Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Tabloid istražuje

Kako režim Aleksandra Vucica prikriva puteve novca opljackanog od gradana

Kad pare ispare

Banke, prvenstveno one u vecinskom državnom vlasništvu, poslednjih dve decenije su jedan od važnih izvora para za vladajuce slojeve Srbije. ,,Srpska banka" iz Beograda je desetine miliona evra svojih para dala tajkunima bliskim vlastima, koji za te kredite nisu položili nikakve valjane garancije. Na primer, „Srpska banka" je u 2013. godini, uprkos tome što je bila na pragu blokade i uvodenja prinudne uprave, košarkaškom klubu „Crvena zvezda" donirala cak 26.528.884,73 dinara. U to vreme, potpredsednik ovog kluba bio je Andrej Vucic, a na funkciji je bio i Predrag Mali, brat sadašnjeg gradonacelnika Beograda, Siniše Malog. Sada se razmišlja o pripajanju "Srpske banke", „Jubmes banci", u kojoj država na razlicite nacine poseduje trecinu akcija. Planirano je i da gubitke preuzme Narodna banka Srbije, odnosno republicki budžet. Ukratko, platice narod!

Milan Malenovic

Srpske banke stoje na staklenim nogama i to je svima poznata cinjenica. Posebno su ugrožene banke u kojima država ima vecinski paket akcija. Jedna od njih je „Srpska banka" a.d. u kojoj je država Srbija vlasnik cak 99,1 odsto akcija.

„Srpska banka" (berzanska skracenica SRBN) iz Beograda nastala je iz nekadašnjeg Vojnog servisa Narodne banke Jugoslavije, koji je opsluživao kompletnu namensku industriju tadašnje Jugoslavije. U pocetku je poslovala pod imenom „Yu garant banka", a 2003. se preimenovala u „Srpsku banku" a.d.

Po konacnom izveštaju za 2013. godinu, ova banka je sa kapitalom od 4.311.687.000 dinara i 436 zaposlenih ostvarila poslovni prihod od 3.586.406.000 dinara i iskazala gubitak od 340.285.000 dinara.

Iz ovih brojeva se, medutim, ne vidi pravo stanje „Srpske banke" a.d. Prema izveštaju Narodne banke Srbije obelodanjenom u jesen 2013. godine „Srpska banka" je imala cak 29 milijardi dinara uloženih u rizicne kredite, koji su, uglavnom, nenaplativi!

U isto vreme, ona je na svojim racunima imala samo 26 miliona evra koje su joj gradani poverili na štednju, a njena ukupna aktiva je po izveštaju za celu 2013. godinu iznosila svega 28.056.533.000 dinara. Banka je, ocigledno u prošloj godini bila nesolventna ili na samoj granici. U trenutku kada je Narodna banka izdala svoj izveštaj o stanju bankarskog sektora u Srbiji na kraju prvog polugodišta 2013. godine, i kada se upalila crvena lampica za uzbunu, „Srpska banka" je kod osam povezanih lica i 14 pravnih lica imala preko deset odsto svog kapitala.

Njima je prakticno plasirala 8,2 milijarde dinara. Na spisku su bile kompanije "Simpo","Farmakom" u vlasništvu Miroslava Bogicevica (grobara srpskih banaka), "Interkomerc" u vlasništvu Gorana Percevica, pirotski "Tigar", "Banini", "Interkop", „Jugoimport SDPR", požeški "Inmold"...

Još godinu dana ranije, odnosno u septembru 2012. godine, "Srpska banka" je dospela pod lupu nadzornih organa Narodne banke Srbije, ali i istražih organa MUP-a Srbije. U to vreme je istraživan rad „Agrobanke" koja je otišla u stecaj upravo zbog nenaplativih kredita deljenih šakom i kapom finansijerima tadašnje partije na vlasti - Demokratske stranke. Trag od tih tajkuna je vodio i do „Srpske banke".

Medu pomenutim finansijerima su bile i mnoge od kompanija koje su uzimale i kredite od „Srpske banke" u kojoj je država vodila glavnu rec, zbog cega se opravdano sumnjalo na takozvano „burazersko" poslovanje. U to vreme je direktor banke bio Ivan Maricic, koji je na tu funkciju, došao sa mesta direktora Uprave za trezor koja posluje u okviru Narodne banke Srbije.

Iz „Srpske banke" Maricic (u meduvremenu smenjen sa direktorskog mesta i postavljen za savetnika novog direktora) definitivno odlazi u oktobru 2013. i postaje savetnik za restruktuiranje upravo Miroslava Bogicevica, najveceg dužnika banke. Sa sobom je poveo i bivše saradnike: vozaca Miodraga Miloševica i službenicu iz sektora za privredu Danku Božic.

Jalovinom iz rudnika, garantovao za kredit

O specijalnim odnosima Bogicevica i „Srpske banke", odnosno Maricica, marta meseca ove godine javno je progovorio nekadašnji rukovodilac rizika te banke, Branko Vucetic, koji je posao u njoj izgubio samo zato što je ukazivao na mahinacije oko dodele kredita pomenutom šabackom tajkunu. Izmedu ostalog, Bogicevic je jednom hipotekom garantovao za više kredita, a desetine miliona evra zajma je dobio i garantujuci jalovinom iz svojih rudnika.

Po prvim rezultatima istrage, najvažniji ucesnici akcije izvlacenja para iz „Srpske banke" i njihovog prebacivanja Bogicevicu i ostalima bliskim ljudima Demokratske stranke bili su, osim direktora Maricica, još i tadašnja potpredsednica Upravnog odbora Vidosava Džagic i tadašnja predsednica UO Biljana Janjic iz brokerske kuce „Mediolanum".

U okviru pridobijanja finansijera Demokratske stranke za sebe koje je sprovodio pretnjama hapšenjem ako ne pristanu, Aleksandar Vucic je pocetkom septembra 2013. ponovo pokrenuo akciju borbe protiv korupcije i tada se na meti istražnih organa opet našla i „Srpska banka". Vec sredinom oktobra su iz Narodne banke Srbije stigle nezvanicne informacije kako ce ova banka biti pripojena „Jubmes banci" da bi se na taj nacin omogucio nastavak poslovanja i sprecio bankrot.

U meduvremenu niti je došlo do najavljenog spajanja, niti je istraga o dodeli sumnjivih kredita otišla dalje od pocetka. U prilog spajanju „Srpske banke" i „Jubmes banke" iznosile su se cinjenice da „Jubmes banka" posluje veoma uspešno, da je veoma oprezna u plasmanima, ali da joj je potrebno širenje koje bi mogla da postigne pomenutom fuzijom. Nasuprot tome je stajala cinjenica kako je „Jubmes", iako uspešna, ipak daleko manja banka od „Srpske banke" i da ne bi mogla na svoja pleca da preuzme ovo spajanje.

Kada je u pitanju dalji tok istrage, veoma je jasno šta se desilo pa da ona bude momentalno zaustavljena. „Srpska banka" je u 2013. godini, uprkos tome što je bila na pragu blokade racuna i uvodenja prinudne uprave, Košarkaškom klubu „Crvena zvezda" donirala cak 26.528.884,73 dinara. U to vreme, potpredsednik ovog kluba bio je Andrej Vucic. Prema saznanjima istraživaca iz tima "Internet andergraund" Srbijom upravlja Aleksandar Vucic sa bratom Andrejom i još trojicom drugara i sva je moc u njihovim rukama - vlast je istrgnuta iz institucija i uzurpirana od strane ove grupe. Davanje pomenute „donacije" bilo je, u suštini, kupovina indulgencije (oproštajnice) za ranije grehe.

U KK „Crvenoj zvezdi" je tada na funkciji bio i Predrag Mali, brat Siniše Malog (koga je upravo Andrej preporucio svom bratu), još jedan akter juriša na kordon žandarmerije tokom nedavne gay parade u Beogradu.

Da bi bio siguran da ce novcem moci da otkupe slobodu, direktor „Srpske banke" i njegovi saucesnici iste godine, u vremenu teške besparice, doniraju 18 miliona dinara još jednom clanu vladajuce koalicije. Ovaj novac je otišao gradu Jagodini gde je na vlasti Jedinstvena Srbija na cijem je celu Dragan Markovic Palma, koalicioni partner SNS-a u republickoj Vladi. Ukupno je ova banka u 2012. i 2013. na razna „sponzorstva" i „donacije" potrošila cak 133,5 miliona dinara, od cega je 40 miliona placeno za sponzorstva, i tako svoje rukovodstvo sacuvala od sigurnog hapšenja. Veza sa naprednjacima nikako nije slucajna, vec dobro smišljena i unapred planirana.

Umesto Maricica, koji je ocigledno sakupljao novac za Demokratsku stranku, u maju 2013. na celo „Srpske banke" dolazi Zlatan Perucic, dotadašnji savetnik direktora „Srbijagasa" Dušana Bajatovica i direktor „Beobanke" u vreme dok su devedesetih godina prošlog veka milijarde tadašnjih nemackih maraka, uštedevine gradana, netragom nestale. Na mesto prvog coveka „Srpske banke" dospeo je kao kadar Srpske napredne stranke kojoj se u meduvremenu priklonio.

Dobro placeni državni funkcioneri garantuju...

Još jedan covek koga su naprednjaci "amnestrirali" je i stari Miloševicev kadar, Zoran Lilic, bivši predsednik SR Jugoslavije, koji je dospeo na funkciju predsednika Upravnog odbora „Jubmes" banke, sa kojom je „Srpska banka" pod vodstvom Perucica trebalo da se spoji i da se tako u potpunosti prikriju tragovi ranije pljacke para.

U martu mesecu ove godine Perucic je otišao sa mesta direktora na kome ga zamenjuje Vesna Jokanovic. Da se od stare prakse nece odustati i da ce sve biti, kao i ranije, obavijeno gustom maglom, garantuje i clan sadašnjeg Upravnog odbora „Srpske banke" Vidosava Džagic, vec spominjana u aferi dodele kredita nelikvidnim preduzecima, koja je istovremeno i državni sekretar Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, na koje mesto je došla pošto je prethodno bila predsednica saveta u Ministarstvu prosvete i nauke. Garanti su i drugi funkcioneri banke koji su istovremeno i dobro placeni visoko pozicionirani službenici Vlade Srbije.

Clanovi Izvršnog odbora (direktori) „Srpske banke" sada su: Vesna Jokanovic, Srdan Nikolic i Milan Lucic. U Upravnom odboru banke sede: Nada Popovic (predsednik), Ljubomir Đurovic, Zoran Tubic, Vidosava Džagic i Slobodan Cikaric.

Kao predsednica UO „Srpske banke" Nada Popovic prihoduje mesecno 170.000 dinara, a kao nacelnik u Ministarstvu odbrane zaraduje još 92.000 svakog meseca. Zoran Tubic je pomocnik ministra prosvete i tu zaraduje 150.021,74 dinara, dok kao clan UO mesecno dobija samo 1.000 dinara, koliko za isti posao prihoduje i Ljubomir Đurovic, koji tvrdi da mu je to, navodno, jedini izvor prihoda.

Iz Ministarstva odbrane dolazi i Slobodan Cikaric koji tamo zauzima neimenovanu funkciju na kojoj mu je plata 77.900 dinara, dok u „Srpskoj banci" za clanstvo u UO i još jednom odboru dobija 1.250 dinara. Slucaj Vidosave Džagic je posebno interesantan, jer se u Agenciji za privredne registre vodi još uvek kao clan Upravnog odbora „Srpske banke", ali po izveštaju Agencije za borbu protiv korupcije ona to, navodno, nije još od 19. avgusta 2014. godine?! Dok je uredno prijavljivala prihode i funkcije, ona je kao clan UO mesecno zaradivala 96.166,50 dinara, a još 24.041,50 dinara je dobijala kao clan jednog odbora banke, dok je u Ministarstvu prosvete, kako tvrdi, volontirala.

„Srpska banka" je tako jedan od najociglednijih primera kako se novac uzima od gradana i privrede i prebacuje u džepove vlastodržaca i tajkuna bliskih vlastima. Srbija je od svojih osiromašenih i gladnih gradana vec uzela preko 100 miliona evra da bi platila štetu na istovetni nacin nacinjenu "Agrobanci", a sada, kada se smanjuju penzije i ukidaju socijalni dodaci, morace da izdvoji još nekoliko desetina miliona evra da bi sanirala "Srpsku banku".

A 1.

I bivši predsednik je shvatio da se od penzije ne živi

Trenutno je nejasan status bivšeg predsednika Savezne republike Jugoslavije, Zorana Lilica, iz „Jubmes banke" (kojoj bi trebalo da se pripoji „Srpska banka"), koji je po podacima iz Agencije za privredne registre predsednik Upravnog odbora te banke, dok je po izveštaju Agencije za borbu protiv korupcije samo njegov clan. U svakom slucaju, Lilic se odrekao penzije koja mu je pripadala kao bivšem predsedniku Jugoslavije i danas na ime rada u „Jubmes banci" dobija 336.371 dinar, a još 51.466 dinara mesecno prihoduje kao predsednik Upravnog odbora JP „Putevi Srbije". U „Srpskoj banci" a.d. Republika Srbija je vlasnik 99,10436 odsto akcija, drugi po velicini akcionar je „Sloboda" iz Cacka sa 0,16384 odsto.

U „Jubmes banci" Republika Srbija ima 20,07595 odsto akcija, drugi po velicini akcionar je „Beobanka" u stecaju (6,62158 odsto), a treci je kastodi racun „NLB banke" (6,57129 odsto). U ovoj banci akcije imaju i bivša SFRJ (5,32792), Ministarstvo finansija i trezora BiH (3,59033 odsto), kao i Ministarstvo finansija Republike Makedonije (1,73759 odsto), dok „Jugoimport SDPR" poseduje 3,43391 odsto akcija ove banke.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane