Maðarskoj nekoliko desetina hiljada ljudi protestovalo protiv konzervativne vlade Viktora Orbana, svi evropski mediji su o tome naširoko izveštavali, a veæina njih nije mogla da prikrije zadovoljstvo zbog ovakvog razvoja situacije. Kada je, nasuprot tome, 21. januara skoro pola miliona graðana izašlo na ulice Budimpešte da bi podržali Orbana, o tome niko nije skoro uopšte izveštavao.

Da li je Orban zaista toliko omrznut u ostatku Evropske unije?

Skoro diktatorski manir vladanja aktuelne maðarske vlade zaista gotovo da niko u Evropi ne podržava. Ultradesnièarski novi ustav mnogi od maðarskih suseda vide kao buðenje revizionistièke politike gubitnika oba svetska rata. Veliki broj zakona, posebno onaj o medijima, Maðarsku zaista vraæa u neka vremena koja su za ostale zemlje EU davna, davna prošlost.

Ni nova regulativa zakona o socijalnom osiguranju nije naišla na podršku ostalih zemalja èlanica EU, jer se smatra da je ovakav zakon rasistièki. Po njemu primaoci socijalne pomoæi moraju najmanje jednom meseèno da odlaze na društvenokoristan rad, a ko to ne uèini, gubi pravo na dalju pomoæ.

Najèešæe su pod udar ovog zakona dospevali pripadnici romske manjine, zbog èega su oštro protestovala prvo društva za zaštitu ljudskih prava, a zatim i zvaniènici EU i njenih èlanica.

Ništa od toga nije uopšte uzdrmalo Orbana, koji od svog dolaska na vlast tvrdi kako se Maðarska neæe prilagoðavati EU, veæ Unija treba da se prilagoðava Maðarskoj.

Sve ovo je od Maðarske naèinilo partiju evropskog kontinenta, zbog èega Viktor Orban, kao i ostali zvaniènici nisu rado viðeni u evropskim prestonicama. Zatvaranje oèiju pred masovnim pro-Orbanovim protestima u Budimpešti, meðutim, nije uzrokovano samo njegovom neomiljenošæu u ostatku sveta. Daleko važniji razlog bile su parole i transparenti koje su nosili demonstranti, a iz kojih se jasno videlo da oni ne protestuju samo za svoju vlast, veæ isto toliko i protiv Evropske unije.

Evropska unija je i u mnogim drugim zemljama postala baba-roga protiv koje se diže sve više ljudi. U Rumuniji su demonstracije protiv vlasti objedinjene sa protestom protiv Evropske unije i njenih nerazumnih mera štednje. Na ulicama Bukurešta sve se èešæe èuje gotovo zaboravljeni vic iz vremena Nikolae Èaušeskua: "Da li ima života pre smrti?"

Za razliku od Grka ili Maðara, Rumuni nikada nisu živeli preko granica svojih moguænosti, ali je ova zemlja posebno teško pogoðena divljaèkom privatizacijom. Upravo dok su desetine hiljada demonstranata razmenjivali udarce sa policijom na ulicama Bukurešta, finski gigant Nokia je obznanio da zatvara svoje pogone u Rumuniji. Više im se isplati da aparate proizvode na Dalekom istoku gde su ljudi veæ nauèili da gladuju i ne znaju šta je to sindikat.

Protivljenje evropskoj politici štednje na grbaèi obiènog naroda ne prestaje ni u Grèkoj, gde novi premijer vlada samo još uz pomoæ otvorenih ucena. Ucenama je nedavno i u Hrvatskoj prošao referendum o pristupu EU, jer su èlanovi vlade glasove iznuðivali lažima kako u sluèaju neuspeha referenduma i neulaska u EU, neæe više biti isplaæivane penzije i sliènim glupostima.

Ucena je postala metod upravljanja Evropskom unijom. Da bi Brisel intervenisao i pomogao forintu u slobodnom padu, od Maðarske se traže ne samo promene u ekonomiji i finansijama veæ i u veæem delu unutrašnje politike. Kakve veze ima obaveza Roma da socijalnu pomoæ "zarade" društvenokorisnim radom sa finansijskom krizom cele Unije, a ne samo Maðarske? Nikakve, ali ekonomska slabost Orbanovog režima dobro doðe ostalim èlanicama EU da Budimpešti serviraju celu listu zahteva šta sve mora da uèini da bi dobila pomoæ.

U svojevrsnu ucenu spada i konaèna verzija dogovora o osnivanju fonda Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM fond). Još od momenta kada se shvatila dubina finansijske rupe u koju su upale Grèka i neke druge zemlje EU, poèeli su pregovori o osnivanju jednog instituta na evropskom nivou koji bi usmeravao pomoæ ekonomijama u škripcu. Veæ tada je bilo jasno da Evropska centralna banka (ECB) nema snage za tako nešto.

Pomenutim dogovorom je, izmeðu ostalog, regulisano da æe èlanice ESM-a "neizostavno i neopozivo u roku od sedam dana" izvršavati svoje obaveze prema fondu, kao i da Savet guvernera ima pravo da izmeni visinu osnovnog kapitala. Sve ovo nije neuobièajeno, niti strašno, ali u dogovoru postoji još jedna klauzula koja nikako ne spada u red uobièajenih.

ESM-u je voljom osnivaèa dat trajni imunitet. Tako se zabranjuje da njegova imovina ili sredstva i prava kojima raspolaže budu predmet nekog sudskog spora. Fond, znaèi, može da radi kome šta hoæe, ali obrnuto nije moguæe. Izvan jurisdikcije tako ostaju i eventualni zahtevi za naknadu štete koja bi mogla da bude nekome naneta radom fonda.

Nijedna svetska vlada, pa ni ona Sjedinjenih Amerièkih Država, sebe nije uzdigla iznad sudstva i proglasila nedodirljivom. Izuzetak su diktatorski režimi Afrike.

ESM ovako nastavlja ono što je veæ zapoèela Evropska banka za obnovu i razvoj koja zahteva da njeni saradnici uživaju diplomatski imunitet èak i u svojim domicilnim zemljama. Super-fond sa neviðenim ovlašæenjima tako se pretvara u još jedno moæno oružje kojim briselska birokratija može da ucenjuje neposlušne. Fond poèinje sa radom 1. jula, a èak 76 odsto Nemaca je protiv njega i uèešæa svoje zemlje u njemu. Ali, ko pita obiène graðane šta misle?

Da li zbog praznika ili zato što je tema više nego osetljiva, veæina evropskih medija je krajem decembra previdela izjavu tadašnje švajcarske ministarke finansija, a današnje predsednice federacije, Evelin Vidmer-Šlumf da je Švajcarska razradila tajne planove za sluèaj daljeg pogoršanja krize evra. U mere koje Švajcarci planiraju da sprovedu spada i ogranièenje tokova kapitala. Osim toga, zajednièki plan švajcarskog ministarstva finansija, tamošnje centralne banke i Finma instituta predviða uvoðenje kaznenog poreza za uloge stranaca u francima. Osim ovoga postoji još dugaèak niz mera kojima radna grupa planira da spreèi nekontrolisani priliv ili odliv novca.

Slièno su poèele da razmišljaju i ostale evropske vlade. Još aprila prošle godine je Meðunarodni monetarni fond predložio da se u odreðenim regionima sveta ogranièi finansijski promet. Ogranièavanje i kontrolu kruženja kapitala planira i briselska birokratija i to u Evropi i za Evropljane. Nešto do juèe nezamislivo!

I Engleska centralna banka još od letos ima planove o ogranièenju toka novca u sluèaju propasti evra. Sada se na nivou cele Unije raspravlja o moguæem širenju engleskog plana i na ostale èlanice. Osnova za uvoðenje (privremene) mere ogranièavanja slobode protoka kapitala naðena je u zakonima koji su neprimeæeno od javnosti doneti još 2009. godine.

U meðuvremenu je u neke medije procurela i informacija da u planove za sluèaj katastrofe evra i celokupnih evropskih finansija spada i oduzimanje ili bar drastièno ogranièavanje prava raspolaganja nekretninama koje poseduju stranci, makar oni bili i državljani neke druge zemlje èlanice EU. Više od 100.000 nemaèkih, austrijskih i švajcarskih državljana imaju kuæe ili stanove u južnim zemljama Unije, gde su planirali da se povuku (a pojedini su to veæ uèinili) kada odu u penziju. U sluèaju aktiviranja pomenutih mera posle sloma monetarne unije, svi oni bi mogli da ostanu bez svoje imovine koju su sasvim legalno stekli. Istini za volju, ona æe im isto tako legalno biti i oduzeta.

Iako konfrontirani sa ovim informacijama u medijima, zvaniènici EU i njenih èlanica još uvek nisu našli za shodno da se obrate svojim graðanima i objasne im celu istinu, ma koliko neprijatna ona bila. Oni jedino kao papagaji ponavljaju kako postoje odreðeni planovi "za svaki sluèaj", ali da su svi sigurni da neæe doæi do tolikog pogoršanja krize da bi oni morali da budu primenjivani.

I Èemberlen je verovao da je u Minhenu spasao mir. Godinu dana kasnije imao je svetski rat.

Ljudi su postali ovce

Profesor Krause i njegov doktorand Džon Dajer sa Univerziteta u Lidsu su eksperimentalno dokazali da 95 odsto ljudi bespogovorno pušta da bude voðeno.

- Svi smo mi bar jednom u životu bili u situaciji da nas ponese masa, kako se to kaže - objašnjava profesor. - U našem eksperimentu je interesantno da su uèesnici na kraju doneli istovetnu odluku, iako meðusobno nisu razgovarali niti se sporazumevali gestovima. Veæina njih nije èak ni primetila da ih drugi vode.

Ovo je odlièan pokazatelj potpune apatije meðu graðanima Evropske unije koji su izgubili svaku veru u moguænost da nekom svojom akcijom bilo šta promene u svojim životima. Totalno zaglupljivanje preko masovnih medija je postiglo svoj cilj: ljudi su postali ovce.

 

 

Ucena je postala metod upravljanja Evropskom unijom. Da bi Brisel intervenisao i pomogao forintu u slobodnom padu, od Maðarske se traže ne samo promene u ekonomiji i finansijama veæ i u veæem delu unutrašnje politike. Kakve veze ima obaveza Roma da socijalnu pomoæ "zarade" društvenokorisnim radom sa finansijskom krizom cele Unije, a ne samo Maðarske?

podeli ovaj èlanak:

Natrag
Na vrh strane