Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Zašto već 15 godina traje likvidacija pet srpskih banaka i kako je ona isplanirana i urađena po nalogu iz SAD

Ubijanje koje traje

Likvidacija pet vodećih srpskih banaka, isplanirana je u Sjedinjenim Američkim Državama. Dokaz za to su nalozi koji stižu našim vladama, još od 2001. godine, redovno. Ti nalozi znače direktivu, ne samo da se nešto izvrši, već ko, kada, sa kojim sredstvima i na koji način će to uraditi. Naloge o likvidaciji pet vodećih srpskih banaka prikazujemo u tekstu koji sledi, uz napomenu da i posle punih 15 godina, i dalje traje njihova likvidacija (pojedini direktivni nalozi dati su na čistom hrvatskom jeziku), a i računarski program, po kojima će raditi pet banaka u likvidaciji su iz Đakova (Hrvatska)!

Sve ovo je dugo sakrivano od zaposlenih, a glavnu ulogu u ovom prljavom poslu imali su takođe "stručnjaci" iz inostranstva. Tadašnja "finansijska vlast", tačnije, Mlađan Dinkić, Božidar Đelić i Radovan Jelašić bili su tek puki izvršioci tuđih naloga. To se jasno vidi iz depeše koju je 12. decembra 2001. godine, Džordž Mulineks poslao Vesni Džinić, tadašnjoj direktori Agencije za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka, kojom izdaje precizna uputstva za sprovođenje, kako navodi "akcije bankrotstva pet banaka". Iz pisma koje je 7. decembra 2001. godine Đurđica Ognjenović, savetnik za osiguranje depozita u međunarodnoj finansijskoj instituciji DFID, uputila Vesni Džinić, direktoru Agencije, vidi se da je dan ranije, 6. decembra, održan sastanak sa viceguvernerom NBJ Radovanom Jelašićem, i da se već tada znalo da će 4. januara 2002. godine biti pokrenut i stečajni postupak nad tih pet banaka.

To dokazuju interni memorandum od 12. decembra 2001. godine i izveštaj od 7, decembra 2001. godine, koji je stigao na ime Vesne Džinić, od strane Džordža Mulineksa (Predmet: Akcija bankrotstva pet banaka), sa "preporučenim" timovima za pet banaka. Naime, "preporuka" (čitaj: direktiva) je bila da imamo timove uprave za bankrotstvo za svaku banku sastavljene kao što sledi: vođa tima, advokat, menadžer za zatvaranje i otvaranje bilansa, menadžer za obaveze, menadžer za imovinu i menadžer za zgrade.

U depeši upućenoj vesni Džinić, pisalo je dalje i ovo:

"...Direktor banke Jugo Bor je pristao da ostane ako i kada banka bude u bankrotstvu. Ako on ima kvalifikovane ljude među svojim radnicima oni treba da budu odabrani, ako banka nema kvalifikovane ljude onda treba da mu obezbedimo ljude od radnika odavde iz Agencije.

Zoran u Jugobanci je naveo da nije zainteresovan da ostane kao likvidacioni upravnik. Treba da naimenujemo nekoga na to mesto, možda Zoran može da preporuči nekoga iz Banke. K tome, ja ću zamoliti Zorana da preporuči druge ljude iz banke, a pomognu likvidacionom upravniku.

Verujem da ste odabrali novog direktora u Beobanci i on je izjavio da je zainteresovan da bude likvidacioni upravnik. Zamolio bi ga da odabere osoblje od trenutno zaposlenih u banci.

Razumeo sam da ne mislite da sadašanji direktor Investbanke ima sposobnosti da bude likvidacioni upravnik, ako je to tačno, onda treba da odaberemo osobu i da joj pomognemo da odabere tim koji će mu pomoći.

Mislim da imate poverenje u novu osobu u Beogradskoj banci i treba da potvrdimo da je on zainteresovan da bude likvidacioni upravnik. Pod pretpostavkom da potvrdimo da je on zainteresovan treba da odaberete tim koji će mu pomoći od trenutno zaposlenih u banci.

Upravnici i njihovo osoblje treba da budu obučeni, uključujući i 6 ili 7 ljudi koje bismo zaposlili od intervjua koje smo Olivera i ja sproveli ove nedelje. Bill Thomas odlazi iz Beograda 14.12. a David Parker 22.12. A Thomas se ne vraća do 04.01. Međutim, David se vraća 28.12. Ako je to moguće bilo bi dobro da iskoristite četvrtak i petak ove nedelje da obave obuku osoblja ovih pet banaka, dok je Thomas jo š ovde. Ako to nije moguće, onda David može sprovesti obuku sledeće nedelje i tokom kraja ove nedelje kada se vrati u Beograd.

Obezbeđenje

Važno je da odredite nekoga kao odgovornog za obezbeđenje u Agenciji i u pet banaka. Razgovarali smo sa osobom po imenu Mrvošević koji je trenutno zaposlen u Beobanci. On je advokat po obrazovanju i trenutno radi kao direktor obezbeđenja u Beobanci. Preporučujem da unajmite gospodina Mrvoševića kao direktora obezbeđenja u Agenciji i zamolite ga da pripremi plan za obezbeđenje u Agenciji i u pet banaka. Ja bi koristio kombinaciju policije i firmi za obezbeđenje, gospodin Mrvošević zna najbolje firme za ovaj posao.

Automobili

Biće nam potrebno korišćenje tri automobila sledećih šest meseci. Oni će biti korišćeni za prevoz osoblja do Bora, prenošenje poruka u okolini Beograda. Predlažem da uzmete ove automobile iz četiri banke u Beogradu.

Uputstvo za likvidaciju

Tražio sam od Jelene da obezbedi verziju ovog upustva na srpskom jeziku. Neki misle da je to uputstvo predugačko i detaljno. Dejvid i Bil će pripremiti izvršni sažetak ovog upustva na oko pet stranica. Obuka će se bazirati na ovom sažetku. S obzirom na broj banaka koje idu u bankrot veoma je važno da budemo što konstruktivniji i zahtevamo od likvidacionih upravnika da pripreme kratke pisane nedeljne izveštaje. Da li treba da pripremimo koncept rada i ugovora za ZOP? Moramo da budemo sigurni da obe strane ZOP i Agencija, shvataju koje dužnosti treba da budu izvršene, datum i banke koje su uključene.

Ugovarači

Moramo da postavimo Ugovore za različite banke. Postoje sukobi interesa koji će diktirati neka postavljena. Da li želite da provizija odredi ove odluke ili vi ili Olivera želite da budete umešači?

Socijalni program

Imperativno je da socijalni program za zaposlene u bankama bude napravljen. Novac je obezbeđen za plaćanje i zaposleni u Birou rada su svesni programa i kako ga treba sprovesti. Ukoliko ovo ne bude urađeno kako treba imaćemo nezamislive društvene nemire. Moramo da u svakoj banci obezbedimo letak sa detaljima programa i kako zaposleni može da započne proces primanja otpremnine itd.

Informacija deponentima

Pre intervencije važno je da u svakoj filijali banke obezbedimo informacije sa detaljima šta će se desiti sa depozitima i gde i kada će sredstva biti raspoloživa. Veoma je važno da dovoljno sredstava bude na raspolaganju institucijama.

Pitanje poreza

Kao što ste upoznati sredstva koja obezbeđuje Svetska banka ne smeju se koristiti za plaćanje poreza bilo kakvim Vladinim institucijama u Jugoslaviji. Mnogo puta smo bili uvereni da Republika Srbija ne može naplaćivati nikakve takse, ipak, prema mojim saznanjima ovo obećanje nije dato napismeno. Moje mišljenje je da nijedan od ugovarača ne može potpisati Ugovor bez pismene potvrde da nikakvi porezi neće biti razrezani..."

Drugi dokument za gospođu Vesnu Džinić (direktiva iz Đakova)

Izveštaj

"...Dana 6. decembra održan je sastanak s viceguvernerom Jelašićem u svezi namirenja deponenata pet banaka nad kojima će biti pokrenut stečajni postupak 4. januara 2002. godine na kojem je zaključeno:

Da će Agencija što hitnije održati sastanak s predstavnicima IT sektora navedenih pet banaka i sektora poslova s građanima radi procene njihove IT opreme, obrade i mogućnosti pripreme podataka prema predloženim formatima, a radi uspostave informacionog mosta podataka između banaka i Agencije i banke na koju će se preneti podaci ili koja će da isplaćuje osigurane depozite.

Da će NBJ čim prije održati inicijalni sastanak, razgovor s predstavnicima Poštanske Štedionice na koju bi prema dokumentu od 29. novembra trebalo da se prenesu svi depoziti fizičkih lica, radi procene mogućnosti, IT opremljenosti i načina na koji će će prenos depozita biti ostvaren.

Da će NBJ hitno, nakon održanog sastanka s Poštanskom štedionicom, a najkasnije do ponedeljnika, 10. decembra, odlučiti na koji način će se kompenzirati građani - prenosom depozita, isplatom putem Naloga za isplatu ili na neki drugi način, kako bi se čim prije započele pripreme. Temeljem gore navedenih zaključaka, Agencija je 7. decembra u 9 sati održala sastanak s predstavnicima pet banaka - IT stručnjacima i stručnjacima iz sektora za poslove sa građanima.

Prezentiran im je format traženih podataka, te su banke zamoljene za saradnju i da prema predloženom formatu podataka koje moraju da dostave u Agenciju da procene koliko je vrijeme potrebno za obradu tih podataka, ted a eventualno uoče probleme, poteškoće i navedu procenu i alternativni način dostave podataka. Tražene podatke - predloženo je da to budu podaci na nivou jedne filijale svake od banaka - budu pripremljeni do sledećeg četvrtka, 13. decembra.

U međuvremenu će softverska kuća Dialog Đakovo, Hrvatska - koja je prodala Agenciji prava korišćenja programa za isplatu depozita, biti kontaktirana radi svih mogućih oblika pomoći - kontakata s poslovnim bankama, eventualnog sastanka s njima radi što kvalitetnije procene dostave podataka, treninga rada s programom, učitavanja podataka i prenosa istih na banku preuzimatelja depozita ili banku isplatitelja depozita, te će prema njihovoj proceni ili njihovi predstavnici doći, prema dogovoru u Beograd, ili će se probni (testni) podaci dostaviti njima direktno. Predlažem da kontakt osoba u Agenciji s kojim će banke da komuniciraju u međuvremenu i koje će takođe biti kontakt sa mnom, odnosno s programerima iz Hrvatske, bude gospođa Anka Gajić gospodin Vlastimir Stanković.

Iz razgovora s poslovnim bankama uočeno je da bi moglo da bude sledećih problema: konačna obrada podataka s datumom otvaranja stečajnog postupka ne može da bude u roku nekoliko dana iz nekoliko razloga u većini banaka je obračun i knjiženje kamata po depozitima građana godišnji, te se provodi nakon 1. januara i traje po nekoliko dana - tako da sam obračun kamata i pripis ne može da bude gotov do 4. januara...

Takođe, knjiženje realizovanih čekova provodi se i do 15 dana po izdavanju, pa čekovi izdani 30 decembra, mogu biti proknjiženi tek oko 15 januara; Većina banaka za veliki broj depozita uopšte nema podatke o matičnom broju deponenta i drže da ga ne mogu ni na koji način, osim od samim deponenata dobiti. A to bi mogao da bude problem, jer je matični broj deponenta jedan od obaveznih podataka da bi se mogli sublimirati svi depoziti jedne osobe; Iako je bankama rečeno da svi ovi podaci trebaju biti radi testiranja novog programa koji je Agencija nabavila i radi procene strukture depozita, radi eventualne odluke o povećanju osiguranih depozita - dakle, nije bilo niti naznake da podaci trebaju radi isplate njihovih deponenata, međutim uočeno je das u pojedini predstavnici banaka vjerovatno svjesni da je riječ upravo o stečaju njihovih institucija, te je moguće da bojkotuju saradnju i dostavu podataka.

Osobno procenjujem da banke u roku od nekoliko dana od otvaranja stečajnog postupka nisu u mogućnosti imati obrađena tačna stanja za dan stečaja, već u roku i do 15-20 dana od dana stečaja, uz svu suradnju i spremnost za suradnju temeljem testnih koje će proceniti i pomoći u proceni IT stručnjaci postoji mogućnost velike zbrke u dostavljenim podacima, te valja razmišljati i o drugoj mogućnosti uspostave IT mosta. Što će, ukoliko banke dostave testne podatke kao što je dogovoreno do 13 decembra, već biti procenjeno sledećeg tjedna.

Bez uske saradnje s bankom na koju bi se transfer depozita trebao raditi i procene njihovih IT mogućnosti nije moguće odrediti za koliko dana Agencija može organizirati isplatu ili prijenos.

Ukoliko su podaci dostavljeni od banaka prema Agenciji upotrebljivi tj. da su u format koji je tražen, te ako banka na koju se depoziti prenose informatički spremna, sposobna da ih preuzme, Agencija može u kratkom roku od 5-7 dana da pripremi obrađene podatke za transfer. Međutim, ukoliko podaci ne budu dostavljeni na način na koji je zatraženo, učitavanje podataka će biti otežano i nije moguće proceniti koliko treba za ispravak. Ukoliko se ide na isplatu depozita slanjem Naloga za isplatu, što smatram neekonomičnim zbog malih iznosa, a velikog potrebnog vremena I novca za pripremu, potrebno je mnogo duže vremena (možda i više sedmica).

Prvi i osnovni preduvjet za organizaciju transfera ili isplate svih depozita jesu konačni obrađeni podaci dostavljeni na zatraženi način , kao i pripreme (informacijske i organizacione) same banke na koju će se izvršiti transfer ili koja će isplaćivati depozite. Ukoliko podaci koji se dostave nisu kao traženi - dakle, ako čekovi nisu proknjiženi u roku od nekoliko dana, ili ako kamate nisu obračunate i pripisane, bespredmetna je dostava podataka, odnosno ponovna dostava nakon 20 dana. Dostava podataka - zapravo dostava netačnih podataka iako bi Agencija ili bilo tko drugi po njima postupao, nastala bi zbrka i nepoverenje štediša.

Beograd, 7. decembra 2001. godine..."

Katastrofa srpske privrede, nakon operacije bankrotstva pet vodećih banaka

Kada su 4. januara 2002. godine četiri srpske banke: Beobanka, Investbanka, Jugobanka i Beogradska banka, stavljene u stečaj, a zatim 13. februara te godine i Borska banka, na čelo uprave tih banaka stupila je Agencije za stečaj i osiguranje depozita, u kojoj su zaposleni bili "pioni" inostranih moćnika, pa su kao izvršioci prihvatali planove iz inostranih kuhinja i do detalja ih realizovali.

Kako je odmah, nakon toga, otvoren postupak privatizacije društvenih preduzeća, a među njima i giganata srpske privrede i nosioca razvoja Srbije, Agencija za stečaj i depozite banaka, postala je vlasnik više od hiljadu velikih privrednih preduzeća i davala saglasnost na procenu kapitala tih preduzeća, koju su obrađivali Đunić, Vlahović, Živana Olbina i drugi.

Hipoteke i menice sa kojima su raspolagale ovih pet banaka, stavljene su van snage. Počela je rasprodaja. Setimo se samo odluke predsednika Upravnog odbora te Agencije, gospodina Miroljuba Labusa, koji je istovremeno bio i potpredsednik savezne vlade, koji je 15 minuta po isteku radnog vremena u Trgovinskom sudu u Beogradu, dao saglasnost da se za 22,5 miliona dolara proda u direktnoj pogodbi Železara Smederevo, iako je odluka Upravnog odbora doneta tog dana, tek u 21 čas uveče. Tako je Investbanka izgubila potraživanje više od pola milijarde dolara!

Ostale banke u stečaju i likvidaciji

Do kraja 2016. godine u stečaju i likvidaciji bila je 51 banka, od kojih je u 24 banke zaključen stečaj odnosno likvidacija, tako da je na kraju decembra 2016. godine ostalo u tom postupku 28 banaka, od čega su APR-u dostavile godišnje obračune njih 25, dok tri banke nisu dostavile bilanse. Od tih banaka njih šest je u postupku likvidacije, dok su ostale banke u stečajnom postupku. Početkom 2003. godine u stečaj je istog dana (3. januara) ušlo poznatih pet banaka, i to: Beobanka, Investbanka, Beogradska banka, Jugobanka i Borska banka. U period od 2012. godine u stečaj je ušlo još pet poznatih banaka, i to: Agrobanka, Nova Agrobanka, Razvojna banka Vojvodine, Privredna banka i Univerzal banka.

Pored tih deset banaka u stečaj su otišle i banke koje su opsluživale pojedine regione i to: Šabačka, Valjevska, Loznička, Pribojska i Požarevačka banka, kao i Privredna banka Novi Sad, JIK banka Beograd, Slavija, Resavska banka.

Na drugoj strani u stečaju su i banke koje su bile specijalizovane za pojedine velike sisteme ili delatnosti i to: PKB banka, Trgovačka, Medifarm, Stankom, AIK banka Senta, Sirmijum S. Mitrovica, Dijamant, Agros Subotica, Kombanka (građevinarstvo), DIS banka (drvna industrija), First Textil bank (četiri tekstilna preduzeća). U stečaj su otišle brojne private banke i to: Dafiment (piramentalna banka), Astra banka, Raj banka, Union banka, Ekspres banka (osnivača sedam članova porodice Ristivojević i tri preduzeća), Gold International bank (Dušana Trivunovića i deset preduzeća), BC Bank Credit (osnivača Branka Crnogorca i nekoliko preduzeća). Veći broj preduzeća osnovao je banke koje otišle u stečaj: Srpska komercijalna banka Niš, MB banka Niš, Yuekibanka,International Investment banka, Montex banka (sa značajnim brojem osnivača iz Crne Gore), General Office banka, Kreditno exportna banka.

U 2016. godini na poslovima stečaja i likvidacije banaka koje su dostavile APR-u godišnje obračune bilo je angažovano 449 zaposlenih.

Vrednost ukupnih polovnih sredstava 24 banke u stečaju i likvidaciji, koje su APR-u dostavile godišnje obračune za 2016. godinu, je 95,4 milijarde dinara, ili po srednjem kursu NBS, na dan 31. decembra 2016. godine, 772,9 miliona evra. Preostala stalna imovina sadržana u još neotuđenim nepokretnostima i opremi na taj dan je prikazana 7,75 milijardi dinara, ili 62,8 miliona evra. Ukupan preostali kapital na taj dan iznosio je samo 3,6 milijardi dinara, ili 29,3 miliona evra, dok je gubitak iznad kapitala prikazan u iznosu od 375,1 milijardu dinara, ili 3,03 milijarde evra, što znači da su preostala potraživanja za naplatu, najverovatnije pretežnim delom u sudskim sporovima.

Imajući u vidu stečaj pet najvećih banaka iz 2003. godine i pet banaka u stečaju iz 2012. godine analiza njihovih bilansa pružila bi sliku stanja u ovom sektoru bankarstva.

Nakon uvođenja stečaja u četiri velike banke, pa i u samoj Borskoj banci, čiji je najveći dužnik bio RTB Bor, odlučivanje o naplati potraživanja banaka u stečaju i likvidaciji preneto je sa uprave i rukovodstva tih banaka na Agenciju za depozite i sanaciju banaka, čiji su organi odlučivali u procesu prodaje društvenih preduzeća na tenderima i aukcijama, koja hipoteka neće biti aktivirana, a koja potraživanja će u celosti ili delimično biti otpisana.

Evo stanje u stečajevima nekoliko najvećih banaka, na bazi objavljenih godišnjih bilansa za 2015. godinu.

Na poslovima stečaja Beobanke radilo je 34 zaposlena. Ukupne preostale obaveze na kraju 2015. godine su 199,9 miliona evra. Na poslovima stečaja Jugobanke radilo je 33 zaposlena. Ukupne preostale obaveze na kraju 2015. godine iznosile su 325 miliona evra. Na poslovima stečaja Investbanke bilo je 20 zaposlenih. Ukupne preostale obaveze na kraju 2015. godine iznosile su 562 miliona evra. Na poslovima stečaja Beogradske banke bilo je 30 zaposlenih. Na kraju 2015. godine ukupne preostale obaveze iznosile su 990 miliona evra.

Sa dve milijarde i 77 miliona evra preostalih obaveza ove četiri banke u stečaju uzeto zajedno sa potpunom sigurnošću može se izvesti zaključak da se olako nisu otpisivala njihova potraživanja, posebno onda koja su bila pokrivena hipotekama na nepokretnosti i opreme kod društvenih preduzeća, koja su izložena prodaji na tenderima i aukcijama, ove četiri banke imale bi višak prihoda nad rashodima i sa pozitivnim poslovanjem njihovi akcionari ostvarili bi značajni prihod.

Agrobanka

Na poslovima stečaja Agrobanke bilo je 10 zaposlenih. Na kraju 2015. godine preostale obaveze ove banke u stečaju iznosile su samo 532 hiljade evra i taj iznos predstavlja iznenađenje, kako za našu javnost, tako i za sudske organe, jer krivična odgovornost za uvođenje stečaja ove banke još nije okončana. Preostala potraživanja i dati krediti u ovoj banci na kraju te godine su samo 10,2 miliona evra a preostao kapital nakon otpisa svih nenaplativih potraživanja je još 9,7 miliona evra.

Nova Agrobanka

Na poslovima stečaja ove banke bilo je 97 zaposlenih. Na kraju 2015. godine preostala imovina, uključujući i potraživanja po datim i od ranije Agrobanke preuzetim kreditima iznosila je 104 miliona evra, a ukupne obaveze 272 miliona evra. Prema tome nedostajuća sredstva u ovoj banci u stečaju su 168 miliona evra.

Razvojna banka Vojvodine

Na poslovima stečaja ove banke bilo je 46 zaposlenih. Na kraju 2015. godine preostala imovina i potraživanja po datim kreditima iznosila je 55,7 miliona evra, preostao kapital nakon otpisa nenaplativih kredita iznosio je 19,4 miliona evra, a ukupne obaveze 36,3 miliona evra. To je rezultat bilansa i ukupne halabuke oko vojvođanskog rukovodstva I njegovog vođenja ove razvojne banke.

Privredna banka

Na poslovima stečaja ove banke bilo je 87 zaposlenih. Na kraju 2015. godine preostala imovina i potraživanja po kreditima iznosila je 24,3 miliona evra, a obaveze 121,3 miliona evra, prema tome, nedostajuća sredstva su 97 miliona evra.

Univerzal banka

Na poslovima stečaja ove banke bilo je 88 zaposlenih. Na kraju 2015. godine ukupna imovina, uključivo i potraživanja po još nenaplaćenim kreditima iznosila je 113 miliona evra, a ukupne obaveze 141 milion evra. Dakle, nedostajuća razlika u ovoj banci u stečaju iznosi 28 miliona evra.

O aktivnim bankama

Da bi se sagledala kompletna slika bankarskog sektora u Srbiji nužno je obraditi i ko je i kada iz inostranstva naložio stečaj ove četiri banke i Borske banke. Vlasnička struktura banaka u Srbiji je porazna jer su inostrani vlasnici 90,22 odsto kapitala u bankama. Na kraju 2016. godine vlasnička struktura aktivnih banka je izuzetno nepovoljna sa gledišta nacionalnih interesa i nacionalne ekonomije. Evo te strukture:

Kapital aktivnih banaka danas u Srbiji je 5,1 milijardu evra. Na dan 2016. godine, banke su raspolagale sa ukupnim kapitalom u iznosu od 5,1 milijardi evra (643,3 milijarde dinara), a ukupan kreditni potencijal, formiran na bazi tog kapitala, depozita komintenata (privrednih društava, uključivo u to i javnih preduzeća, te stanovništva, po osnovu devizne i dinarske štednje) te ostalih manjih izvora, iznosio je 22 milijarde evra (2.716 milijardi dinara)

Banke nema kome da plasiraju 4,5 milijardi evra, jer su privredni subjekti nesposobni za dalje zaduživanje, a građani opareni deviznim klauzulama ne žele više da se zadužuju.

Od tih raspoloživih sredstava za plasmane banke su pokrivale vrednost sopstvenih nepokretnosti, vozila, opreme i inventara, te nakon uplate obaveznog depozita Narodnoj banci Srbije i gotovine koju koriste, imale su potraživanja po osnovu datih kredita komitentima u iznosu od 16,5 milijardi evra (2.071 milijardu dinara), dok su raspoloživa sredstva za prodaju iznosila 4,5 miliona evra (554,9 milijardi dinara) i nije bilo zainteresovanih i kreditno sposobnih komintenata privrednih subjekata i građana da im se da raspoloživa sredstva plasiraju. Od tih 16,5 milijardi evra država je najveći dužnik, jer je na kraju decembra 2016. godine po osnovu blagajničkih zapisa i emitovanih obveznica dugovala bankama više od 5,2 milijarde evra.

Od ukupne štednje stanovništa 95,5 odsto je devizna štednja, koja danas donosi godišnju kamatu od 0,3 do 0,5 odsto, pa nije za građane atraktivna, a i pored toga građana na deviznoj štednji u bankama danas imaju 8,7 milijardi evra (1.071 milijardu dinara), dok je dinarska štednja samo 408 miliona evra (50,4 milijarde dinara). Te činjenice govore da je tržište hartija od vrednosti (trgovanje akcijama na Beogradskoj berzi, uplate penzionim fondovima i drugi oblici trgovanja hartijama od vrednosti) nije u Srbiji razvijeno.

Aktivne banke sopstvenim kapitalom pokrivaju samo vrednost sopstvene stalne imovine i raspoloživa finansijska sredstva za prodaju, koja nema kome da plasiraju. Prema tome, one kreditni portfelj formiraju isključivo na bazi depozita komintenata (privrednih subjekata, uključivo u to i javna preduzeća), te štednje stanovništva i da im nije države kao najvećeg dužnika bile bi na vratima bankrota. Dakle, naše banke nisu banke privrede, jer najveći deo svojih plasmana imaju u državi i finansiranju uvoza, a najmanji deo u novim investicionim ulaganjima, pa se i tu i tim investicionim ulaganjima opet javlja država kao donator. Prema tome, mi i u investicionim ulaganjima nemamo tržišni model, već državni intervencionizam!

A 1. Američki ekonomski ubica u Agenciji za sanaciju banaka

Podsećanja radi, Džordž Mulineks, konsultanta američkog Državnog trezora, koji se početkom prošle decenije, na volšeban način našao u srpskoj Agenciji za sanaciju banaka, bio je pokretač likvidacija pet velikih srpskih banaka i klasični primer "ekonomskog ubice", zbog čijih nedela će Srbija dugo da ispašta.

Džordž Mulineks je, bio uspešan likvidator Narodne banke Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da je posle likvidacije srpskih banaka, sledeća Mulineksova "krizna" dužnost bila mesto - "savetnika u Centralnoj banci Iraka" 2003. godine, neposredno po američkoj okupaciji Iraka. On je, na primer, obavestio Buša i CNN da su Sadamovi ljudi, malo pred početak bombardovanja Iraka, izneli iz Centralne banke oko 900 miliona dolara. Posle te dužnosti, javni trag mu se gubi. Drugim rečima, moglo bi se reći da je Mulineks verovatno bio čovek za prljave poslove američkog finansijskog establišmenta.

Glosa

Iako je za 15 godina stečaj Beobanke, Beogradske banke, Investbanke i Jugobanke već odneo stotinak miliona evra, za plate radnika banaka, advokatske kancelarije, stečajne upravnike, porez na imovinu, porez na kapitalnu dobit, PDV, sudske takse, komunalne usluge, naknadu za osiguranje imovine, naknadu za građevinsko zemljište i koješta drugo, ubijanje i dalje traje. Naime, građani će morati solidarno, do sudnjeg dana, da podmiruju ove troškove, i ne znajući da to čine!

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane