Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Pogled iz Moskve

Zašto zaostaje globalni projekt „virtuelne ekonomije"

Digitalizacija preuzima gradove

Ma koliko sa Zapada stizale kritike na račun naše zemlje, čak i oni moraju da priznaju da je po nivou razvoja informacionih i kompjuterskih tehnologija Rusija pretekla mnoge zemlje na svetu i zauzela dostojno mesto u grupi razvijenih zemalja. U Velikoj Britaniji, Japanu, Nemačkoj, Francuskoj i Kanadi su ocenili perspektive našeg razvoja, i ona su veoma dobre kada je reč o digitalizaciji, a sada imamo preduslove da napravimo digitalni napredak i u ekonomiji, i u sferi državnih (javnih) usluga. Uzgred, Moskva je već prošle godine postala lider kada je reč o lokalnom rejtingu onlajn usluga (LOSI), pretekavši najveće svetske gradove, između ostalih i London, Šangaj i Njujork.

Piše: Jurij Aleksejev

Sve to govori da nismo na začelju novog talasa progresa, da nas sankcije nisu ugušile, već da smo pronašli snage ne samo da se suprotstavimo pretnjama, već i da u određenoj meri čak postanemo predvodnici ubrzanih promena.

Pritom, čuda progresa uopšte nisu tako skupa. Informativno-analitička agencija Content Review stavila je Rusiju na prvo mestu po rejtingu zemalja sa najjeftinijim neograničenim internetom.

Uskoro, kažu programeri, možemo još više da iznenadimo svet, stavljajući naš internet u kontaktna sočiva. Veštačka inteligencija ulazi u državni program Digitalna ekonomija i projekat Digitalna državna uprava, pa će mnoge upravljačke funkcije biti ukinute.

U ovoj grandioznoj stvari trebalo bi da pomognu digitalni superservisi koji će gotovo u potpunosti zameniti „dodir" građana i biznisa sa državom, a istovremeno naneti udarac korupciji.

Prema podacima Ministarstva za digitalni razvoj, komunikacije i masovne medije RF, državni službenici trenutno imaju na raspolaganju više od 800 informacionih resursa. Na toj osnovi biće stvorena „pametna" platforma koja će uključiti informacije iz raznih državnih sistema, registara i baza podataka i staviti ih na službu običnim ljudima.

Otvorivši slobodni pristup informativnim resursima, država će postati neprimetna, zato što više neće činovnici, već mašina, izdavati potvrde i uverenja, odgovarati na pitanja građana, baviti se pitanjem šta je zakonito, a šta nije. Digitalizacija će osloboditi milione Rusa od „birokratskog ropstva". Uostalom, često na dokazivanje univerzalne istine birokratama -upravljačima bez savesti odlaze meseci, pa i godine povlačenja po sudovima. Istovremeno, uz podmićivanje se stvari brzo rešavaju.

Sve informacije sa sajtova državnih institucija, ustanova, škola, bolnica, dečjih vrtića, različitih organa vlasti, biće skupljene na „Gosvebu" - jedinstvenoj bazi državnih i lokalnih informativnih i servisnih resursa. Stvaranje takve baze, kako uveravaju državni službenici, stvar je bliske budućnosti. U svakom slučaju, upravo takav cilj je postavljen u saveznom projektu o digitalnoj državnoj upravi. Realizacija ovog projekta poverena je timovima koje čine predstavnici organa vlasti različitog nivoa, eksperti, radnici Sberbanke i Rostelekoma.

Ali, već danas se preko interneta može studirati ne izlazeći iz kuće, venčavati bez odlaska kod matičara, prijaviti prebivalište, platiti porez. Visoka tehnologija je već stigla i u porodilišta. Ako se ranije velikim dostignućem smatralo to što se u porodilištu odmah može dobiti izvod iz matične knjige rođenih, sada u naprednim regionima porodiljama prilikom otpusta odmah daju osam dokumenata.

U Podmoskovlju (Moskovska oblast) su oformili elektonski Centar za pomoć u izgradnji - projektnu kancelariju koja na vrlo pristupačan i transparentan način izdaje dozvole i sve ostalo što je potrebno za gradnju novih fabrika i preduzeća. Uskoro će početi sa radom elektronski Centar za upravljanje celim regionom, koji će omogućiti sakupljanje i dobijanje informacija iz različitih sfera - zdravstva, obrazovanja, izgradnje - na način koji će za svakoga biti maksimalno otvoren, dostupan i pogodan.

Istina, u trci za brzim promenama, malo razmišljamo o tome da servisi elektronskih usluga ne rade uvek precizno.

Na primer, prilikom korišćenja jedinstvenog informaciono-računskog centra često se događa da se na ekranu kompjutera pojavi obaveštenje o radovima na održavanju bez napomene kada će se se završiti. Aplikacija Moj porez takođe ima puno „trikova", npr. kada su samozaposleni primamljeni bonusima da plaćaju porez na zaradu, a zatim im retroaktivno šalju obaveštenje o neplaćenim porezima i obračunatim kamatama.

Putem iste aplikacije možete platiti dug pomoću bankovne kartice. Ali, ako brzo platite dug i kamate za koje niste sigurni kako su se tu pojavile, uopšte ne znači da ćete se izvući iz poreskog ropstva. Kompjuter će izbaciti informaciju da je elektronskim putem izvršena uplata i da se vaša uplata obrađuje. A dok se ona obrađuje, kompjuterski program mehanički zaračunava nove kamate.

Zatim vam na e-mejl sa sajta državne uprave dolazi obaveštenje o poreskim dugovanjima koje niste napravili vi, već kompjuter. I onda morate da idete u poresku službu da se pravdate, podnoseći na uvid sve ugovore, dokumenta i čekove koji potvrđuju da niste prevarant, već savestan poreski obveznik koji plaća na vreme svoj porez.

Nedavno su se stanovnici naše kuće obratili Rosreestu (Federalna služba za državnu registraciju, katastar i kartografiju) zbog izjave o kolektivnom vlasništvu nad zemljištem. Dali su adresu, registarske brojeve, platili taksu. A kompjuter je izbacio podatak da se zemlja koja pripada našoj kući nalazi u susednoj ulici i veličine je samo jednog kvadratnog metra. Razgovor sa dispečerom „vruće linije" ni do čega nije doveo. Morali smo da idemo u kancelariju i da na licu mesta raspravimo kako je greška dospela u dokument.

Zašto kompjuteri tako često greše? Zar se na prelazak naše zemlje na digitalni format ne troši ogroman novac?

Poznato je da su za softver samo za Penzioni fond potrošene milijarde, a zatim još milijardi za njegovu doradu, ali se od penzionera i dalje traži da se, kao i pre, lično javljaju zaposlenima u fondu jednom u šest meseci kako bi dokazivali da se njihovi prihodi nisu promenili. Penzioneri koji rade takođe su „obavezni da lično obaveste Penzioni fond o svim promenama u vezi sa zvaničnim zapošljavanjem, sastavom porodice i drugim okolnostima".

Zašto, pitate se, terati stare ljude da idu sa jednog kraja grada na drugi, kada je poslodavac ionako obavezan da podnosi poreske prijave o plati svakog zaposlenog, pa i penzionera? A podaci iz poreske službe trebalo bi da budu dostupni Penzionom fondu.

Zašto je, pitate se, potreban elektronski potpis za koji treba platiti 1500 rubalja godišnje, kada je moguće lako identifikovati osobu na osnovu biometrijskih podataka, prislanjanjem palca na ekran mobilnog telefona?

Povezujući narod na elektronske usluge, obično se kaže: imajte malo strpljenja, programi se pokreću, finaliziraju, što znači da su mogući problemi u radu sistema. Zašto, pitate se, puštaju među narod „sirovi proizvod"?

German Gref, prvi čovek Sberbanke, govoreći u jednoj od privatnih škola u glavnom gradu, govorio je o tome kako su se greške napravljene prilikom uvođenja veštačke inteligencije za banku pretvorile u gubitak od više milijardi. Jednog dana će taj novac biti nadoknađen na račun kamata. Naravno, ljudima sa bednom platom to priznanje će delovati izazovno. Ali, koga to brine danas, kada se u Rusiji sprovodi globalni digitalni eksperiment.

Uz ubrzani tempo života, digitalizacija će osvojiti cele gradove. Žureći da se priključe projektu digitalizacije, regioni u stvari mnogo rizikuju. Evo, naprimer, greška u široko reklamiranom programu Pametni gradovi može da ostavi u mraku desetine ulica, da isključi grejanje u najnezgodnijem trenutku. Ali, niko ne odustaje od digitalizacije.

Da bi nove tehnologije kod nas profunkcionisale precizno i tačno kao u Evropi, potreban je naporni rad najistaknutijih programera i vlade. Za program Digitalna ekonomija potrebno je stvoriti stotine kompjuterskih programa, napisati, prepraviti ili usvojiti hiljade propisa, i pre svega zakona o ličnim, javnim i velikim podacima (big data - veliki i kompleksni setovi podataka). Treba obučiti službenike da rade sa novim programima i snabdeti tim programima preduzeća i ustanove, naučiti narod da upotrebljava elektronske usluge. Tako da prelazak u svet „virtuelne ekonomije" ne može brzo da se sprovede.

Autori zbornika Pokazatelji digitalne ekonomije, saradnici Instituta za statistička istraživanja i ekonomiju znanja Nacionalnog istraživačkog univerziteta Visoke ekonomske škole, tvrde da digitalna ekonomija u Rusiji postoji samo u odvojenim ostrvcima. Njen razvoj značajno je ispred stvarne potražnje za njom i realne razmere digitalne ekonomije ostaju skromne.

Primere ne treba daleko tražiti.

Dok su sa visokih govornica razmatrali pitanja digitalne ekonomije i kriptovaluta, Irkutska oblast je bila poplavljena. Ljudi su ostali bez krova nad glavom, region se pretvorio u zonu borbenih dejstava. A pametni putevi, pametne kuće, pametna meteorološka oprema koji bi trebalo ranije da upozore ljude na opasnost - ispostavilo se da su sve to prazne priče.

I samo je intervencija šefa države pomogla da se nekako popravi situacija.

Veoma želim da kod nas uskoro dođe do velikog skoka napred sa pametnim saobraćajem, logistikom, putevima, da svaka farma ima kompjuter, a da leteći automobili i bespilotne letelice do neprepoznavanja promene naš život, ali je to, po svemu sudeći, još daleko. U sledećih 20 godina mi ćemo i dalje krpiti rupe u ekonomiji, beskonačno popravljati trotoare i puteve. A obični ljudi u gradovima će živeti siromašno i veoma mnogo će raditi.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane