Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Poljoprivreda

Još jedna velika pljačka: nakon planskog uništavanja domaćih proizvođača poljoprivredne mehanizacije, uvozićemo kombajne iz Hrvatske!

Oranje tuđim traktorima

Vučićev režim preko ministarstva privrede i resornog ministra Željka Sertića, planski je uništio domaću proizvodnju poljoprivrednih mašina. Razlog je više nego jasan: traktori i kombajni u Srbiji stari su u proseku i do trideset godina i došlo im je vreme za zamenu. Širom su otvorena vrata za uvoz mašina koje su do sada proizvodili IMR, Zmaj i IMT u Beogradu. Njih više nema. A, nema ni poljoprivrede, sudeći prema kriminalnoj politici koju sprovodi Ministarstvo poljoprivrede za račun domaćih tajkuna, uvoznog lobija i stranih kompanija, a na štetu države

Vuk Stanić

Vučićev tim za uništenje srpske industrije i poljoprivrede uveo je mere koje će strancima omogućiti da na našem tržištu ubrzano prihoduju više od dvadeset milijardi evra!

Početkom februara meseca 2016., ministarka poljoprivrede, Snežana Bogosavljević Bošković, u ime Vlade Srbije, obavestila je javnost da će novcem poreskih obveznika, poljoprivrednicima koji kod tajkuna kupe uvozne poljoprivredne mašine, država vratiti 50 odsto uloženog novca. Naravno, odmah treba posumnjati u ovo, jer u naprednjačkom režimu nijedna velika pljačka ne ide bez prateće prevare!

Da je to tačno, potvrđuje i činjenica da je Željko Sertić, Vučićev ministar privrede, pre ove ministarkine izjave, likvidirao sve domaće proizvođače poljoprivrednih mašina! Sad stranci mogu da rade šta god hoće! Sertić je, podsećamo, zatvorio kompletnu domaću Industriju motora i traktora (IMR).Tačnije rečeno, prvo je ugasio IMR, ne obraćajući pažnju na to da radnici štrajkuju i da je jedan od radnika izvršio samoubistvo, zbog načina na koji se on odnosio prema tom preduzeću. Potom je zatvorio i IMT u Novom Beogradu. Fabrika kombajna ZMAJ je uništena ranije.

Zahvaljujući ovakvim merama Vučićevih "stručnjaka", hrvatska industrija kombajna (koja nije ni postojala u vreme SFRJ), a koja sada godišnje izvozi 500 kombajna, uključila se u trku za deo srpskog kolača vredan pet stotina miliona evra. Navodne srpsko-hrvatske svađe u poslednje vreme, predstavljaju samo dimnu zavesu koja kriminalnoj družini okupljenoj oko Vučićeve vlade, pruža mogućnost da neprimećeno uzima debele provizije od hrvatskih privrednika. A, kao dobar Hrvat, Željko Sertić je i dobar lobista hrvatskih kompanija u Srbiji, pa će sve učiniti da svaki ovakav posao bude "korektno podmazan", jer i Vođa ima poveliki apetit za novcem.

S obzirom na razmere profita koji će i druge kompanije iz zapadnih zemalja ostvariti na našem tržištu od prodaje poljoprivrednih mašina, može se pretpostaviti da će oni koji su im takvu poziciju omogućili za to dobiti i debele provizije...

Pokušavajući da saznamo više detalja o korupcijskim razmerama Vladi Srbije smo uputili i sledeća pitanja:

- Da li je tačno da su ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković, predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i ministar privrede Željko Sertić primili mito od 150 miliona evra kako bi prvo zatvorili domaću industriju motora, traktora i ostale poljoprivredne mehanizacije, a potom uveli mere podsticaja za kupovinu istih takvih uvoznih poljoprivrednih mašina?;Ukoliko nije tačno da su primili mito od 150 miliona evra, molimo Vas da nas obavestite koliko im je tačno novca uplaćeno i na koji način? ODa a li je tačno da su ministri i predsednik Vlade deo novca primili na račune u inostranstvu, dok su ostatak dobili u kešu?

Do zaključenja ovog broja Magazina Tabloid, nismo dobili odgovore na upućena pitanja. Pretpostavljamo da ćutanje u ovom slučaju znači da je provizija bila toliko dobra da ne zaslužuje da je komentarišu.

Ko će zaraditi na zameni 400 hiljada traktora?

Razmere štete koja je naneta našoj ekonomiji, u ovoj aferi mere se milijardama evra, a detalji računice su zapanjujući...Naime, u Srbiji je danas registrovano 30.000 kombajna, koji zbog starosti u narednih deset godina treba da budu zamenjeni. Domaćinstva u Srbiji u proseku mogu da izdvoje za kupovinu kombajna 10.000 evra. Što znači da je u pitanju tržište vredno 300 miliona evra, odnosno 500 miliona evra ako se računaju i kupovine rezervnih delova i popravke starih mašina. Oni koji ove usluge pruže našim seljacima zaradiće pola milijarde evra!

Da nije uništen, naš čuveni proizvođač poljoprivrednih mašina, "Zmaj", mogao bi da dobije deo tog kolača, ili možda ceo taj posao, a sa prihodovanim novcem mogli bi da reinvestiraju u unapređenje proizvodnje.

Srpski traktori su takođe stari u proseku trideset godina, pa će i ove mašine narednih deset godina biti menjane. U Srbiji je registrovano 400.000 traktora, prosečna cena novog traktora u inostranstvu je 30.000 dolara. To znači da će ovo tržište u Srbiji u narednih deset godina nekome doneti 12 milijardi dolara. Drugim rečima ekonomski je bilo neopravdano uništiti IMT i IMR. U prilog tome ide i činjenica da je u Srbiji registrovano više od dva miliona priključnih i drugih poljoprivrednih mašina, od prikolica, vršilica, motokultivatora, drljača...

Kada se detaljno sabere vrednost svih traktora, priključnih mašina motokultivatora i druge mehanizacije koja će biti menjana u narednih deset godina dobija se neverovatna cifra koja iznosi više od dvadeset milijardi dolara! Jasno je da je bilo osnova da država pomogne domaćim proizvođačima poljoprivredne mehanizacije da stanu na noge, a da je to i učinjeno službenici Vlada ne bi morali da jure i mole investitore da ulože novac u Železaru u Smederevu.

Čak i kada bi Železara poslovala sa gubitkom, a pod uslovom da pomenute fabrike ostvaruju pozitivnu nulu, isplatilo bi se da iz budžeta nadoknadimo gubitak Železare. Broj radnih mesta koja bi smo imali u sva četiri sistema, punio bi kroz doprinose penzioni zdravstveni i druge fondove. Ne bi bilo potrebe da se smanjuju penzije!

Predsednik Vlade i ministri mogli su ovaj problem lako da reše. Rešenje im je bilo predloženo još prošle godine na stranicama ovog magazina, u tekstu "Vučićev doglavnik Sertić, kopa jamu srpskoj industriji." U tom tekstu između ostalog piše: "...Ipak, najbolji posao za IMR i IMT je na domaćem tržištu gde je registrovano 400.000 traktora u proseku starih dvadeset godina. Za sve te uglavnom domaće traktore ovim fabrikama je obezbeđen siguran posao servisiranja tih mašina, i prodaje rezervnih delova, a kasnije kada dođe vreme za zamenu i novih traktora. Takvu zamenu bi normalna država subvencionisala, ili podstakla jeftinim kreditima...Sa druge strane, ukoliko fabrike IMT i IMR budu zatvorene, to znači da će uvozni lobi ovde prodati što polovne što nove inostrane traktore u vrednosti od 12 milijardi evra. Prosečna cena traktora 30.000 evra, puta 400.000 traktora koliko ih treba zameniti u slučaju zatvaranja domaćih fabrika, jednako 12 milijardi evra! "

Sasvim je sigurno, da bi svakoj normalnoj vladi ovakvo rešenje bilo prihvatljivo, i da subvencioniše kupovinu poljoprivredne mehanizacije, ali ne i ovoj Vučićevoj, koja svesno radi na uništavanju srpske industrije. Ali, Vučić je čekao da njegov ministar zatvori domaće fabrike, pa se onda, zajedno sa ministarkom poljoprivrede, Snežanom Bogosavljavić Bošković, odlučio za subvencionisanje kupovine poljoprivrednih mašina. I to kome! Stranim firmama i domaćim, privilegovanim uvoznicima, koji od profita daju proviziju Vučiću i njegovoj stranci!

Raspitujući se kod poljoprivrednika koji su kontaktirali Ministarstvo poljoprivrede za ovakvu subvenciju saznali smo da to definitivno nisu čista posla!

- Na televiziji je ministarka rekla da će nam dati polovinu od onoga koliko traktor košta. Kada smo službenike ministarstva pitali kako i gde da podnesemo zahtev, saznali smo da država zapravo subvencioniše samo pedeset odsto od prodajne cene bez PDV-a - tvrdi Tabloidov izvor, i objašnjava da to zapravo znači da je subvencija samo 30 odsto.

On navodi i da je IMR-ov traktor mogao sa sve PDV-om da kupi za 12.000 evra, dok sada sa sve subvencijom novi traktori mogu da se dobiju za najmanje 20.000 evra.

Kako nas obaveštavaju dobro upućeni u ovu problematiku, subvencije će zvanično biti dostupne svima, ali dok traje izborna kampanja moći će da ih dobiju samo oni koji se na spisku SNS-a ili SPS-a nalaze kao takozvani siguran glas.

Poljoprivrednici zakinuti za 15,5 milijardi dinara

Ma koliko retorika ministarke poljoprivrede vežbala svoju retoriku, poljoprivrednici joj ne veruju, jer znaju da će im ove godine situacija biti barem tri puta gora nego dosada! Subvencije za podsticaje po hektaru su u Srbiji smanjene sa 12.000 dinara na tek 4.000 dinara.

Prema važećim zakonima pet odsto budžeta treba da bude namenjeno poljoprivredi, ovakav zakon donesen je još 2009. godine i nije stavljen van snage.

Za 2016. godinu Vlada je odredila budžet od 1.120 milijardi dinara, što znači da za poljoprivredu treba da se izdvoji 56 milijardi dinara. Ipak za poljoprivredu je isplanirano tek 40,5 milijardi odnosno seljaci su u startu zakinuti za 15,5 milijardi!

Ovu odluku Vučićeve Vlade prati i činjenica da 2015. godine nisu isplaćene premije u vrednosti od čak 700 miliona! Kašnjenje u plaćanjima premija poljoprivrednicima nije ništa novo i Vlada ga je do sada uglavnom pravdala malim brojem službenika u službi za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede! Na žalost za kašnjenje u isplatama premija seljaci nemaju pravo na kamatu niti kazne, dok poreska uprava redovno kažnjava poljoprivredna gazdinstva sa najstrožijim kazna i zakonskim zateznim kamatama svaki put kada zakasne sa plaćanjem poreza! Ovakva "politika" se dešava jer Vučićev režim nikada nije imao strategiju za spas domaćeg agrara. Naprotiv, ova država je od poljoprivrede samo umela da otima i da je upropaštava, tako da, sa te strane, poljoprivrednici ni danas ni u budućnostiu nemaju čemu da se nadaju. Pljačkom poljoprivrednih kombinata došlo je do masovnog otpuštanja radnika a oni koji su ostali, suočeni su sa potpunim odsustvom radnih prava, socijalnom katastrofom, uništavanjem svega vrednog...

Kao vrh divljaštva koje ovaj režim vrši nad poljoprivredom, grad Beograd, koji je većinski vlasnik PKB-a, namerava da proda ovu korporaciju i da se već u javnosti pojavljuju spekulacije oko početne cene. Ali, zašto najpre nije utvrđena tržišna (berzanska) vrednost, pa tek onda na bazi te informacije eventualno razmotriti dalje poteze? Dalje, ako je utvrđena vrednost, ko je utvrdio vrednost, koja metoda je primenjena, zašto javnost nije o tome informisana, da li će javnost možda biti informisana, ili javnost možda nema pravo da zna kakve se odluke donose u ime svih građana?

Najvažnije pitanje je: otkud gradu Beogradu i gradskim vlastodršcima ili bilo kome u ovoj zemlji pravo i sloboda da prodaju ''PKB'', kada ga nisu oni stvarali decenijama, niti im je neko dao na poklon?

U međuvremenu, dok Vučićevi "planeri" razbijaju srpski agrar, odnosno, ono što je ostalo od njega, smenjeni su svi službenici iz Ministarstva poljoprivrede o čijim zlodelima je Magazin Tabloid pisao proteklih meseci. Ali, nisu smenjeni zbog pljački o kojima smo mi pisali, već zato što su novi VD direktor Miodrag Petrović i ministarska poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković, doneli odluku da se sprovede sistematizacija radnih mesta. Naime, ova sistematizacija predviđa, da sve funkcije načelnika odeljenja odmah prestanu da postoje, a da Petrović potom imenuje nove funkcije i nove ljude koji bi te funkcije obavljali. Ipak, kako saznajemo, sistematizacija nikako da zaživi, jer službenici koriste bolovanja i praznike kako bi izbegli uručenja o razrešenju!

Inspekcija Evropske unije, po drugi put na klanju

Stručna javnost od Petrovića i Bogosavljevićeve svakako očekuje da posle sistematizacije na mestu načelnika više ne budu Zoran Marinković načelnik granične veterinarske inspekcije, načelnica za veterinarsko javno zdravstvo Tamara Bošković i načelnik odeljenja za zdravstvenu zaštitu, dobrobit i sledljivost životinja Budimir Plavšić. O lošim rezultatima ove Uprave mnogo toga je ovde već rečeno, ali najnoviji skandal u oblasti dobrobiti životinja pokazuje da načelnici uprave ne umeju da uče čak ni na sopstvenim greškama!

Treba ovde podsetiti da u srpskim klanicama ne poštuju pravilan odnos prema životinjama, a pre svega da se one protivno zakonu ne omamljuju propisno pre klanja. Sve je ovo konstatovala i komisija službenika koje je poslala Evropska komisija. Nadajući se da je incident koji se desio u novosadskoj Klanici prilikom kontrole koju je sprovodila EU usamljen slučaj, inspektori EU su ponovo došli u kontrolu u Srbiju. U periodu od 11 do 16 januara ove godine kontrolisali su više preduzeća, među njima i Topiko iz Bačke Palanke.

U kontroli su ponovo bili isti inspektori iz Danske, Litvanije i Holandije. U Topiku su trebali da kontrolišu ceo proces proizvodnje, ali fabrika je pala na testu klanja. Litvanska inspektorka, Inge i ovaj put bila je zgrožena nemarom koji radnici ispoljavaju prilikom ubijanja životinja. U njenom izveštaju verovatno piše da je cela proizvodna traka pogrešno montirana i da u oblasti doborobiti životinja u srpskom ministarstvu rade najveće neznalice. Prizor u Topiku je izgledao ovako: omamljivanje pilića nije urađeno kako treba, ali ih je proizvodna trka uredno prevozila do mesta gde su trebala da budu mašinski zaklana. Mašina im je zasecala vratove, ali pilići su tako priklani nastavljali da se voze uz stravične zvuke koje su ispuštali. Litvanska inspektorka je bila šokirana onim što je videl, pitala kako rešavaju ovaj problem. "Stručnjaci" iz Topika su lakonski odgovorili da "mašina ne može lepo da ih zakolje i mi to ručno dovršavamo...". Posle objašnjenja pilićima je prišao radnik sa nožem. Trebalo je samo da zaseče vratove pilića sa druge strane i smrt bi brzo nastupila. Ipak, iz ko zna kojih razloga, on je piliće nožem zasecao sa iste strane gde ih je već priklala mašina, pa je klanje pilića ponovo bilo sporo i traljavo.

Litvanska inspektorka je ponovo zamolila da prestanu da muče životinje, sastavila negativan izveštaj, posle koga nas u Komisiji EU definitivno smatraju najgorim koljačima u Evropi.

A 1. Danas inspektori ne kontrolišu meso nego papire!

Profesor Poljoprivrednog fakulteta Miladin Ševarlić u izjavi za Tabloid komentarisao je stanje u našoj mesnoj industriji. Prema njegovim rečima strašno je što su snimke iz proizvodnje mesa Matijević svi komentarisali iz ugla radnika koji se izvinjavao, žmureći na činjenicu da su snimci bili autentični.

- Hvala bogu da je napokon doneta uredba kojom je zabranjen uvoz mašinski separisanog mesa, nažalost subjekti su znali da će takva uredba biti doneta, pa su ovo zlo uvozili u velikim količinama sve do stupanja uredbe na snagu - komentariše Ševarlić ističući da mašinski separisano meso koje ne zaodovoljava zdravstvene kriterijume EU, domaća mesna industrija i dalje stavlja u viršle i kobasice. Stručnjaci iz veterine opravdano smatraju da će u domaćoj mesnoj industriji problem postojati sve dok kontrola ne bude vraćena na nivo na kojem je bila u vreme SFRJ.

U to vreme su na liniji klanja konstantno stajali inspektori, danas se inspektori u fabrikama bave papirologijom, pa niko i ne kontroliše šta zaista jedemo kada je meso u pitanju. Dakle, neophodna je izmena pravilnika o stočnoj hrani, a sve u cilju smanjenja prisustva hormona i antibiotika u mesu.

Glosa

Subvencije za podsticaje po hektaru su u Srbiji smanjene sa 12.000 dinara na tek 4.000 dinara

Glosa

Vrednost svih traktora, priključnih mašina motokultivatora i druge mehanizacije koja će biti menjana u narednih deset godina u Srbiji, iznosi više od dvadeset milijardi dolara!

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane