Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Zaječar

Vlastodršci bankrotiranog grada na Timoku, uveliko kroje planove za novu pljačku budžeta

Kako strah i ćutanje postaju kapital

Kroz medije, sport, službena putovanja i razne virtuelne događaje, iz budžeta će i naredne godine biti izvučen ogroman novac, a Zaječarcima će ostati dugovi. Saučesnici prljave igre su i državni organi koji bi pljačku trebali da spreče.

Vuksan Cerović

U šarenoj laži na 116 stranica formata A4, koja nosi naslov "Nacrt odluke o budžetu grada Zaječara za 2016. godinu", kreiranoj rukama ekonomskih diletanata i poslušnika, sve je virtuelno osim sumorne činjenice da je grad Zaječar, zahvaljujući neznalicama i hohštaplerima, postao - ruševina. Odluka o budžetu verovatno ne bi bila ni napisana da to nije zakonska obaveza, jer i vrapci u Zaječaru znaju da o svemu odlučuje jedan jedini čovek, koga i pored bezbrojnih gluposti, laži i skupih zloupotreba, štite i republička vlast i lokalni organi, koji bi trebalo da sprečavaju kriminalne radnje.

Zahvaljujući takvom "planiranju" sasvim je jasno da nema ni teorije da prihodi budžeta Zaječara u 2016. godini dostignu 2,6 milijardi dinara (u 2014. godini jedva su dostigli 1,4 milijarde, a izvršenje budžeta za šest i devet meseci ove godine je stroga tajna), osim ako vlast ne uvede takse na bicikla, trotinete, rolšue, kišne kapi i vazduh što bi, samo kada bi našla uporište u bilo kakvom propisu, bez oklevanja uradila. Čak i po cenu rizika da, kada na brzinu i hajdučki naplati takse, pare mora da vraća, kao što je slučaj sa letošnjim čerupanjem poljske firme TF Kable za 76 miliona dinara ekološke takse.

U Zaječar je stigao pouzdan aber da je Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine poništilo rešenja o retroaktivno obračunatoj taksi, pa grad pomenuti iznos, koji je odavno utrošen u ko zna koje svrhe, mora da vrati. Pošto pomenuto ministarstvo nije nadležno za poništavanje rešenja o prinudnoj naplati, posla će biti i za sud, a to će sasvim sigurno povećati iznos koji treba da se vrati.

Zaječarce, naravno, posebno interesuje u što su uložene pare od ekološke takse i novac od retroaktivno naplaćene takse na bandere od Privrednog društva za distribuciju električne energije DOO „Jugoistok" Niš, kojom će se takođe baviti sud.

Nije u ekologiju, jer osim nizanja behaton ploča oko zaječarskih česama i uređivanja jaruga, drugih ozbiljnijih ekoloških radova nije bilo. Nije ni u škole, jer su zgrade u kojima se stiče znanje uglavnom u lošem stanju, a sve listom ne mogu da poštuju zakonske rokove za izmirenje obaveza (ukupno za 19.568.905,89 dinara). Nije ni u infrastrukturu jer su ulice Cara Dušana i Kotorska već mesecima "u izgradnji" samo u uspomenama, a čisto sumnjamo da grad plaća teško shvatljivo sužavanje Ulice Nikole Pašića. Letnjeg krpljenja ulica i puteva koji su u nadležnosti lokalne samouprave praktično nije ni bilo, a u ozbiljnom su zastoju i radovi na rasipničkom uređenju starog gradskog groblja, koje je trebalo da bude završeno još pre godinu dana, ali teško da će biti i do kraja 2016. godine.

Iz tog volšebno iščezlog novca nisu isplaćene ni zarade radnika budžetskih korisnika, koje kasne toliko da se jedva sećaju za koji mesec trebaju da prime platu. Plate se, izgleda, isplaćuju isključivo iz transfera Republike, a već ima slučajeva da su zaposleni u pojedinim ustanovama počeli da gube strpljenje i da tuže svoje kolektive (Arhiv "Timočke krajine" i Matična biblioteka "Svetozar Marković"). Drugi se premišljaju i čuvaju svoj strah jer se, verovatno, može dogoditi da ih muljatorska lokalna vlast zameni radnicima iznajmljenim na - lizing.

Sve ovo, naravno, dovodi u sumnju maglovita obećanja vlasti da će u 2016. godini za poljoprivredu iz budžeta izdvojiti 92.250.000 dinara za otkup zemljišta radi izgradnje nasipa duž Belog, Crnog Timoka i Timoka. Za to je u 2014. godini bilo planirano 50 miliona dinara, ali su se te pare izgubile u sedam rebalansa. Gotovo niko u Zaječaru ne veruje da će vlast u narednoj godini za podsticanje poljoprivredne proizvodnje i ruralni razvoj izdvojiti skoro 62 miliona dinara jer tokom ove godine nije uložilia ni dinara, ili da će u ekologiju uložiti 148 miliona dinara, jer bi u tu cifru trebalo da uđu 93 miliona "preneta" iz ove godine, a tih para jednostavno nema. Kada bi neko pitao prosvetne radnike u srednjim i osnovnim školama šta misle o tome da im je u budžetu za iduću godinu rezervisano 80.248.607, odnosno 178.491.226 dinara, listom bi rekli da je to fantazija. Bili bi šokirani da dobiju 40 odsto tih para.

Na brzinu i diletantski skarabudženi budžet predstavlja, ustvari, scenario za još jednu sezonu pretvaranja straha radnika i ćutanja građana u kapital koji će završiti u džepovima vlastodržaca i njihovih ortaka. Svemoćni predsednik Skupštine grada Zaječara i novopečeni medijski magnat Saša Mirković i dalje se nezakonito vozika rent a car Mercedesom registarskih tablica BG808WĆ i to sada bez straha da bi za to mogao da odgovara, jer je Ivan Marković, vršilac funkcije višeg tužioca u Zaječaru, "utvrdio" da u toj raboti (u aranžmanu Saše Mirkovića, Velimira Ognjenovića i Gordane Ognjanović, načelnice Gradske uprave) "ne postoje osnovi sumnje da je izvršeno predstavljeno krivično delo"!?

Sudeći po dinamici iz drugog polugodišta prošle godine, od koje Mirković sigurno nije odustao, taj mercedes je za 15 meseci popio više od pet tona eurodizela plaćenog novcem Zaječaraca. Zaječar od toga nije imao nikakve vajde, a verovatno nije imao neke vajde i od pomenutog vf tužioca, o kome je potpisnik ovih redova pre dvadesetak godina pisao zbog neke mućke sa kupovinom stana solidarnosti, a polovinom ove godine "Blic" se bavio nekakvim stanom i kreditima istog "borca protiv kriminala". U međuvremenu se u Zaječaru priča da se kandidovao za za pomenutu funkciju. Možda bi Tomislav Nikolić, predsednik Srbije, mogao da mu okači i neki orden, pošto očigledno "jako brine" o zakonitosti i narodnoj imovini.

U prilog tezi da će Odluka o budžetu za 2016. godinu, ako bude usvojena kako je predloženo, biti scenario za još jednu sezonu čerupanja Zaječar, ide činjenica da je, osim 42 miliona za "projektno" finansiranje medija, za iste namene bezecovano još 19.700.000 dinara iz Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine "za kontinuirano informisanje javnosti" o ekologiji i 6.000.000 dinara iz programa za unapređenje bezbednosti saobraćaja. Uopšte nije teško pogoditi da će lavovski deo tog novca preko Timočke televizije i radija završiti kod gazde Saše Mirkovića. Harač će, kao i ove godine, platiti i zaječarske ustanove kulture, a kapnuće dinar i iz sredstava za sport, budžetske rezerve...

Biće para za medije, naravno najviše za gazdine, i za koncerte jer se po Zaječaru već uveliko priča da će za Novu godinu pevati Haris Džinović, a slušaće ga ljudi za koje je plata postala mislena imenica. Ljudi koji ćute i trpe, da ih ne bi zamenili radnicima iznajmljenim na lizing.

Naravno, radnici na lizing nisu izum zaječarskih mudraca, ali ih ima i uglavnom služe za laganje države u odnosu na Zakon o maksimalnom broju zaposlenih u organima državne uprave, u čemu su se zaječarski vlastodršci debelo izveštili. Primera radi, u Ustanovi "Gitarijada" jedini zvanični radnik je direktor Perislav Ducić.

U stvarnosti to nije tačno, nego u toj ustanovi radi još desetak radnika iznajmljenih preko drugih firmi, a najviše preko privrednog društva "JOB MATE" D.O.O., čija je delatnost, prema podatku koji se može naći na sajtu Agencije za privredne registre, "posredovanje u prodaji raznovrsnih proizvoda". Biće da se pod onim "proizvodi" podrazumevaju ljudi!? Na sajtu privrednog društva piše da je to Agencija za zapošljavanje, vlasnika Ljubomira Matejevića. Na spisku Agencija za zapošljavanje koje su od Ministarstva za rad i zapošljavanje dobile dozvolu za rad je nema. Matejević nam je u telefonskom razgovoru rekao da je "bila registrovana, ali je registracija istekla".

Svi radnici koji preko pomenutog privrednog društva rade u Ustanovi "Gitarijada" u njoj pravno uopšte ne postoje, jer im je poslodavac Job Mate doo.

Zaposleni su na privremenim i povremenim poslovima ali u njihovim ugovorima, nema preciznog opisa poslova na kojima rade i kolika im zarada za to sleduje. To je "nezvanično" određivano u Ustanovi "Gitarijada", sa kojom postoji poseban ugovor po kome ta ustanova fiktivnom poslodavcu prenosi novac za plate plus 10 procenata od te sume kao naknadu za "pružene usluge". Obzirom da je, prema podacima Agencije za privredne registre, tokom 2014. godine u Job Mate doo u proseku radilo 20 radnika, prosto je neverovatno da je za plate radnika isplaćeno 1.944.000 dinara, jer to bi značilo da je u proseku neto plata iznosila 8.100 dinara!?

Da li su se nadležni organi bavili ovakvim aranžmanima, koji se u krajnjoj liniji svode na neku vrstu robovlasništva nije nam poznato. Poznato nam je, međutim, da je tokom raspitivanja o njima u "Gitarijadi" bez posla ostalo šest radnika, od kojih neki nisu angažovani preko pomenutog privrednog društva, nego na osnovu ugovora o poslovno tehničkoj saradnji sa drugim firmama. U svakom slučaju, svi oni u krajnjoj liniji zarade primaju iz budžeta grada Zaječara, isto kao i 16 radnika u Ustanovi za sport u likvidaciji i dvadesetak radnika koji platu (ne)primaju u SPS "Timok" doo, ali su na vešt način sakriveni od pomenutog zakona kojim je određen maksimalan broj radnika na teret budžeta.

Sve ostalo u Zaječaru manje više liči na ustajalu baru. Virtuelne firme koje je osnovala lokalna vlast i dalje su virtuelne, likvidacije ustanova su se odavno ubajatile, radnici Direkcije za izgradnju bezmalo pola godine nemaju struju, blokade računa su redovna pojava. Novo je, kažu, da vlast planira nove organizacione kombinacije, ali o tome drugom prilikom.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane