Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Zaječar

U pravu su oni koji tvrde da svaki grad ima vlast kakvu zaslužuje

Zaječar uništila "Budućnost u koju verujemo"

Komunalna izgradnja u potpunom zastoju, ljudi nekretnine prodaju u bescenje, škole u dugovima, budžetski korisnici na aparatima za preživljavanje, a vlast i dalje prodaje bajke u koje očigledno ni sama ne veruje. U međuvremenu vlasnik Fabrike TF Kable se preračunava da li da proizvodnju, koja zapošljava 298 radnika preseli u neko drugo mesto, gde je lokalna vlas manje alava, a ima indicija da se i neke druge firme bave istim mislima. Proizvodnja u TF Kable trenutno zaustavljena, a da li će biti obnovljena znaće se za koji dan...

Vuksan Cerović

Pre nekoliko dana na banderama u Zaječaru osvanuo je oglas kojim jedan Zaječarac nudi kuću od 140 kvadrata, u centru grada, sa tri kupatila i centralnim grejanjem, za 36.500 evra. To je, otprilike, 267 evra po kvadratu, a cena nije fiksna, što znači da može da bude i jeftinije.

Ljudi u gradu pričaju da ima i onih koji dvosobne stanove prodaju za po 17.000 evra, a sve to skupa nedvosmisleno pokazuje da se cifra od 4.000 praznih stambenih jedinica, koliko ih je prema zvaničnoj statistici na području grada Zaječara bilo lane, uvećava.

Verovatno povelikom brzinom, jer je broj onih koji dolaze u ne tako davno prosperitetni grad, znatno manji od onih koji su presekli kućni prag, uvereni da u njemu nemaju nikakvu budućnost.

Posrtanje Zaječara, kao i drugih gradova u Srbiji počelo je početkom devedesetih godina prošlog veka, ali je istinsko i dramatično propadanje počelo nakon maja 2013. godine, kada su na vlast, uz pomoć besplatnih pregleda, jeftinih naočara, drugih artikala za podmićivanje birača i bezbrojnih brzo zaboravljenih obećanja, došli hohštapleri u uniformama Srpske napredne stranke. Slogan "Budućnost u koju verujemo", sa kojom su naprednjaci otpisali troškali zaljubljenika u rukomet Boška Ničića, za dve godine se pretvorio u noćnu moru.

Zaječarski gospodar, Saša Mirković, estradni muljator i formalno isključeni član SNS, zajedno sa gomilom poslušnika, koji izgleda znaju jedino da presipaju iz šupljeg u prazno, urnisali su budžet grada do te mere da više ne mogu da plaćaju kredite koje je svojevremeno uzela vlast na čelu sa Boškom Ničićem, koji danas iznose 380 miliona dinara. Kada bi se domaćinski poslovalo, ne bi trebalo da bude problema sa otplatom.

Nažalost u Zaječaru se od maja 2013. godine ne posluje domaćinski, nego po sistemu po kojem najčešće funkcionišu organizovane kriminalne grupe, jer Mirković očigledno pojma nema kako funkcioniše gradski budžet niti ga to zanima, pa su pare trošene uglavnom na medije, promociju vlasti i građevinske poduhvate koji nemaju nekog vitalnog značaja za grad, ali u kojima je moglo da se ušićari. I šićarilo se!

Zahvaljujući haotičnom trošenju budžeta grad je ovih dana morao da se obrati Ministarstvu finansija - Upravi za javni dug radi davanja mišljenja o uzimanju kredita za refinansiranje pomenutih ranijih kredita uzetih kod Intesa banke.

Iz dopisa koji je stigao iz pomenutog ministarstva,između ostalog piše da su tekući prihodi grada Zaječara u 2014. godini iznosili 1.432.174.505,00 dinara, da neotplaćeni deo kredita kod Intesa banke za finansiranje kapitalnih rashoda iznosi 387.637.987,40 a ukupno zaduženje za finansiranje kapitalnih rashoda 405.041.767,00 dinara. "Imajući u vidu navedeno, kao i minimalan period otplate novog zaduženja od sedam godina, smatramo da odluka o refinansiranju zaduženja prema kreditoru Banca Intesa a.d. Beograd u iznosu do 432.394.000,00, koji obuhvata glavnicu, redovnu kamatu i zateznu kamatu ne ugrožava zakonske limite definisane članom 36. stavom 2., 3. i 4 Zakona o javnom dugu" piše u dopisu Uprave za javni dug.

Zakonske limite možda ne ugrožava, ali je dosta razloga za verovanje da je kredit za refinansiranje samo dobijanje vremena da se još malo presipa iz šupljeg u prazno i ništa drugo. Jer kada se od iznosa do kojeg grad može da se zaduži za refinansiranje odbiju već stečene obaveze za investicione rashode, pretekne samo 27.352.233,00 dinara, što nije dovoljno ni da se finansiranju po mnogo čemu besmisleni dodatni radovi na uređenju starog gradskog groblja.

Odluka o zaduženju za refinansiranje ili još nije doneta ili nije objavljena u Službenom listu grada Zaječara.

Trećim rebalansom budžeta za 2014. godinu obrisano je finansiranje infrastrukturnih radova što upućuje na zaključak da se u Zaječaru ništa neće graditi, osim ako ministarka Zorana Mihalović, politički sponzor štetočine Saše Mirkovića, ne isposluje da iz budžeta Srbije kapne neka finansijska kap u žedni Zaječar.

Na sajtu JP "Putevi Srbije" objavljen je tender za rekonstrukciju dela Ulice Svetozara Markovića, koja je zaista u jadnom stanju, ali ima i gorih ulica, pa čak i onih gde ljudi asfalt sanjaju decenijama. No, pošto se "darovanom konju ne gleda u zube", verovatno niko se neće buniti ako pomenuta ulica bude rekonstruisana (u ovoj godini mrka kapa), uz nadu da to neće biti kao rekonstrukcija Ulice Nikole Pašića na kojoj bi, kad padne malo obilnija kiša, dobro došao bilo kakav pontonski most.

Bilo kako bilo, neće biti nikakvo iznenađenje ako 7. septembar - Dan Zaječara (do 2013. godine je to bio 10. maj kada je Zaječar 1833. godine oslobođen od Turaka) koji je slučajno i datum kada je rođen Saša Mirković, bude proslavljen uz "početak rekonstrukcije" Ulice Svetozara Markovića i pevaniju Ace Lukasa, novopečenog Mirkovićevog medijskog ortaka, koju organizuje Mirkovićeva BEST TV, kojoj su za to odavno prenete pare. Za to je imalo. Nađene su, trećim rebalansom budžeta za ovu godinu i za Mirkovićeve bajke u NIP-u "Nedeljnik" (360.000), za finansijsku injekciju, pomoć Adrija Media Grupi koja je strateški partner Mirkovićeve "Moje TV" (434.000) itd. Možda će uz pomoć prinudno skinutog novca sa računa poljske firme TF Kable biti konačno završena rekonstrukcija Ulice Cara Dušana i Kotorske, u kojima su ljudi već navikli da žive sa prašinom koja mesecima nemilosrdno ulazi u sve stvari po kućama.

To prinudno skidanje novca sa računa TF Kable moglo bi da se završi po onoj narodnoj: "Zaklali vola za kilo mesa"!? U trenutku slanja ovog teksta (2. septembra) 298 radnika te firme, koja je u pogone u Zaječaru uložila 20 miliona evra, sede kod svojih kuća i čekaju rasplet nadmudrivanja sa Sašom Mirkovićem i pojedinim ministrima u Vladi Srbije. Mnogi od njih su skeptici da će se vratiti na posao ili da će taj posao čak i ako se vrate duže potrajati. Slične brige čuli smo, more i vlasnike nekih drugih kompanija u Zaječaru, čijim je vlasnicima dojadilo da se brane od alave lokalne vlasti kojoj stalno trebaju pare!

Samo podsećanja radi: po odluci koju je donela Skupština grada Zaječara u vreme vladavine Boška Ničića i URS-a, lokalna vlast je, po osnovu naknade za zaštitu životne sredine, račun TF Kable 14. jula 2015. godine blokirala za 76.320.232,89 dinara, dva dane pre nego što je dužnik zvanično opomenut. To je urađeno na osnovu naknade kontrole za period 1010. - 2013. godina, sa obrazloženjem da je TF Kable prikazivala manji prihod od prodaje nego što je zaista bio. Ta tvrdnja je prilično problematična, jer su privredna društva obavezna da svoje prihode objavljuju na sajtu Agencije za privredne registre, pa to što neko nije čitao šta tamo piše ne znači prikrivanje.

Dalje, neminovno se nameće pitanje da li svaki proces rada u TF Kable, čiji je konačni rezultat - prihod od prodaje - zagađuje životnu sredinu? Ima ih koji zagađuju, verovatno i koji ne zagađuju, ali se na te druge lokalna vlast nije obazirala.Takođe se ni Ničićeva vlast, a pogotovu ona alava koja je došla posle nje, ni za trenutak nisu pitali da li je prirodno da se odreže maksimalna stopa naknade za zaštitu životne sredine, ili je to moglo da bude manje, sa namerom da se investitori i zaista retke firme koje rade u Zaječaru ohrabre da ostanu tu gde jesu i da razvijaju proizvodnju i zapošljavaju radnike. Izgleda da to sadašnju vlast uopšte ne interesuje. Nju interesuje samo novac, koji nestaje kao da ga u bunar bacaju. Uostalom, za desetak godina koliko se naplaćuje posebna naknada za zaštitu životne sredine, a uopšte se ne radi o malom novcu nego o stotinama miliona dinara, u Zaječaru nije rešen nijedan ozbiljniji ekološki problem. Gotovo da nikoga ne bi iznenadilo kada bi se utvrdilo da je najviše para završilo za podmazivanje medija, pre svega Mirkovićeve BEST TV koja je potpuno očišćena od svakog javnog interesa.

U međuvremenu, dok traju "ekološka" natezanja, Mirkovićeve bajke da će ove godine u Zaječar doneti 20 miliona evra investicijam da će početi eksproprijacija zemljišta za izgradnju nasipa pored sva tri Timoka i za izgradnju zaobilaznice oko Zaječara, da će grad preuzetu bivšu fabriku "Arsenije Spasić" i tamo izgraditi razna čuda, polako nestaju u magli u kojoj su nestale stotine njegovih obećanja. Zaječar postaje palanka u kojoj ljudi sve manje pitaju, a na pitanja niko ne odgovara. Tako nema odgovora ko je skinuo kajmak sa 49. Gitarijade.

Prodata je povelika količina piva (navodno donacija ovdašnje pivare), koka kole i vode (bilo je primera da je deci zabranjivano da unose vodu u ograđeni prostor da bi promet bio veći), a niko nije podneo račun koliki je taj promet bio i gde su te pare završile. Nema ni odgovora zašto je prodaja pića i hrane bila dozvoljena samo firmama koje nisu iz Zaječara, po kom oglasu su zakupile javne površine za obavljanje ugostiteljske delatnosti i koliko je od toga bilo prihoda. Po Zaječaru se priča da su hohštapleri ćarili 400 hiljada evra, ali to su za sada samo nagađanja. Oni koji bi trebali da daju odgovore na ta pitanja prave se nevešti, a građani ćute i potvrđuju da svaki grad ima vlast kakvu zaslužuje.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane