Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Pogled iz Moskve

Kako će rasti cene namirnica ove godine

I ne samo hleb

Od oktobra, cene hleba u Rusiji mogle bi porasti skoro 10%. Rast cena hleba i pekarskih proizvoda posebno je u vezi sa poskupljenjem žita i brašna, javljaju ruski mediji pozivajući se na izvršnog direktora Asocijacije proizvođača i dobavljača prehrambenih proizvoda Rusprodsojuz, Dmitrija Vostrikova. Prema njegovim prognozama, povećanje cena može se očekivati u proizvodnji visokokvalitetnog pšeničnog brašna i neki dobavljači već pregovaraju sa trgovinskim lancima o tome, da bi revidirali nabavne cene. Ranije su stručnjaci upozoravali da povećanje BDP-a, rast kursa dolara i evra, povećanje cena komunalnih usluga i poskupljenje goriva, mogu dovesti do povećanja cena praktično svih prehrambenih proizvoda od 11 do 17%., tvrdi istraživač Ljubov Čižova

Piše: Ljubov Čižova

Ipak, vlasti smatraju da nema mesta za brigu: predsednik komiteta Državne dume za agrarna pitanja Vladimir Kašin smatra da u ovom trenutku u Rusiji nema objektivnih razloga za povećanje cene hleba. „Nema nikakvih osnova za rast cena! To su gluposti", rekao je Kašin, istakavši da hleba u Rusiji ima dovoljno, a njegov kvalitet je ove godine bolji nego prošle. Rast cena prehrambenih proizvoda, prema podacima Levada centra, predstavlja razlog za brigu više od 60% Rusa. Osim toga 35% ispitanika je zabrinuto zbog „ekonomske krize, lošeg stanja industrije i poljoprivrede". O razlozima mogućeg povećanja cene hleba na jesen ove godine za Radio sloboda je govorio izvršni direktor Rusprodosjuza, Dmitrij Vostrikov.

U poslednje vreme primetan je rast cena pšenice

- U našu Asocijaciju ulaze proizvođači hleba i pekarskih proizvoda i mi redovno dobijamo od njih informacije. Sarađujemo sa trgovcima u maloprodaji koji dosta teško prihvataju nove cenovnike i žele da znaju stanje u industriji u celini. U poslednje vreme vidljiv je rast cene pšenice, a pšenica je sirovina za mnoge grane industrije. Druga stvar je to što će za različite pekarske proizvode biti različito povećanje cena, a to, jasno, zavisi od preduzeća, od strukture troškova sirovina upravo za pekarske proizvode. Ali to da postoji trend rasta, vidljivo je „golim okom". I taj proces se još više komplikuje zbog poslednjih koraka Centralne banke - kod nas se promenio devizni kurs - kaže Vostrikov.

Vostrikov misli da na rast cena može uticati snižavanje prognoza za prinose u tekućoj godini. Prema podacima izvršnog direktora Rusprodsojuza, pšenica treće klase je već poskupela sa 10 na 12 rubalja za kilogram. Nakon zrna, poskupelo je brašno (ono čini 30% vrednosti hleba), a onda i cena isporuke koja je od početka avgusta porasla sa 15 na 16 rubalja za kilogram. Analitičari prognoziraju da će sredinom septembra doći do novog povećanja od 18-18,5 rubalja za kilograma, objašnjava Dmitrij Vostrikov.

Prema njegovim informacijama, prosečne cene pšenice su porasle u poređenju sa julom 2018. i avgustom 2017, a i kod ostalih vrsta sirovina dinamika je slična. Po mišljenju stručnjaka, rast deviznog kursa utiče na cene i na druge prehrambene proizvode.

Kod nas je sve povezano sa kursom dolara. To je veza sa svetskim tržištem

- Kod nas je, zapravo, sve povezano sa kursom dolara. Ne jednom smo analizirali komponente troškova u različitim prehrambenim proizvodima. Zrno - to je element koji mi sami gajimo i sami trošimo. Ali, zašto mora da raste cena ako mi sami odgajimo dovoljno zrna? Tu je reč o povezanosti sa svetskim tržištem. Ako posmatramo druge proizvode, imamo veoma mnogo komponenti, opreme, sastojaka koji se kupuju u inostranstvu. Zato kod nas kurs dolara, nažalost, na ovaj ili onaj način, ili direktno utiče na uvoz robe koju koristimo u proizvodnji, ili indirektno, putem izvoznog potencijala. Kurs dolara najjače utiče upravo na to tržište. Ako slušate finansijske analitičare, čak se bojim da prognoziram šta će biti sa tržištem uz kurs od 75 rublji za dolar. Daj Bože da do toga ne dođe, da to ne uzrokuje porast cena, zato što je to, verovatno, najjači faktor. A što se drugih stvari tiče, dinamika cena će, prirodno, zavisiti od unutrašnje ponude i tražnje na koje utiče regulativa, odnosno ograničavanje izvoza ili razdvajanje sa svetskim tržištem - ubeđen je Dmitrij Vostrikov.

Šta je sa cenom hleba? Dmitrij Vostrikov smatra da ako se u ekonomiji ništa fundamentalno ne promeni, onda je moguć zanemarljiv rast cena pekarskih proizvoda koji će, uzgred, biti neravnomeran, u zavisnosti od kategorija proizvoda.

„Socijalni hleb", gotovo izvesno, neće menjati cenu

- „Socijalni hleb", gotovo je izvesno, ostaće u cenovnoj kategoriji u kojoj je i bio, zato što tu kategoriju reguliše država i na nju se obraća posebna pažnja. A drugi pekarski proizvodi će donekle promeniti cene. Izuzetak je cena testetine, jer se za njenu proizvodnju koristi više brašna nego za proizvodnju pekarskih proizvoda. Valja imati u vidu i to da je za zrno vezano i stočarstvo. Ne može se zaobići ni faktor pada kupovne moći stanovništva koje „glasa" za jeftinije proizvode i ne dozvoljava podizanje cena. Imamo čak i kategoriju prehrambenih proizvoda koji se prilagođavaju od viskog i srednjeg cenovnog nivoa na ekonomični nivo. Sve to je u vezi sa padom prihoda. Potražnja za proteinima se pomera ka potražnji za najjeftinijim ugljenim hidratima, odnosno ka pekarskim proizvodima - kaže izvršni direktor Rusprodsojuza Dmitrij Vostrikov.

Eksperti predviđaju rast cena svih proizvoda

Potpredsednik Ruske unije proizvođača žitarica Aleksandar Korbut takođe smatra da bi na jesen cene pekarskih proizvoda mogle porasti. Ali, ne za 10, već za 6,5%. Prema njegovom mišljenju, na maloprodajnu cenu hleba, osim rasta kursa dolara, mogao bi da utiče i planirani rast PDV-a, koji je ugrađen u cene komunalnih usluga i goriva.

Rasta cena će biti, to je potpuno objektivan faktor

- Otvoreno govoreći, ne znam odakle se pojavila cifra od 10%. Moguće je da je to želja proizvođača. Cene hleba su kod nas rasle svake godine, to je uobičajeno, i nije u vezi sa žetvom odnosno prinosima. Kada smo prošle godine imali rekordni rod žita, cene hleba su porasle 2,7%. Pritom je cena zrna pala do 8 rubalja. Godinu dana pre toga, kada su cene zrna bile iste kao danas, cena hleba je porasla za 6%. Tako da, ako cene zrna padaju za 30-40%, a cene hleba rastu, tu je reč o dve različite galaksije - galaksiji proizvodnje i galaksiji projdae (trgovine). Mislim da će rasta cena biti, to je potpuno objektivan faktor - smatra Aleksandar Korbut.

Potpredsednik Ruske unije proizvođača žitarica se slaže da na rast cena utču inflacija i devizni kurs - nije tajna da mnoga preduzeća koriste uvoznu opremu za rad.

Potrošni materijali se kupuju u inostranstvu, gorivo, komunalne i transportne usluge nisu pojeftinile

- Potrošni materijali i rezervni delovi kupuju se u inostranstvu, shodno tome to su dodatni troškovi. Moguće je staviti i falsifikat, ali to nema smisla. Osim toga, kao što znate, gorivo kod nas nije pojeftinilo, nisu pojeftinile komunalne usluge, transport itd. Uz to, svi proizvođači osećaju posledice povećanja PDV-a. Da, rast PDV-a neće biti veliki - 2%, i zrno i hleb spadaju u kategoriju socijalnih proizvoda za koje je država sačuvala specijalan preferencijalni režim PDV-a. Ali, sve ostalo će poskupeti minimum 2%, a najverovatnije će to biti malo više. U vezi sa rastom PDV-a poskupiće transport, komunalne usluge, a preduzeća plaćaju i za vodovod i kanalizaciju, za električnu energiju... To su sve dodatni troškovi koji takođe imaju određeni uticaj. Ali i, prirodno, poskupljenje cene zrna daje svoj doprinos - smatra Aleksandar Korbut.

Potpredsednik Ruske unije proizvođača žitarica ističe da država ima mehanizme za regulisanje cena. Prema njegovim podacima, Ministarstvo poljoprivrede Rusije planira da sprovede trgovinske intervencije i ubaci na unutrašnje tržište 1,5 milion tona zrna po cenama koje su niže od tržišnih. Sasvim je moguće da to dovede do korekcije prodajne cene brašna. Ali, malo je verovatno da će to uticati na cene u prodavnicama - trgovačka marža iznosi 25-30%. Tako da, generalno, Aleksandar Korbut procenjuje da bi na jesen cene hleba mogle porasti za 6,5%.

Tokom cele postsovjetske istorije cene hleba nisu padale

- To je, u principu, normalno, zato što tokom cele svoje postsovjetske istorije nije bilo nijedne godine kada su cene hleba padale. Bilo je godina kada je cena zrna padala dva puta, brašna isto toliko, ali su potrošačke cene živele sasvim drugim životom. Naravno, svima nam je, kao potrošačima, stalo da proizvodi budu jeftiniji i kvalitetniji, ali život malo drugačije funkcioniše - konstatuje Aleksandar Korbut.

Komentarišući mogućnost rasta cena hleba, u Ministarstvu poljoprivrede su izjavili da prosečne cene zrna i brašna ne utiču suštinski na prosečnu cenu pekarskih proizvoda. O tome pišu Izvestija. Ipak, u ministarstvu primećuju da će se cene hleba do kraja tekuće godine i početkom sledeće menjati, ali sporijim tempom, pod uticajem rasta cena goriva i maziva, energenata i drugih faktora.

Preduzetnik, ekonomista, glavni partner u kompaniji Management Development Group Inc. Dmitrij Potapenko smatra da će u skorije vreme u Rusiji porasti ne samo cene hleba, već i drugih osnovnih prehrambenih proizvoda. Nikakvi protesti ili masovni neredi ne očekuju Ruse, jer su se ljudi, prema mišljenju eksperta, odavno s tim pomirili.

Predviđao sam da će na jesen cene porasti 11-17%

- Predviđao sam da će tako biti čim su počeli razgovori o povećanju PDV-a i pseudopenzione reforme. Još tada sam govorio da će, generalno, na jesen cene proizvoda porasti za 11-17%. I tu nema ničeg neobičnog. Rast cena komunalnih usluga, rast akciza na gorivo, koji ulaze u apsolutno sve troškove, veštačka devalvacija rublje u odnosu na dolar, pseudopenziona reforma - sve su to karike u jednom lancu. Teško je reći šta će tačno poskupeti. U aritmetičkom proseku jedne prodavnice ima 200 grupa proizvoda, a njihov odnos nije linearan. U proizvodnji voća i povrća, na primer, valutna komponenta je još uvek manja, jer su seme i herbicidi kupljeni po prošlogodišnjim cenama i oni se još uvek ne menjaju. Oni mogu da utiču na podizanje cena samo ukoliko svaki proizvođač obezbedi potencijalni rast cena. Mesna industrija će više poskupeti, jer na tom tržištu postoji određeni veštački deficit. Moja prognoza za 2019. godinu je da će se rast cena nastaviti. Ali, ljudi neće izraziti nezadovoljstvo. Njima je predesednik obećao da će zvanična inflacija biti u okviru 4%, on je obećao da svake godine podiže penzije za hiljadu rubalja. Obećao je da će do 2024. potencijalni penzioner imati 6000 rubaljla više i da će svi živeti bolje. Više puta sam govorio da televizor u Rusiji ne može biti poražen pomoću frižidera - kaže Dmitrij Potapenko.

Ranije su o mogućem povećanju cena proizvodnje u vezi sa rastom PDV-a govorili predstavnici ruskih unija proizvođača mleka i masti i ulja. Prema njihovim podacima, rast cena PDV-a na proizvode sa zamenom za mlečnu mast, ako takva odluka bude doneta, može da dovede do rasta cena i smanjenja potražnje i u veleprodaji i u maloprodaji. Osim toga, to će lišiti potrošače jeftinih proizvoda i smanjiti tražnju za sirovim mlekom, upozoravali su proizvođači mleka i masti.

Predsednik Nacionalnog saveza proizvođača mleka (Sojuzmoloko) Andrej Danilenko je istakao da će povećanje PDV-a za bilo koji prehrambeni proizvod dovesti do opšteg pada tražnje, jer je potrošnja tek počela da se oporavlja posle višegodišnjeg pada i pokazuje „jedva primetnu pozitivnu dinamiku".

Prema podacima Levada centra, 63% Rusa je istaklo da je rast cena problem koji najviše zabrinjava, još 47% ispitanika je zabrinuto za bezbednost. Tokom ankete oni su odgovarali na pitanje: „Koji od postojećih problema u našem društvu vas najviše zabrinjava i koji smatrate najozbiljnijim?" Osim toga, još 40% ispitanika je zabrinuto zbog rasta nezaposlenosti, 38% Rusa je kao najozbiljniji problem navelo korupciju i podmićivanje. A 35% građana je generalno zabrinuto zbog „krize u ekonomiji, lošeg stanja industrije i poljoprivrede".

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane