Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Vlastodršci u Srbiji ne znaju šta da rade sa naučnim institutima, nekadašnjim pokretačima društvenog razvoja

Ni para, ni pameti

Republici Srbiji je u nasledstvo od nekadašnje jugoslovenske države pripalo 40 naučnih instituta, ne računajući one koje su osnovali univerziteti i fakulteti. Današnja država i vladajući režim već duže vremena ne znaju šta da rade sa njima. Pojedini instituti su našli načina da uz vladajući režim profitiraju, neki od njih su svojim radom i ugledom opstali u svim vremenima, ali ih je većina u finansijskoj dubiozi. Nekada jedan od ključnih faktora društvenog razvoja, naučni instituti su donosili veliki napredak nacionalnoj ekonomiji, zahvaljujući razvojnim strategijama koje su u ovim ustanovama nastajale pod budnim okom najboljih stručnjaka u državi. Uništavanjem i rasprodajom privrednih resursa, prekinuta je veza između naučno-tehnološkog razvoja, pa su instituti postali teret vlastima koje hoće brzu zaradu na štetu budućih naraštaja. Šta se danas događa sa njima, analizira Miodrag K. Skulić, naš ugledni ekonomski stručnjak.

Miodrag K. Skulić

Veliki broj naučnih instituta u Srbiji, za svaku ozbiljnu državu bili bi zlata vredan resurs. Umesto toga, oni su danas težak teret vladajućoj koaliciji, jer ona ne nalazi načina da ih na pravi način iskoristi i poveže sa privrednom u celini. Tačnije, politika vladajuće oligarhije, sahranila je ili rasprodala u bescenje domaće privredne resurse do mere kojoj više nijedan naučni institut ne može pomoći. Tako su ovi bastioni domaće pameti postali prava naučna groblja koja preživljavaju ili su u gubicima.

Ako nasleđene institute klasifikujemo po oblastima dobija se sledeća slika: 18 poljoprivrednih instituta i veterinarskih centara čine: Institut za primenu nauke u poljoprivredi, DP, Beograd, Institut za povrtarstvo, doo, Smederevska Palanka, Institut za krmno bilje, doo, Globoder, Kruševac, Institut za kukuruz, DP, Zemun, PKB Institut za naučno istraživački rad i transfer tehnologije u poljoprivredi, doo, Beograd, Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, doo, Novi Sad, Institut za voćarstvo, doo, Čačak, Centar za poljoprivredu, Zaječar, Naučni institut, doo, Temerin, Stočarsko veterinarski centar za reprodukciju i veštačko osemenjavanje, doo, Velika Plana, Stočarsko veterinarski centar, Niš, Veterinarski specijalistički centar Zrenjanin, Veterinarski specijalistički centar Kraljevo, Veterinarski specijalistički centar Požarevac, Veterinarski specijalistički centar Subotica, Veterinarski specijalistički centar Zaječar, Veterinarski specijalistički centar Valjevo, Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi", Beograd.

Tu su i deset tehničkih instituta, sa još sedam zavisnih instituta: Među njima su Rudarski institut Zemun, Institut "Mihailo Pupin", sa sopstvenin sedam posebnih instituta, Saobraćajni institut "CIP", Beograd, Institut za puteve, AD, Beograd, Elektrotehnički institut "Nikola Tesla", AD, Beograd, Institut za nuklearne nauke, Vinča, Institut za opštu i fizičku hemiju, AD Beograd, Institut "Kirilo Savić", AD, Beograd, Institut za ispitivanje materijala, AD, Beograd, IHTM, AD, društvo za tehnološki razvoj Beograd, Javno preduzeće Nuklearni objekti Srbije, Vinča...

Takođe valja napomenuti i tri instituta društvenih nauka (Ekonomski institut, AD, Beograd, ranije privatizovan, ali koristi poslovni prostor Narodne skupštine Srbije), Institut ekonomskih nauka, Institut za američki biznis MBA Univerziteta, doo, Beograd.

Srbija ima i više naučno-tehnoloških parkova među kojima se izdvajaju Tehnološki park "Zvezdara", Beograd, Naučno tehnološki park IHIS, AD, Zemun, Naučno tehnološki park, doo, Čačak, Centar za izvrsnosti Univerziteta u Kragujevcu, Naučno tehnološki park Novi Sad, Naučno tehnološki park Niš, Prirodnjački centar Svilajnac, Istraživačka stanica Petnica...

Takođe, prisutono je i više instituta privrednih društava: Institut "Goša", doo, Beograd, Institut Industrije kablova, Jagodina Poljoprivredna stručna služba Instituta Tamiš, Pančevo, EI IRIN,, istraživačko razvojni institut, doo, Niš, MIN Institut, ad, Niš PPT NIC, AD, Naučni istraživački centar, Trstenik, CISIM, centar za intelektualnu svojinu i marketing, doo, Beograd...

Uvidom u vlasničku dokumentaciju i godišnje obračune, utvrdili smo da su ovi instituti i druge naučne institucije u pretežno državnom vlasništvu, da su sredstva sa kojima raspolažu na donjoj granici minimuma i da za sopstveni razvoj uopšte nemaju finansijskih sredstava, pa je samim tim i zahtev da doprinesu ukupnom razvoju delatnosti za koju su registrovani dovedena u pitanje. Do kog apsurda je doveden dalji razvoj najbolje potvrđuju podignuti naučno tehnološki parkovi koji se koriste na minimum.

Smatramo da država Srbija mora znatno više ulagati u nauku, a posebno u neke od gore nabrojanih instituta. Ali, pre svega, mora se opredeliti da li će nastaviti zaustavljenu ukupnu privatizaciju, jer u poslednje dve tri godine nije prodata nijedna društvena firma. Zato je stanje u ovoj oblasti izuzetno zabrinjavajuće. Evo kratkog pregleda stanja u pojedinim od instituta koji se nalaze u finansijskom kolapsu...

Institut za primenu nauke u poljoprivredi, DP, Beograd

Institut je društveno preduzeće registrovano za delatnost istraživanja i eksperimentalnog razvoja u biotehnoloiji i ima 32 zaposlena, a u 2015. godini ostvario je ukupan prihod u iznosu od 82,8 miliona dinara, uz iskazani neto dobitak od samo tri hiljade dinara. Na kraju te godine raspolagao je sa ukupnom poslovnim imovinom u vrednosti od 65,3 miliona dinara, a sopstvenim kapitalom pokrivao je tu vrednost imovine sa 85 odsto.

Institut za povrtarstvo, doo, Smederevska Palanka

Vlasnik ovog institut je Republika Srbija sa sto odsto kapitala, koji se sastoji iz uplaćenog novčanog uloga od samo 21.375 dinara i unetog nenovčanog kapitala u vrednosti od 158 miliona dinara. Institut ima 66 zaposlenih koji su u 2015. godini ostvarili ukupan prihod u iznosu od 103 miliona dinara, uz iskazani neto dobitak od samo 51 hiljadu dinara. Ukupna vrednost imovine koju Institut koristi na kraju te godine iznosila je 408 miliona dinara i više od 95 odsto je pokrivena sopstvenim kapitalom.

Institut za krmno bilje, doo, Globoder, Kruševac

Vlasnik kapitala ovog Instituta je Republika Srbija sto odsto. Novčani kapital iznosi 21.375 dinara, a nenovčani uneti kapital čini vrednost od 34 miliona dinara. Sa 36 zaposlenih u 2015. godini Institut je ostvario 64 miliona dinara ukupnog prihoda i na tom prihodu iskazao neto dobitak u iznosu od 352 hiljade dinara. Na kraju te godine ukupna poslovna imovina Instituta iznosila je 792 miliona dinara i pokrivena je sopstvenim kapitalom 85 odsto.

Institut za kukuruz, DP, Zemun

Institut je van Registra Agencije za privredne registre, pa pretpostavljamo da je celokupan kapital u državnom vlasništvu. Sa 313 zaposlenih u 2015. godini ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 2,38 milijardi dinara, uz iskazani neto dobitak u iznosu od 55,5 miliona dinara. Na kraju te godine ukupna vrednost poslovne imovine sa kojom Institut raspolaže iznosila je 3.04 milijarde dinara i sopstvenim kapitalom pokrivena je manje od polovine.

PKB Institut za naučno istraživački rad i transfer tehnologije u poljoprivredi, doo Beograd

Kapital ovog Instituta je 22,15 odsto društveni, 23,62 odsto u vlasništvu Republike Srbije i 54,23 odsto u vlasništvu PKB Korporacije. U 2015 godini sa 43 zaposlena ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 125 miliona dinara i na tom iznosu iskazan gubitak u iznosu od 15,9 miliona dinara. Na kraju te godine ovo privredno društvo raspolagalo je sa 208 miliona dinara ukupne poslovne imovine i sopstvenim kapitalom pokrivali nešto iznad 50 odsto te vrednosti.

Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, doo, Novi Sad

Nesporno je da je Republika Srbija većinski vlasnik kapitala u ovom Institutu, ali država već deset godina odugovlači da izradi valjani nalaz u kom procentu su zaposleni suvlasnici kapitala. Ukupan kapital na kraju 2015. godine iznosi 4,27 milijardi dinara I sa njim se finansira više od 55 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine koju Institut koristi. U 2015. godini sa 594 zaposlena Institut je ostvario ukupan prihod u iznosu od 4,3 milijarde dinara i iskazao neto dobitak u iznosu od 28,8 miliona dinara.

Institut za voćarstvo, doo, Čačak

Sa 57 zaposlenih u 2015. godini Institut je ostvario 87 miliona dinara ukupnog prihoda i iskazao neto dobitak u iznosu od 804 hiljade dinara. U toj godini ukupna vrednost poslovne imovine koju Institut koristi iznosila je 411 miliona dinara i bila je pokrivena sopstvenim kapitalom 90 odsto.

Centar za poljoprivredu, Zaječar

Vlasnik ovog Centra je Republika Srbija sto odsto, sa uplaćenim kapitalom od 21.375 dinara i unetim nenovčanim kapitalom u iznosu od 36 miliona dinara. Centar je u 2015. godini nije imao zaposlenih, obzirom da se nalazi u stečajnom postupku, a na prihodu od samo 186 hiljada dinara iskazan je gubitak u iznosu od 15,5 miliona dinara. Na kraju te godine preostala vrednost poslovne imovine po knjigovodstvu iznosi 157 miliona dinara i sa sopstvenim kapitalom finansirana je samo 17 odsto.

Naučni institut, doo, Temerin

U vlasništvu je Republike Srbije, ima 32 zaposlena i ostvaren ukupan prihod u 2015. godini od 60 miliona dinara, sa iskazanim gubitkom u toj godini u iznosu od 5,7 miliona dinara.

Stočarsko veterinarski centar za reprodukciju i veštačko osemenjavanje, doo, Velika Plana

Vlasnik ovog Centra sto odsto je Republika Srbija . Centar je u 2015. godini imao 30 zaposlenih i ostvario je ukupan prihod u iznosu od 103 miliona dinara, uz iskazanu neto dobit u iznosu od 456 hiljada dinara. Sopstvenim kapitalom od 70 odsto pokriva ukupno angažovana poslovna sredstva. Još sedam veterinarskih centara: Niš, Zrenjanin, Kraljevo, Požarevac, Subotica Zaječar i Valjevo u vlasništvu su Republike Srbije i zapošljavaju od 14 do 41 zaposlenog, posluju na donjoj granici rentabiliteta, dok gubitak iskazuju Požarevac i Valjevo.

Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi", Beograd

Institut je u vlasništvu Republike, ima 249 zaposlenih koji su u 2015. godini ostvarili 1,1 milijardu dinara ukupnog prihoda, uz iskazan neto dobitak u iznosu od 5,7 miliona dinara. Institut ima na kraju te godine 401 milion dinara ukupne poslovne imovine i sopstvenim sredstvima pokriva manje od 40 odsto te vrednosti, što je znak da ima ozbiljnih teškoća sa održavanjem tekuće likvidnosti.

Rudarski institut, Zemun

U vlasništvu je Republike, ima 93 zaposlena koji su u 2015. godini ostvarili 195 milion dinara ukupnog prihoda, uz iskazani neto dobitak u iznosu od 5,5 miliona dinara. Sopstvenim sredstvima pokrivaju više 86 odsto ukupno angažovanih poslovnih sredstava.

Institut "Mihailo Pupin", doo, Beograd, sa sopstvenih sedam posebnih instituta

Sto odsto kapitala u Institutu Mihailo Pupin je u vlasništvu Republike Srbije Institut Mihailo Pupin u svom sastavu ima još sedam registrovanih instituta, i to: računarski sistemi, automatika, piezotehnologije, telekomunikacije, naučno tehnološki park, poslovne usluge. U sastavu ovog Instituta bila su i još va posebna privredna društva koja su ugašena i brisana iz Registra PR-a (Računarstvo, Senzori i merenje i Projekt Inženjering), a registrovano je novo privredno društvo: Idvorski laboratorije. Matični Mihailo Pupin Institut i svih sedam zavisnih društava imali su 417 zaposlenih koji su u 2015. godini ostvarili nešto više od tri milijarde dinara ukupnog prihoda, uz iskazani neto dobitak u iznosu od 90 miliona dinara. Sopstvenim kapitalom pokrivaju 40 odsto ukupno angažovane imovine što je nedovoljno za normalno funkcionisanje ovog veliko sistema.

Saobraćajni institut "CIP", Beograd

Vlasnik CIP-a su Železnice Srbije, sa nešto više od 306 miliona dinara registrovanog kapitala. U 2015. godini sa 410 zaposlenih ostvario je ukupan prihod u iznosu od 1,9 milijardi dinara, uz iskazan visok nivo neto dobitka od 247 miliona dinara. Sopstvenim sredstvima CIP pokriva sa više od 70 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine.

Institut za puteve, AD, Beograd

Ovo akcionarsko društvo u vlasništvo je Republike Srbije 97,97 odsto, dok 410 malih akcionara ima samo 2,03 odsto akcija. Sa 389 zaposlenih Institut je ostvario 827 miliona dinara ukupnog prihoda i na tom prihodu iskazao 3,3 miliona dinara neto dobitka. Sopstvenim sredstvima Institut pokriva nešto više od 50 odsto ukupno angažovane poslovne imovine.

Elektrotehnički institut "Nikola Tesla", AD, Beograd

Republika Srbija je vlasnik 98 odsto ovog Instituta, a 128 malih akcionara samo dva odsto. Sa 135 zaposlenih u 2015. godini Institut je ostvari ukupan prihod u iznosu od 864 miliona dinara, uz iskazanu neto dobit od 9,3 miliona dinara. Sopstvenim sredstvima pokriva 70 odsto ukupne vrednosti angažovanih poslovnih sredstava. Poznati su i poslovi ovog Instituta sa EPS-om ("ispod žita"), koja mu i donose dobit.

Institut za nuklearne nauke, Vinča

Institut je sto odsto u vlasništvu Republike Srbije. Sa 778 zaposlenih u 2015. godini ostvario je nešto više od dve milijarde dinara ukupnog prihoda, uz iskazanu neto dobit u iznosu od 54,7 miliona dinara. Sa 2/3 sopstvenog kapitala Vinča pokriva vrednost ukupno angažovanih poslovnih sredstava.

Institut za opštu i fizičku hemiju, AD, Beograd

Vlasnik kapitala u ovom akcionarskom društvu je Republika Srbija 74,40 odsto, dok je sam Institut upisan u Centralno registru hartija of vrednosti kao vlasnik 25,60 odsto. Sa 33 zaposlena u 2015. godini ostvaren je ukupan prihod 52,5 miliona dinara uz iskazanu neto dobit od samo 45 hiljada dinara. Sopstvenim sredstvima skoro u celini Institut pokriva ukupno angažovanu vrednost poslovne imovine.

Institut "Kirilo Savić", AD, Beograd

Društveni kapital ovog Instituta je 95,82 odsto, dok 123 mala akcionara poseduju samo 1.647 akcija. Sa 115 zaposlenih 2015. godini iskazan je gubitak u poslovanju u toj godini u iznosu od 117 miliona dinara. Gubitak je Institut iskazao I u prethodnoj godini 117 miliona dinara, a u 2013. godini gubitak je iznosio, čak, više od 259 miliona dinara. Usled iskazivanja gubitaka u dužem period preostali sopstveni kapital na kraju 20215. godine iznosio je samo 78 miliona dinara i čini svega 13 odsto vrednosti ukupnih poslovnih sredstava koje Institut koristi, Institutu preti stečajni postupak.

Institut za ispitivanje materijala, AD, Beograd

Republika Srbija je vlasnik 70 odsto akcija, AD Gradina 9 odsto mali akcionari 20,58 odsto, a razliku banke kastodi računi. Institut je u 2015. godini sa 278 zaposlenih ostvario 766 miliona dinara ukupnog prihoda i iskazao 4,9 miliona dinara neto dobiti. Sa oko 90 odsto sopstvenih sredstava Institut pokriva ukupnu vrednost angažovanih poslovnih sredstava, što je izuzetno visok nivo.

IHTM, AD, društvo za tehnološki razvoj, Beograd

Za ovu ustanovu je dovoljno reći da je u stečaju i da nema zaposlenih.

Javno preduzeće Nuklearni objekti Srbije, Vinča

Ovo javno preduzeće je sto odsto u vlasništvu Republike Srbije. U 2015. godini sa 122 zaposlena ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 290 miliona dinara uz iskazanu neto dobit od samo 274 hiljade dinara. Sopstvenim sredstvima pokriva 55 odsto ukupne vrednosti angažovane poslovne imovine.

Ekonomski institut, AD, Beograd

Ovaj Institut su ranije privatizovali trojica srpskih tajkuna (po 1/3 Danko Đunić, Aleksandar Vlahović i Vojin Lazarević), pa su kasnije svoje akcije prodali Zvonku Gobeljiću i Draganu Šagovnoviću, tako da su oni danas vlasnici po 47,46 odsto, dok je 60 malih akcionara vlasnik ostatka od 3,08 odsto. Institut je u 2015. godini imao 42 zaposlena koji su ostvarili 67 miliona dinara ukupnog prihoda, uz iskazanu neto dobit od 1,6 miliona dinara. Institut koristi poslovni prostor Narodne skupštine Srbije, uz minimalan zakup, te se postavlja pitanje do kada će država tolerisati ove povlastice privatnom preduzeću.

Institut ekonomskih nauka

Zgrada Instituta je u vlasništvu Republike Srbije I koristi je jedan privatni fakultet, a u Institutu je zaposleno 37 radnika koji su u 2015. godini ostvarili 69,4 miliona dinara ukupnog prihoda uz 4,8 miliona dinara iskazane dobiti.

Institut za američki biznis MBA Univerziteta, doo, Beograd

Društveni kapital u ovom Institutu je 520 miliona dinara, a privatni 598 miliona dinara. Na tako visokom nivo kapitala samo su tri zaposlena. Na prihodu od 1,1 milion dinara iskazana je neto dobit od samo 19 hiljada dinara. Država mora da se pozabavi kada I po čijem nalogu je uložen toliko visok nivo kapitala, od koga nema nikakve koristi.

Tehnološki park "Zvezdara", Beograd

Kompleks od 14.000 m2 na obodu Zvezdarske šume, sastoji se od pet objekata, koji je svečano otvoren avgusta 2013. godine, o njemu ćemo posebno u jednom od narednih brojeva.

Naučno tehnološki park IHIS, AD, Zemun

Društveni kapital u ovom akcionarskom društvu je 36,53 odsto, a akcije 13 malih akcionara 63,47 odsto. U 2015. godini bilo je 12 ukupno zaposlenih koji su ostvarili ukupan prihod u iznosu od 22,4 miliona dinara uz iskazanu neto dobit od samo 55 hiljada dinara. O naučnim parkovima u Čačku, Kragujevcu, Novom Sadu, Nišu, kao i Prirodnjačom centru u Svilajncu i Istraživačkoj stanici u Petnici donećemo poseban prikaz.

Institut "Goša", doo, Beograd

Kapital sto odsto u vlasništvu Republike Srbije. U 2015. godini sa 65 zaposlenih ostvaren je ukupan prihod 90,5 miliona dinara, uz iskazanu neto dobit u iznosu od 1,6 miliona dinara.

Institut Industrije kablova, Jagodina

Kapital sto odsto Holdinga Industrije kablova. U 2015. godini sa 29 zaposlenih ostvaren je ukupan prihod 38,5 miliona dinara, uz iskazanu neto dobit u iznosu od 7,9 miliona dinara.

Poljoprivredna stručna služba Instituta Tamiš, Pančevo

Vlasnik kapitala Republika Srbija. Sa 33 zaposlena ostvaren je u 2015. godini ukupan prihod od 114 miliona dinara, uz iskazanu neto dobit u iznosu od 4,9 miliona dinara.

EI IRIN,, istraživačko razvojni institut, doo, Niš

Društveni kapital 30 odsto, 70 odsto Holdinga EI Korporacija. U 2015. godini nema zaposlenih.

CISIM, centar za intelektualnu svojinu i marketing, doo, Beograd

Akcionarski fond Srbije vlasnik 27,76 odsto akcija, a deset malih akcionara vlasnici su razlike od 72,24 odsto. Sa dva zaposlena ostvaren minimalni prihod.

MIN Institut, ad, Niš je u stečaju, a isti slučaj je i sa PPT NIC, AD, Naučni istraživačkim centrom iz Trstenika.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane