Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Tabloid je pozvan

Na kakav način Vučićev "blagajnik", Marko Blagojević, pljačka milionske humanitarne donacije i za čiji račun

Gde je novac i za Obrenovac?

Mada je prošlo više od pet meseci od kako su stravične poplave skoro prebrisale Obrenovac sa mape, preživeli građani koji su ostali bez kuća, imovine i bez nade u budućnost, još uvek nisu dobili od države novčana sredstva koja su im stigla na račun takozvane vladine Kancelarije za obnovu i pomoć poplavljenim područjima. U međuvremenu, Vučićev režim napravio je čitav sistem za pljačku i pranje pristiglih para. Kako to u stvarnosti izgleda, istraživao je Tabloidov novinar među ojađenim građanima Obrenovca.

Vuk Stanić

Velikom novcu, namenjenom žrtvama ovogodišnjih poplava, više niko ne može da uđe u trag. Sigurno je samo to da se on troši nenamenski. Sve češće, umesto na račune oštećenih, ta sredstva se prelivaju u džepove onih koji novcem upravljaju. Srpskim jezikom rečeno, ovlašćeni državni funkcioneri kradu pare namenjene žrtvama poplava!

Direktor Kancelarije za obnovu i pomoć (Kancelarija) poplavljenim područjima, Marko Blagojević, odbio je da omogući na uvid javnosti, kopije dokumenata o prometu na računima na kojima se prikuplja novac za poplavljena područja. Zašto kancelarija ne da građanima uvid u promet računa, ako se novac ne krade?

Na sajtu Kancelarije za obnovu i pomoć poplavljenim područjima, navedene su hiljade imena kojima je pomoć isplaćena, a istraživački tim Tabloida, našao je više desetina građana koji su dobili rešenja, mada im novac mesecima nije isplaćen. Tačan iznos uplaćenog novca se ne zna, javnost nema uvid ni u to da li se sa računa rade i druge nenamenske isplate. Sve to omogućava da se novac namenjen žrtvama poplava ne primećeno krade! I nisu to jedine indicije da sa Kancelarijom nije sve u redu. Naime, reporteri Tabloida obišli su Obrenovac i lokacije na kojima su se predsednik Vlade i ministri slikali pored temelja kuća, čija je gradnja započeta pre više meseci. Predsednika Vlade i ministre nismo sreli, ali smo videli da od njihovog slikanja do današnjeg dana, nije ništa urađeno.

Jednom od naših reportera prišla je i besna žena, verovatno aktivista neke od vladajućih stranaka i preteći saopštila da novinari tu nemaju šta da traže.

-Kad meni trebaju novinari ja zovem novinare, vi ovde nemate šta da tražite, rekla je.

Temelji kuća na kojima se ništa ne radi, dokaz su da od Vučićevog obećanja da će "svi dobiti krov nad glavom do oktobra" nema ništa. Jedino što sada preostaje je da se na teren pošalju besni aktivisti i da rasteruju nepodobne novinare.

Na pitanje upućeno Ministarstvu finansija, da dostave spisak svih donacija za poplavljena područja, na kome bi se videlo koliki su prihodi od sms poruka, (posebno od pravnih, a posebno od fizičkih lica), dobijen je odgovor, da "niko u ovoj državi nema takav podatak"!

Rečeno je da oni raspolažu jedino sa cifrom ukupno uplaćenih donacija, a da sa traženim podatkom niko u državi ne raspolaže, osim Kancelarije. Primera radi, Uprava za trezor raspolaže jedino podatkom o tome koliko je bilo deviznih uplata!?

Za razliku od Kancelarije koju vodi Marko Blagojević, oni su, dostavili sve podatke, na preko 250 strana. Uredno su naveli svaku uplatu. Datum svake uplate, uplatioca, iznos stranu valutu u kojoj je plaćeno.

Uz pomoć tog spiska moguće je pratiti koliko je novca iz koje zemlje donirano, dok listing o tome ko je u zemlji kako i na šta taj novac trošio nije moguće dobiti.

-Pogledajte ovde: Uprava za trezor je dala nalog da se uplati ovih sedam miliona evra, i to je i uplaćeno. Kasnije se to knjiži kao pomoć javnom sektoru na računima Ministarstva finansija, oni ga proslede Kancelariji, on postaje deo ukupne mase na računu Kancelarije i nemoguće je ući u trag kako se troši, objašnjava sagovornik Tabloida koji je proteklih meseci uspeo da obezbedi deo dokumentacije o protoku novca od pomoći za poplavljena područja.

Pretražujući po datumima kada je koja uplata legla na račune za donacije iz inostranstva, deluje da se novac prvo mesecima prikupljao na računima, gde je mesecima služio za poboljšanje likvidnosti države i bankarskog sektora, umesto da se prosleđuje ljudima iz poplavljenih područja.

Mehanizam "skidanja kajmaka" je vrlo prost: ukoliko nekoj banci obećate da ćete kod nje na računima držati sedam miliona evra nekoliko meseci, možete od banke da očekujete ozbiljnu proviziju. Lepo ćete zaraditi, a niko neće moći da kaže da ste potrošili deo novca doniranog za poplave. Na žalost, oni koji taj novac čekaju, dočekaće zimu kao podstanari, u šatorima i u nezavršenim kućama, zbog nečije provizije.

Odavno je zaboravljen i u praksi suspendovan predlog Vlade Srbije, da se svima koji su ugroženi, odmah uplati deo novca, a da se kasnije to odbije od ukupne cifre koja je dodeljena rešenjem. Od tog predloga se brzo odustalo, i počelo se sa gomilanjem novca i odlaganjem isplata. Trezor i Ministarstvo finansija skupljaju novac i prosleđuju ga Kancelariji. Istovremeno, Kancelarija ne odgovara na tražene podatke (kolika je visina zahteva po rešenjima). Na taj način, svi putevi novca od donacija vode do Marka Blagojevića, čije poslovanje niko u ovoj državi ne sme da stavi pod lupu. On drži novac i vrši opstrukciju isplata ugroženim građanima. Umesto toga, uredno "servisira" nezajažljive potrebe Vučićevog režima.

Sa druge strane, sebi daje za pravo i na agresivne izjave poput one: "...Ne dam pare! Ja ne dam!", koju je dao nakon što su ga novinari pitali zašto se kasni sa isplatama. U poplavama maja meseca ove godine, život je u Obrenovcu zvanično izgubilo 57 ljudi, ali građani nikada neće poverovati u ovu "istinu". Nezvanično, ta brojka je mnogo veća. Podsećanja radi, Obrenovac je toliko brzo potopljen, sa tolikom količinom vode, da se broj 57 koji se odnosi na a celu Srbiju čini nerealno malim.

Zvanična verzija i statistički deluje nemoguće, pogotovo ako se u obzir uzme da nije oglašavana uzbuna, odnosno nisu uključivane sirene, kada je voda dolazila. Sve se dešavalo noću dok narod spava, a uzbunjivanje naroda svelo na kajron koji je išao na TV ekranima.

Od tog događaja, mesecima po lokalnim medijima traje razračunavanje ovdašnjih političara. Direktor RB "Kolubara", Milorad Grčić napada gradonačelnika Miroslava Čučkovića, a ovaj mu uzvraća. Dozvoljeno je i da se izveštava o uspesima lokalne vlasti, ali ako krenete da se bavite pitanjem zašto je Obrenovac potopljen, koliko je ljudi nastradalo i kako se krade novac od donacija naići ćete na probleme. Zid ćutanja, a verovatno i gubitak posla, u poverenju nam je objasnila koleginica iz jednog lokalnog medija.

Što se tiče utvrđivanja krivične odgovornosti, naprednjaci su prvobitno sve svaljivali na predsednika opštine, Miroslava Čučkovića, koj je iz URS-a. Istraga je i počela od Čučkovića, ali je činjenica da je Obrenovac opština koja pripada gradu Beogradu, značila da on ne može biti prvi i jedini odgovorni. Glavni krivci za smrt ljudi po komandnoj odgovornosti zbog propusta po hijerarhiji bi morali da budu bivši gradonačelnik Dragan Đilas ili aktuelni Siniša Mali. Dalja istraga je pokazala da je brana minirana u Koceljevi van Obrenovca, gde prestaje svaka Čučkovićeva nadležnost. Od javnosti se krije ko je branu i po čijem naređenju minirao! Na teret je Čučkoviću kasnije stavljeno, da nije oglasio sirene.

Na kraju je Čučković pozvan da sa naprednjacima zajedno formira vlast u Obrenovcu, a sa traganjem za generalnim krivcem se prestalo. Tako je on "amnestiran", kako se u lancu odgovornosti ne bi našle krupnije ribe od njega.

Prema podacima koji su Tabloidu bili dostupni, razlozi što je Obrenovac potopljen od strane Kolubare su ispust velike količine vode na brani Rovni iznad Valjeva, i miniranje nasipa u Koceljevi. Ove dve činjenice ne mogu biti krivica lokalne vlasti. Ne uzbunjivanje jeste lokalni propust, ali se odgovornost deli opet sa gradskim vlastima. Ipak, potapanje Obrenovca iz reke Tamnave, je definitivno lokalni propust.

Ne zna se tačno da li je Tamnava, greškom ljudi iz aktuelne ili neke druge vlasti na lokalu, bukvalno zatrpana, dok je protok vode regulisan betonskim cevima. Cevi su toliko malog kapaciteta da je i pre nekoliko dana Tamnava izgledala kao pregrađena.

Na dan poplava, deo ljudi iz Opštine, ne zna se po čijem nalogu, pokušao je da dodatno podigne nasip na Tamnavi iznad pijace, kod parkirališta za kamione, koje se koristi i kao kvantaš. Voda je nadolazila i nije mogla da prođe kroz usku propusnu cev. Kamionima je doterana zemlja bez džakova i tokom nespretnog pokušaja postavljanja nasipa, zemlja se survala u korito i u potpunosti začepila protok Tamanve. Rečica je potom podivljala i krenula da plavi deo Obrenovca oko pijace, Jugopetrolove pumpe i firme Bora Kečić. Taj deo poplava nije imao veze sa miniranjem brane u Koceljevi i krivac za taj incident se nalazi u Obrenovcu.

A 1.

Škola u vlažnom bunkeru

Gimnazijalci iz Obrenovca su primorani da nastavi prisustvuju u zgradi u kojoj se i vidi i oseća vlaga sa zidova. Preko buđavih zidova, stavljene su panel ploče, a na rubovima gde zidovi nisu dobro pokriveni vide se debele naslage memle. Ispred buđave obrenovačke gimnazije, stoji plava tabla, sa žutim zvezdicama, dvojezični natpis (speki i engleski), „donacija Evropske unije". U ovakvoj zgradi ni u jednoj normalnoj državi ne bi se održavala nastava, roditelji su zgroženi, a političare baš briga. U Obrenovacu se naveliko priča, da su ljudi koji su radili raspodelu pomoći, preko noći počeli da voze nove džipove, dok su do juče sedali u polovne "jugiće".

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane