Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Na licu mesta

Šumadijo, oj zelena, mafijom obavijena

Vodovod i kanalizacija, a naročito kanalizacija

Operativno tehnički centar (OTC) javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija" iz Kragujevca biće pre zime preseljen u „Zastavin servis" kod jezera „Bubanj". Nije bilo druge. Prethodni objekat mora da se napusti jer je pre više godina prodat za 6,5 miliona evra austrijskoj firmi „Super nova" za gradnju tržnog centra. Do 2012 godine lokacija je trebalo da bude iseljena i rašćišćena kako bi austrijanci počeli sa radovima.

Radosav Lazić

Po teško dostupnim informacijama od marta ove godine austrijancima se plaćaju penali pa je nešto konačno moralo da se preduzme. Davno je na potezu prema Ilićevu i Kormanskom polju počela gradnja novog objekta za OTC ali su radovi pre dve godine zaustavljeni. Sad zdanje liči na još jedan „zmijarnik" o trošku grada. Kako se sa radovima odmaklo nije jasno zašto se sa gradnjom stalo. Objašnjenja nema iako je u budžetu za 2015 godinu pod stavkom „kapitalne investicije" bilo za tu namenu planirano oko 200 miliona dinara.

Pošto je strani investitor napravio klasičnu grešku i platio 6,5 miliona evra nešto što „tek treba ali samo što nije" prolazile su godine. Kad su na red došli penali „neko je negde sa nekim" odlučio da se zakupi nekadašnje stovarište pića u Korićanima po ceni od 1,1 milion dinara mesečno. Vlasnik objekta nije bilo preduzeće „Žunje" kako se spekulisalo već „AIK banka".

Treba li reći (ili se i to podrazumeva) da u iznajmljeni objekat ništa od opreme i mehanizacije nije preseljeno. Jedino su se penali i zakup izmirivali redovno. Ruku na srce, Vodovod je postavio čuvare iako se do skora nije znalo šta se tačno čuvalo u praznoj zgradi. Na isti način na koji je zaključen ugovor jeposle pola godine i raskinut. Za novi privremeni smeštaj određene suprostorije „Jezera Lejk" kod gradskog sajmišta. Direktor Vodovoda to demantuje tvrdeći da je to samo bila „opcija koja se razmatrala".

Za prethodni objekat kaže da „nije mogao da zadovolji njihove potrebe bez značajne adaptacije i rekonstrukcije". Objekat su „ipak" čuvali za slučaj da imaju gde ako austrijanci zatraže prinudn iseljenje.

S obzirom da su se i radnici iz prodatog pogona u Stanovu žalili jer im je naređeno da počnu sa skidanjem krova i rušenjem objekta pre nego se započelo sa preseljenjem, nešto je „zaista" moralo da se preduzme. Tako unakaženo zdanje sa skinutim kosim krovom su počele da ugrožavaju kiše jer je ravni krov prokišnjavao. Zbog bezbednosti radnika struja je morala da se isključi. Da li se radilo, šta se radilo i kako, radnici još uvek ne žele da kažu.

Početkom novembra usledilo je novo saopštenje. Tehnički centar će se preseliti u „Zastavin servis" kod jezera „Bubanj" trenutno u vlasništvu „Univerzal banke". Direktor Vodovoda Nebojša Jakovljević je naglasio da se radi o „izuzetno povoljnim uslovima i po ceni koja je ispod svake tržišne", javnost je ostala uskraćena za cenu zakupa. Ove "povoljnosti" će iskoristiti Skupština grada koja će sredstva da refundira s obzirom da je grad kao osnivač Vodovoda uzeo novac od prodaje OTC-a Stanovo. Direktor Vodovoda je škrtario sa informacijama jer zna on da će neka „krtica" svakako da obavesti medije.

Ovim nezakonitim potezom rukovodstvo Vodovoda ostavlja otvorenu mogućnost čaršiji i malobrojnim preživelim novinarima da špekulišu i licitiraju sa cenama. Reč je o smišljenoj providnoj manipulaciji koja predstavlja odgovor na pismo koje je grupa radnika dostavila medijima. Pismo iznosi brojne neregularnosti koje prate preseljenje.

Radi se o providnom manevru rukovodstva Vodovoda kako bi se brojne nepravilnosti sakrile od javnosti. Tako je jedan od rukovodilaca (Trifun Stanić) „u poverenju" novinaru rekao da u „Kragujevcu ima "nešto malo preko 20 km azbestnih cevi", i da one nisu štetne jer ih je davno obložio kamenac. Detaljnijom proverom iz više izvora ustanovljeno je da „nešto malo preko 20 kilometara" u stvarnosti je "oko" 200kilometara (!?).

• Naravno da tu ništa nije ni povoljno, ni kako treba. To znaju svi od Jakovljevića, preko socijalista koji su „držali" Vodovod i kod bivše vlasti. Trebalo je putem preživelih medija umiriti javnost posle svih lutanja, provizija, nedoumica i spiskanih para.

Kad se pritera uz duvar, direktor odgovara da kosi krov u Stanovu jeste skinut ali je odvežen na pogon u

Gruži gde će biti upotrebljen, pa će još doneti i uštedu od 20-25 miliona dinara. Tačno je i da „ravan krov prokišnjava, ali bezbednost nije ugrožena jer se sve drži pod kontrolom".

Pošto je struja isključena, radnici vreme provode u baždarnici (koja je pod krovom) i greju se. Za to vreme po objašnjenju Jakovljavića pored radnika koji vredno rade tako što sede i greju se u baždarnici, postoji i druga grupa koja se greje po kafićima i pogrešno informiše medije. Izvesno je da brojni direktori i još brojnija administracija sede po Upravnoj zgradi u centru, sa parnim grejanjem.

Javnost manipuliše sa informacijom da su Nikolići od „Jezera lejk" za 3 miliona evra kupili objekat kod "Šumadija sajma" ali je zbog curenja informacija lokacija prestala da bude „interesantna" što je teško proveriti.

Direktoru Vodovoda i vrlom menadžmentu javnost mnogo toga prebacuje. Teško je poverovati da je voda koja se (sa dva sistema) azbestnim cevima doprema preko 50 kilometara ispravna za piće, što ne treba povezivati sa "Centrom za prečišćavanje otpadnih voda" u Cvetojevcu, kako to u izjavama radi Jakovljević.

Tačno je da se radi o najvećem gradskom komunalnom preduzeću ali je tačno i da se tu nalazi i najviše prekobrojnih radnika i izmišljenih radnih mesta. Brojni „kadrovi" raspalih preduzeća su po partijskoj knjižici uhlebljeni u Vodovodu. Ruku na srce nisu svi "novi" stigli sa podignutim otpremninama mada ih ima. Po preuzimanju vlasti pominjalo se par stotina prekobrojnih, ali se onda ućutalo. Interesantna je i Stanićeva izjava da „nemaju višak radnika" ali i da „radnici ne bi bili višak kad bi imalo posla".

Nedavno je bivši, pučem smaknuti gradonačelnik Veroljub Verko Stevanović izjavio da ga „duša boli za ovaj grad". Sa druge strane sadašnji gradonačelnik Tomin Mali Nikolić i dalje u svim prilikama vadi

Verka iz rukava kriveći ga za sve što ne valja u gradu Kragujevcu (kako sad tako i ubuduće). Ako je narod u jednom momentu "tako nešto" poverovao danas u tu priču ne veruje ni ekipa oko sadašnjeg gradonačelnika.

Veliki problem Nikoliću pored „nesnalaženja" mlađanog komunalnog ministra predstavljaju koalicioni partneri - socijalisti koji su i kod Verka „držali" Vodovod. Gradonačelnik bi rado zaboravio da su socijalisti "ladno" prodali Verka zadržavajući i grabeći privilegije. Zbunjuje i činjenica da je Verkova opoziciona garnitura glasala da baš Jakovljević bude direktor Vodovoda, iako su o njemu „mnogo toga"znali.

Brojni ustupci SPS-u koji su povezani sa navedenim "rezultatima" ljute kako pošten svet tako i nezbrinute naprednjake, kojima gle čuda vreme polako prolazi. Problem se komplikuje i zbog dve struje među naprednjacima pa je nekad nejasno da li vlast greši zato što Nikolić „nema pojma" ili zato što ga njegovi (a) Vučiću naklonjeni nameštaju. Za to vreme dok grad metastazira Socijalisti razjedinjeni u tri frakcije čuvaju pozicije vodeći računa o ličnim, nekad i partijskim interesima. Kragujevčana nema ko da se seti jer Skupština zaseda samo ako se baš mora i ako ističe zakonski rok.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane