Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Vučić traži spas u Kovnici novca u Topčideru

Korak do bankrota

Vlast mora hitno da obezbedi najmanje milijardu evra u dinarima kako bi najvećim državnim preduzećima obezbedila likvidnost. Pošto su iscrpljene mogućnosti daljeg zaduživanja, planira se pokretanje štamparije novca u Topčideru. Kurs dinara se i pre krize veštački održavao intervencijama NBS u prosečnoj mesečnoj vrednosti od 300 miliona evra, što je u prva tri meseca ove godine smanjio naše devizne rezerve za 6,6 odsto. Deviza za odbranu kursa dinara je sve manje, pa nas očekuje hiperinflacija slična onoj sa početka devedesetih.

Igor Milanović

Srbija se nalazi na korak od pokretanja inflatorne spirale koja može da je odvede u hiperinflaciju sličnu onoj sa početka devedesetih godina. Na ovo sve ukazuje, iako se režimski mediji trude da sve zataškaju u jeku predizborne kampanje.

Činjenica koja na ovo ukazuje jeste da je Narodna banka Srbije u prvom kvartalu, dakle i pre izbijanja krize izazvane epidemijom, morala da potroši oko 900 miliona evra iz deviznih rezervi da bi odbranila vrednost dinara. To je iznosilo 10 miliona evra dnevno, ako računamo da je međubankarsko tržište radilo svakog dana (a nije, jer i ono poštuje vikende i praznike kojih je u prvom tromesečju bilo dosta).

Da to nije urađeno, vrednost dinara bi se u odnosu na najznačajnije svetske valute, evro i dolar, urušila, što bi se odraziilo na vrednost bruto domaćeg proizvoda koji bi se, izražen u dolarima, smanjio isto kao i prosečna plata izražena u evrima.

A tako nešto režim sebi ne dozvoljava u predizbornoj kampanji, ne zato što bi se to odrazilo na ionako unapred poznat rezultat izbora, već zato što bi to bio dodatni motiv da nezadovoljni narod izađe na ulice. Kriza se prolongira za drugu polovinu godine kada će svakome postati jasno da smo potpuno propali.

Prvi problem sa kojim se vlast suočava je nelikvidnost državnih kompanija prvog ranga. „Air Serbia" nije radila tokom vanrednog stanja i procenjeni minus samo zbog toga iznosi oko 70 miliona evra. „Telekom" je ranijih godina akumulirao dugove kako bi ulagao tamo gde mu vlastodršci narede, pa je poslovnu 2018. završio sa kreditima u vrednosti od 1,3 milijarde evra (izveštaj za 2019. još nije objavljen da ne bi kvario izbornu atmosferu). Pri tome ovo preduzeće trenutno trpi velike gubitke, jer mu je sa državnog vrha „preporučeno" da ne kreće u naplatu potraživanja od pretplatnika do završetka izbora.

Isto je zatraženo i od EPS-a koj je na pola koraka od nelikvidnosti, pošto izdržava nekoliko hiljada naprednjačkih aktivista, takozvanih botova, a uz to je i najveća perionica para na Balkanu, jer se preko naduvanih tendera milioni evra iz ovog državnog preduzeća svake godine prelivaju u džepove članova Vučićevog klana. EPS planira da do kraja 2022. njegovi ukupni dugovi narastu na 3,5 milijardi evra kako bi ostao likvidan.

Da bi se rešio problem nelikvidnosti najvećih državnih preduzeća država u njih mora da upumpa više od milijarde evra, ali to je u predizbornoj kampanji, kada je narod već naelektrisan, veliki problem. Zbog toga se neko u vlasti dosetio trika: pomenuta preduzeća će štampati posebne obveznice koje će prodavati na berzi. Pošto niko normalan njih ne bi kupio, doneta je odluka da ih kupe banke koje posluju u Srbiji i da se to prikaže kao poseban investicioni uspeh ove propale vlasti. Posle će Narodna banka u tišini te obveznice da otkupi od poslovnih banaka.

Da se ovo priprema vidi se po tome što su poslovne banke već otežale dobijanje stambenih kredita, prikupljajući novac za otkup obveznica propalih giganata.

Guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković i ministar finansija Siniša Mali su obični nestručni klimoglavci kojima ne pada na pamet da se usprotive doštampavanju dinara bez pokrića i to u vrednosti od najmanje jedne milijarde evra samo za finansiranje ovog posla. Pošto je dinar već pod pritiskom i kurs se održava obilatim državnim intervencijama u vrednosti od prosečno 300 miliona evra mesečno, novo štampanje para bez pokrića pokrenuće inflatornu spiralu isto kao što se to desilo početkom devedesetih.

Naprednjačka vlast nema drugog izbora ako želi da prolongira ekonomski slom do posle izbora, jer je od planiranih pet milijardi evra uspela da prikupi nešto više od dve milijarde daljim zaduživanjem.

Međunarodni monetarni fond nam neće pozajmiti ni centa, ako država planira da tim parama zapušava rupe na tržišno neuspelim kompanijama koje prave gubitke i izvan privredne krize, jer loše posluju. „Telekom", koji smo nekada mogli da prodamo za milijardu evra, sada je faktički pred bankrotom i samo ga velika finansijska injekcija države može spasiti.

Postavlja se pitanje - dokle tako?

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane