Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Može li Srbija da preživi likvidaciju svog ključnog resursa - poljoprivrede

Kapital u korovu

Opsežne analize govore same za sebe. Od 79 preduzeća njih 50 bavi se uzgojom žita, šest ribarstvom, četiri uzgojem muznih krava, po tri uzgojom svinja, gajenjem voća i uslužnim delatnostima u uzgoju useva, po dva mešovitom poljoprivredom i uzgojem bilja, a po jedno uzgojem grožđa, povrća, proizvodnjom prehrambenih proizvoda i ostalom poljoprivredom. U ovih 79 preduzeća ima 2.524 zaposlena.

Ukupna stalna imovina (poljoprivredno zemljište, građevinski objekti, mehanizacija i drugo) na kraju 2016. godine iznosile su nešto više od 20 milijardi dinara, dok je obrtna imovina (zalihe gotovih proizvoda, seme i đubriva u jesenjoj setvi, potraživanja od kupaca i novčana sredstva) 17,3 milijardi dinara. Sopstveni kapital tih svih 79 analiziranih poljoprivrednih privrednih društava, koja su ranije bila u društvenom vlasništvu, na dan 31. decembra 2016. godine. Iznosio je 19,1 milijardi dinara. Tim sredstvima pokriveno je samo 51,27 odsto ukupne vrednosti imovine tih privrednih društava. Smatra se da je zadovoljavajući stepen pokrivenosti sopstvenim sredstvima 67 odsto. Ali, ovom visinom sopstvenog kapitala ovih 79 društava iz oblasti poljoprivrede, čija je pretežna delatnost, gajenje useva, oni ne pokrivaju ni vrednost stalne imovine, već samo sa 95,43 odsto, dok im za finansiranje obrtne imovine im ne ostaje nijedan sopstveni dinar. Čak za finansiranje stalne imovine ovih privrednim društvima nedostaje 915 miliona dinara. Sa tim nedostajućim iznosom poljoprivredna preduzeća, sada u vlasništvu naših građana, te 19,1 milijardom potrebnih sredstava za finansiranje obrtnih sredstava prepuštena su oštrom bankarskom nožu. Tuđa sredstva od 20 milijardi dinara, ova preduzeća nadopunjuju sa 17 milijardi dinara kredita. Od13 poljoprivrednih preduzeća kupila su dva ili više domaćih lica

U njima je 1.103 zaposlena sa imovinom u vrednosti od 10,8 milijardi dinara koja je sopstvenim kapitalom tih društava pokrivena sa 50,87 odsto.

Zaključujemo ovu kratku analizu strukture imovine, kapitala i obaveza, sa kojim to sredstvima novi vlasnici mogu nabavljati novu mehanizaciju, i sa kojim novčanim sredstvima ova preduzeća treba da izgrade sisteme navodnjavanja, a imaju 500 do 2.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, u kojem je manje od polovine u vlasništvu tih društava, a nešto veći iznos u državnom vlasništvu, za koje moraju plaćati Ministarstvu poljoprivrede i opštinama godišnju naknadu od 90 do 140 evra po hektaru. Možda, naši vladini čelnici misle da će sadašnje vlasnike ovih poljoprivrednih privrednih društava finansirati dobavljači semena, hemikalija, naftnih derivate, vodoprivredne naknade, te drugih usluga, ali oni zaboravljaju da je godišnji koeficijent obrtanja obrtne imovine u poljoprivredi skoro jedan, ili blizu jedan. Ali ako neko da i na rok plaćanja od 90 dana, to će, kao dobar privrednik ukalkulisati u cenu, a to izlazne cene ne mogu da podnesu. Samo uljare danas mogu dati seme, naftu i hemikalije za zasad suncokreta. A, šta uraditi sa potrebom da se očekivana proizvodnja osigura od rizika prirodnih nepogoda. Ako se od tog rizika ne osigura može dočekati "ključ u bravu".

Poznata je činjenica da bez savremenog sistema navodnjavanja nema profita u oblasti poljoprivrede, jer su čelnici Agencije za privatizaciju naterali bivša društvena preduzeća da prerađivačke kapacitete (farme, mlekare, klanice, pivare, šećerane, uljare, hladnjače I sopstvenu trgovačku mrežu izdvoje u posebna društvena preduzeća) koja se u posebnom postupku izložena prodaji. Tako je zemljište ostalo "pusto i samo". I naši novi vlasnici, kao kupci tih društvenih preduzeća su se usrećili. Iz tih razloga nije bilo ni navale stranaca na kupovinu "golog" zemljišta.

Poznat je primer Korporacije PKB iz koje je uzet Imlek, Frikom, trgovačka mreža, od kojih delatnosti je mogao da živi kombinat. Sada, je bitka za gradsko građevinsko zemljište, ali ne samo za ovu koroporaciju, nego i za PIK Zemun, Poljoprivredno dobro Dobanovci i Plantažu Boleč.

Analize poljoprivrednih društava u vlasništvu naših biznismena

Petar i Zora Matijević poseduju 11 privrednih društava iz oblasti poljoprivrede koja su kupila na aukcijama od Agencije za privatizaciju. Oni imaju oko 33 hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta od čega u vlasništvu oko 23 hiljada, a razliku u zakupu. Ova moćna korporacija imala je više desetina privrednih društava, od kojih je neka spojila. Danas pored hotelijerstva u okviru Industrije mesa Matijević imaju 1.948 zaposlenih u 29 privrednih društava, od kojih su 22 U Bezdanu, pet u Lazarevu i po jedno u Aleksi Šantiću i Kolutu. U poslovnoj grupaciji MPZ-Agrar sa 26 privrednih društava ima 445 zaposlenih, uključivo i privredno društvo Neobus, doo, Novi Sad.

Kako Vojvodina ima oko 1,5 miliona ha poljoprivrednog zemljišta Matijević koristi, tek dva odsto, što nije nešto ogromno. Kompanija Matijević poznata je da raspolaže sopstvenim kapitalom kojim pokriva 92 odsto ukupne knjigovodstvene vrednosti imovine, nema nijedan dugoročni, niti kratkoročni kredit, već tih osam odsto predstavljaju normalne kratokoročne tekuće obaveze prema dobavljačima, državi i zaposlenima.

Naše istraživanje za ovih 11 bivših društvenih preduzeća poljoprivrede koje je kupio Petar i Zora Matijević, po godišnjem bilansu za 2016. godinu imalo je vrednost stalne imovine nešto veću od pet milijardi dinara, a vrednost obrtne imovine tačno pet milijardi. Tih deset milijardi dinara sopstvenim kapitalom pokriva sa 81,12 odsto. Iz iznetih razloga ova društva u Vršcu, Kikindi, Lazarevu, Senti, Sečnju, Banatskom Karlovcu, Novom Kneževcu, Hrtkovcu i Jaši Tomiću, sa 312 zaposlenih, ne mogu služiti u prilog našem zahtevu za privredne subjekte bez sopstvenog kapitala, jer ova korporacija ne samo da poseduje hotele, nego ima značajne prerađivačke kapacitete, pa i ogromnu razgranatu mrežu maloprodajnih objekata mesa, prerađevina od mesa I ostalih prehrambenih proizvoda koji stvaraju profit, pa je nakon kupovine ovih 11 poljoprivrednih dobara širom pokrajine, njima obezbedio obrtni kapital. Poljoprivredna preduzeća koja imaju tako visok stepen sopstvenog kapitala moraju uspešno poslovati i vlasniku donositi profit. Pošto smo uvereni das u ovih 11 poljoprivrednih društava obezbeđeni sa poljoprivrednom mehanizacijom, treba u narednim godinama očekivati uvođenje značajnog obima sistema navodnjavanja iz postojećih vodotokova i arteških bunara.

Miodrag Kostić je kupac sedam poljoprivrednih dobara, od kojih je u prošloj godini kupio i PIK Bečej, nakon raskinutog ugovora o kupovini tog velikog privrednog društva sa Đorđijem Nicovićem. U njima ukupno ima 831 zaposlenog. Privredna društva iz Vajske i Kule pripojena sa Novom Miloševu. Tako da pored Bečeja i Novog Miloševa Kostić ima društva i u Inđiji i Izbištu, kao i Selekciju, doo u Aleksincu. Ukupna vrednost stalne imovine ovih društava je 14,2 milijarde dinara, a obrtne imovine 6,8 milijardi dinara. Tu vrednost od 21 milijardu dinara pokriva sa 83 odsto sopstvenog kapitala. Kako poseduje šećerane, koje je kupio za po tri evra nije mu bilo teško da ovim društvima obezbedi obrtni kapital. Miodrag Kostić u krajnjem se pojavljuje kao kupac verovatno njegovih firmi iz Holandije i Švajcarske.

Miroslav Mišković je kupac je šest poljoprivrednih dobara. sa 511 zaposlenih, od kojih je najveće Napredak iz Stare Pazove, zatim društva u Apatinu, Čelarevu, Banatskom Velikom Selu, Kikindi i Bačkoj Topoli. Stalna imovina ovih šest društava iznosi nešto više od 12 milijardi dinara, a obrtna svega 3,6 milijardi dinara, pa sopstvenim sredstvima ih 15,7 milijardi dinara, pokreiva sa 63,5 odsto sopstvenog kapitala. Mišković se uvek javlja kao kupac čiji je krajnji vlasnik neka od njegovih kiparskih firmi.

Radule, Radovan, Dragan Karadžić, na jednoj u Božo Vuković, na drugoj strani, kupci su četiri poljoprivredna preduzeća, u Banatskoj Dubici, Sutjesci i dva u Sečnju. Sva su ona spojena u Ribnjak Sutjeska i posluju kao jedno privredno društvo sa 137 zaposlenih. Ukupna vrednost imovine tog društva na kraju 2016. godine je 3,6 milijardi dinara i sopstvenim kapitalom je pokrivena samo sa 26,27 odsto.

Miroljub Aleksa, kupac je tri poljoprivredna dobra (Stari Tamiš, Petefi-Temerin i Zlatica-Mramora) sa 307 zaposlenih. Ukupna vrednost stalne i obrtne imovine od nešto manje sedam milijardi dinara pokrivena je sa 87,83 odsto sopstvenog kapitala.

Dragan i Danica Raca, kupci su četiri poljoprivredna dobra (Jedinstvo-Kumane, Sloboda i Sloga iz Zrenjanina i Hercegovina iz Ravnog Topolova) i imaju 84 zaposlena. Ukupna vrednost stalne i obrtne imovine iznosi 715 miliona dinara i pokrivena je sopstvenim kapitalom sa 96,94 odsto.

Rodoljub Drašković u protekloj godini kupio je iz stečaja Vršačke vinograde koji u 2016. godini nisu imali zaposlenih. Ukupna imovina od 1,23 milijarde dinara kupljena je bez dinara sopstvenog kapitala Vršačkih vinograda, kao pravnog lica. Đorđije Nicović ostao je kao kupac Ribnjaka iz Sutjeske koji ima 48 zaposlenih i ukupnu imovinu 227 miliona dinara, koju sopstvenim kapitalom pokriva sa 69,7 odsto.

Zoran Tirnanić, vlasnik trgovačkog lanca DIS kupac poljoprivrednog dobra Hrastovo iz Kovina i kupac je PIK-a Kovin. Mileta Babović, Zoran Marković, EBRD i IFC. Kupci su Riboteksa iz Ljubovije koji ima 14 zaposlenih i imovinu vrednu 248 miliona dinara koju sopstvenim kapitalom to društvo pokriva sa 76,96 odsto, dok je PIK Lala Stanković iz Bogatića pripojen njihovom društvu Victoria Logistic iz Novog Sada i posebni bilansni podaci o poslovanju nisu dostupni.

Radojka i Radisav Milovanović, kupci su tri ribnjaka (Ribokom-Uzdin, Ribnjak Mlava iz Žagubice, Šaranski ribnjak Beograd) i sa 40 zaposlenih imali su imovinu vrednu 489 miliona dinara, a sopstvenim kapitalom tih društava pokrivali su 79,45 odsto te vrednosti.

Dušan Mojsilović kupac je tri poljoprivredna preduzeća (Agroseme-Kikinda, PIK Južni Banat iz Bele Crkve i Semenarstvo Šabac) sa 214 zaposlenih i imovinom u iznosu od 4,1 milijardu dinara koju ova društva pokrivaju sa 79,9 odsto.

Nada i Đorđe Momirović, vlasnici Modne konfekcije Mona u Beogradu i ekskluzivnog hotela na Zlatiboru, kupci su poljoprivrednog preduzeća Javor iz Ivanjice koje ima samo tri zaposlena i imovinu od 114 miliona dinara koju pokriva kapitalom tog društva sa 50,71 odsto.

Neprivatizovana društvena preduzeća, Najveće među njima Korporacija PKB

Još je preostalo 12 društvenih preduzeća koja do sada nisu izlagana prodaji, među njima najveća je Korporacija PKB, sa 1802 zaposlena. PKB raspolaže imovinom u iznosu od 65,3 milijarde dinara, od čega je stalna imovina 61,5 milijardi dinara, ili 94,2 odsto ukupne vrednosti imovine te korporacije. Sa kapitalom od 52,5 milijardi dinara, pokriva 85 odsto stalne imovine. Prema tome nema ni dinara sopstvenog obrtnog kapitala. Sa 3,8 milijardi obrtne imovine i sa skoro devet milijardi stalne imovine, koja nije pokrivena sopstvenim kapitalom, prepušteno je bankarskim kreditima i dobavljačima za tih 12,8 milijardi dinara, ili za 100 miliona evra nedostajućeg kapitala. I nije ni čudo što je samo u 2016. godini iskazan gubitak u ovoj Korporaciji od deset miliona evra, tačnije deset miliona i 77 hiljada evra. Dakle, na prihodu od 4,7 milijardi dinara iskazan je gubitak u poslovanju u 2016. godini od 1.244.252.000 dinara, ili 26,43 odsto tog prihoda. To je nenormalno visok nivo iskazanog gubitka u toj godini. Gubitak je Korporacija iskazala i u prethodnoj godini 1,35 milijardi dinara, dok je taj gubitak bio znatno niži u 2014, godini kada je iznosio 260 miliona dinara, te u 2010. godini kada je dostigao 1,95 milijardi dinara..

Poslovanje preduzeća u vlasništvu državnog Registra akcija i udela

Državni Registar akcija i udela postao je većinski vlasnik akcija i udela, nakon poništenog ugovora o prodaji društvenog kapitala u sedam poljoprivrednih društvenih preduzeća. ZU njima danas upravljaju državni punomoćnici. Ta preduzeća imaju 525 zaposlenih. Među njima najveći je Mitrosrem, AD iz Sremske Mitrovice, zatim Bačka, AD Sivac, Omoljica AD, Pančevo, Seme Tamiš, AD Pančevo, Jadran, ad Nova Gajdobra, Ribarsko gazdinstvo, AD Beograd i Plantaža Centar, doo, Velika Drenova. Ukupna vrednost stalne imovine na kraju 2016 godine je 7,7 milijardi dinara, a obrtne imovine 1,53 milijarde dinara i pokrivena je sopstvenim kapitalom ovih društava sa 55,69 odsto.

Na drugoj strani Registar akcija i udela većinski je vlasnik 16 poljoprivrednih preduzeća kod kojih je poništen ugovor o prodaji društvenog kapitala, i kod kojih je uveden stečajni postupak. Samo tri ova preduzeća u stečaju imaju zaposlene i to: Aleksa Šantić iz istoimenog mesta 130, Dolovo iz Dolova 20 I dva u BD Agrar Dobanovci, dok 13 njih nemaju nijednog zaposlenog. To ukazuje da stečajni upravnici nisu došli da "leče" ove firme i saniraju poslovanje, već da proglase bankrot i rasprodaju zemljište, objekte, mehanizaciju i gotove proizvode, uzmu svoje obezbeđenje (lično i objekata, svoje advokate i svog knjigovođu i ponašaju se kao nove gazde. U Srbiji je uobičajeno da se od hiljada preduzeća u stečaju nijedno nije saniralo, pa stečajnim upravnicima i stečajnim sudijama sleduje od narodna dodeljen naziv grobari privrede. Tih 16 preduzeća u stečaju imaju 16,6 milijardi dinara vrednosti stalne imovine i 7,6 milijardi dinara obrtne imovine. Ukupan preostali kapital tih društava u stečaju je 4,67 milijardi dinara i njime je pokrivena vrednost imovine sa je pokrivena vrednost imovine sa 9,21 odsto. Obaveze prema bankama su 6,4 milijarde dinara, a obaveze prema dobavljačima, zaposlenim I državi 13,2 milijarde dinara.

Stranci su kupci 19 poljoprivrednih preduzeća

Sasvim je verovatno da je jedan deo domaćih kupaca poljoprivrednih dobara, "pokriven" inostranom firmom u kojoj su jedini ili većinski vlasnici. Švajcarske firme kupci su Bajše, doo iz Krivaje i Budućnosti, AD IZ Čuruga. Sa Britanskih Devičanskih ostrva kupljena su dva preduzeća: Kelebija I Dožd Đerđ, AD iz Bačke Topole. Iz Velike Britanije kupac je Kusago, doo iz Malvanske Mitrovice. Kiparske firme kupile su ABC Food, AD iz Ruskog Krstura i Ključ, doo iz Kladova. Irske firme su kupci tri poljoprivredna preduzeća: Feketič, AD iz Sombora, PD Miletić, AD IZ Sombora I Vojvodina, AD IZ Bačkog Brestovca. Mađarski građanin kupac je poljoprivrednog dobra Šupljak, doo iz Subotice. Italijanska firma kupac je 29 novembra iz Kikinde. Ujedinjeni Arapski Emirati kupili su AD Zobotnica iz Bačke Topole. Jedinstvo, doo iz Seleuša kupio je građanin iz BiH-a. Hrvatska dva građanina kupci su PIK Moravica iz Stare Moravice i Ratkovo, doo iz Ratkova. Dok su dve firme iz Slovenije kupile poljoprivredno dobro Sokolac iz Novog Sada, a Perutnina iz Ptuja, kupila je poljoprivredno dobro iz Bačke Topole i spojile ga sa Mesnom industrijom Topiko, koja ima 629 zaposlenih.

Da se ne bi mešali bilansi velike Mesne industrije Topiko-Perutnina Bačka Topola analizirali smo bilanse ostalih 15 poljoprivrednih preduzeća iz 2016. godine i evo rezultata te analize: sa 691 zaposlenim ovih 15 preduzeća imaju stalnu imovinu vrednu nešto više od osam milijardi dinara i obrtnu imovini u iznosu od 6,6 milijardi dinara. Kapitalom tih društava pokrivaju, uzeto zajedno, 33,08 odsto vrednosti te ukupne imovine. Dakle, vidi se das u znatno ispod naših domaćih biznismena, pa, čak, I ispod naših građana koji su kupci brojnih preduzeća.

U stečaju su 43 poljoprivrednih društava društva:

• PIK Zemun, DP, Zemun

• PIK Dragan Marković, Obrenovac

• Agrar Fruit, AD, Bošnjaci

• Voćar, DP, Aleksandrovo, Merošina

• PK Godomin, DO, Smederevo

• Polj. kombinat Delišes, Vladičin Han 100% društveni kapital

• 7 juli, DP, Crvenka

• AIK Jagodina, DP u stečaju

• PIK Niš, 100 % društveni kapital

• Slemen, DP, Sokobanja 100% društveni kapital

• 9 oktobar, DP, Srpski Krstur 100% društveni kapital

• Jedinstvo, DP, Kruščić 100% društveni kapital

• Lune Milovanović, DP, Bavanište 100% društveni kapital

• Mačva, DP, Šabac 100% društveni kapital

• Eko hrana, DP, Boljevac 100% društveni kapital

• Živinarsea ôarma, DP, Kruščić 100% društveni kapital

• Masurica, AD, Surdulica

• Napredak, DP, Bosilegrad, 100% društveni kapital

• Palić, DP, Subotica

• Polj. kombinat Spasije Stejić, Novi Kneževac, 98 društveni kapital

• PKB Srem, do, Ugrinovci, društveni kapital

• Plana-Reprodukciona farma svinja, DP, Velika Plana

• Poljoprivreda, DP, Leskovac, 100% društveni kapital

• Poljoprodukt, DP, Vranje 100 % društveni kapital

• Jedinstvo, DP, Aleksandrovac 100% društveni kapital

• Ramski Rit, AD, Veliko Gradište, društveni kapital

• Tovarnik, DP, Šid, društveni kapital

• Stalać, DP, Stalać 100% društveni kapital

• Holding Kompanija Yuko, DP, Žitište 100% društveni kapital

• PIK Aleksinac, 100% društveni kapital

• Rasadnik, AD, Vranjska Banja

• Plantažkop, DP, Donje Stopanje, Leskovac, 100 % vlasnik Navip

• Staklena bašta,AD, Kanjiža

• Vinarski podrum,DP, Vlasotince 100% društveni capital

• Panvita, ad, Alibunar,, kupac Čolak Denuc

• 1 oktobar, AD, Sombor, 100 odsto kupac MijićBranko

• Jedinstvo, AD u likvidaciji, Žabalj, kupac 72,77% Filipović Milisav

• Silos, AD, Jakovokupac Božić Đorđe

• Varvarinsko Polje, Paraćin kupci Pajić Aca I drigu Pajići

• Virt, Vršac

• Seme, doo, Beograd

• Agroseme, AD, Panonija-Subotica

• Farmacoop, AD, Kać

39 obrisanih poljoprivrednih preduzeća, nakon zaključenog stečajnog postupka:

• Batalage, DP, Batalage

• Budućnost, doo, Crvenka

• Voćar, AD, Požega

• Graničar, AD, Ćala, Novi Kneževac

• Farma svinja, DD, Petrovac 100% druš. svojina

• Farma svinja, doo, Holdinga Krajina, Kobišnica

• Vladimirci, AD, promenjeno sedište u Priština,

• Enipeks, DP, Ćačak

• Elan, DP, Kosančić, Bojnik

• Biljna proizvodnja, doo, Holdinga Krajina, Negotin 100% društveni kapital

• Farmakoop, doo, Šabac 100% društveni kapital

• Centar za živinarstvo, DP, Požarevac 100% društveni kapital

• Dubrava, DP, Gadžin Han 100% društveni kapital

• Zmajevo, AD, Vrbas

• Poljoprivreda, doo, Prlike 100% u vlasništvu Industrije tepeha

• Holding Kompanija PIK Aleksinac

• Koperant, DP, Boljevac društveni kapital

• Poljoprivredni kombinat Krajina, Negotin društveni kapital

• Kuplin, DP, Bački Petrovac društveni kapital

• Tromeđa, AD, Majdan, Novi Kneževac

• Poljoprivredno dobro Oranica Agrar, AD, Majdan, N. Kneževac u vlas. Fidelinke Subotica

• Plavka promet, DP, Beograd

• Živinarstvo, AD, VELIKA Plana, društveni kapital

• Poljoprivreda, AD, Novo Selo Orom, Kanjiža

• Subotište, DP, Subotica, društveni kapital

• Sloga, AD, Pećinci

• Tamnava, DP, Koceljeva, 100% društveni Kapital

• Trudbenik, DP, Stari Lec, Plandište, 100% društveni kapital

• Fripak, AD, Niš, društveni kapital

• Agroprodukt, DP, Alesksinac

• Rasadnik, doo, Aranđelovac

• Zavod za poljoprivredu, doo, Loznica

• Ćvećar & Perper, AD, Leskovac

• Milan Živić Rača, kupac Nikolić vLADAN

• PP Topola, Horgoš

• Zlatica, Padej, Čoka

• Yuko, DP, Alibunar

• Njegoševo, DP, Njegoševo

• Agrokombinat, AD, Subotica

Da ne bi i ona gore navedena poljoprivredna društva doživela sudbinu ovih 82 preduzeća u stečaju i brisanju kao aktivnih, nakon zaključenog stečajnog postupka, jedino što bi Vlada Republike Srbije morala da uradi je da se hitno urazumi!

Sudbina zadruga

26 su obrisane, nakon zaključenog stečajnog postupka

28 zadruga je danas u stečaju

11 je ostalo aktivnih

Konačno, treba reći da bi ovi bilansi poljoprivrednih preduzeća za 2016. godinu, po grupama kupaca, morali da ubede ministra poljoprivrede i ministra finansija, da su nužne subvencije i drugi podsticaju za razvoj ove naše bazične grane privrede, u kojoj Srbija, kao evropska zemlja ima neke komparativne prednosti. Ali, kao je svima dobro poznato da jedan čovek odlučuje o svemu u Srbiji, pa i o tome da li će pasti kiša na žedne oranice, teško je poverovati da će se to i desiti.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane