Natrag

Iran

Sezona lova na umove: Iran za sve dosadašnje likvidacije optužuje Izrael i SAD

Stanje trajne paranoje

Između 2010. i 2012. godine četiri iranska nuklearna znanstvenika (Masoud Alimohammadi, Majid Shahriari, Darioush Rezaeinejad i Mostafa Ahmadi Roshan) ubijena su u atentatima. Prije njih, 2007., u gradu Shirazu od posljedica otrovanja preminuo je osnivač Centra za nuklearnu energiju u Isfahanu, dr Ardeshir Hosseinpour.

Piše: Dario MAJETIĆ, Glas Slavonije

NUKLEARNI GURU

U tom se razdoblju dogodio i jedan neuspješan atentat, tako što su dobro uvježbani ubojice, na različitim lokacijama Teherana, prišli na motociklima automobilima u kojima su bili inženjeri i znanstvenici Majid Shahriari i Fereydoon Abbasi i na njih "zalijepili" eksploziv C-4 na daljinsko upravljanje. Nakon detonacije Shahriari je na mjestu poginuo, a Fereydoon Abbasi nekim je čudom preživio. Iako su obojica figurirala kao ugledni akademski građani i ključne osobe iranskog nuklearnog programa, za Fereydoona Abbasia se smatralo da mu je akademska titula paravan za vojnu karijeru časnika Iranske revolucionarne garde (IRGC) zaduženog za nadgledanje razvoja vojnog nuklearnog programa. Što se IRGC-a tiče, njegov precizniji (osobito za Izrael) naziv je Islamic Revolutionary Guard Corps, daklem Korpus islamske revolucionarne garde.

Uzevši sve u obzir, ispada da je ukupni broj atentata na iranske nuklearne znanstvenike - sedam, računajući i prošlomjesečno ubojstvo brigadnog generala, dr. Mohsena Fakhrizadeh-Mahabadija, koji je u vrijeme neuspješnog atentata na Abbasia bio njegov šef i čiju je akademsku karijeru Busheva administracija javno prokazala kao "cover story", pa su ga novine Wall Street Journal nazvale "teheranskim guruom nuklearnog naoružanja".

Nakon čega je Foreign Policy 2013. Fakhrizadeha uvrstio na popis 500 najmoćnijih pojedinaca na svijetu, a izraelski predsjednik vlade Benjamin Netanjahu istaknuo ga kao voditelja projekta AMAD (Iranski znanstveni - nuklearni - projekt).

Da priča bude zanimljivija, Iran je odbio dati dozvolu za intervju Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) s Fakhrizadehom, zbog čega je bio sankcioniran od Vijeća sigurnosti UN-a. Unatoč tome u Iranu je sve do nedavno uživao u udobnosti s najvišim stupanjem zaštite. Te je stoga njegovo ubojstvo prvoklasni skandal za iranske vlastodršce, ali i signal svima ostalima da mogu po Iranu raditi što hoće bez posljedica.

Kako god, vlast je, da bi prikrila rupe u sustavu, cijeli atentat na Fakhrizadeha mistificirala kontradiktornim i nedokazivim informacijama. Prvo je od poluslužbene agencije Fars došla vijest da je Fakhrizadeh stradao na cesti kod grada Absarda, istočno od Teherana, nakon pucnjave i eksplozije automobila marke Nissan s razornom bombom, iako je vozilo bilo blindirano te ga je osiguravalo jedanaest tjelohranitelja raspoređenih u tri automobila.

Fars isprva nije ništa izvijestio o okršaju pratnje s napadačima, osim da cijeli slučaj nije trajao duže od tri minute. Međutim, prije službenog agencijskog izvješća već se bila proširila vijest da su se Fakhrizadehovi tjelohranitelji ipak sukobili s napadačima te da su tri tjelohranitelja ubijena, a bilo je i ranjenih.

Što se tiče terorista, javljeno je i kako su tri-četiri napadača ubijena na licu mjesta. Od ostalih teorija izdvajamo onu o vozaču samoubojici te o koordiniranom napadu 12 specijalaca koji su imali podršku 50 osoba zaduženih za sabotiranje elektroenergetskog sustava, pripremu i odstupnicu likvidatora.

Prema tom filmskom scenariju, već viđenom u izvrsnoj izraelskoj kriminalističkoj seriji "Teheran", eliminaciji brigadnog generala, inženjera i znanstvenika Fakhrizadeha prethodila je eksplozija Nissana, nakon koje su iz vozila Hyundai Santa Fe iskočila četiri specijalca i zasula znanstvenika kišom metaka.

Sličan je bio i izvještaj Iranske studentske novinske agencije, prema kojem je Fakhrizadehov automobil pogođen metkom u istom trenutku kada se dogodila eksplozija Nissana, s time što je znanstvenik dodatno izrešetan rafalima iz automatskog oružja, nakon čega su likvidatori na motociklima odjurili u nepoznato.

Tu je tezu potvrdila državna televizijska kuća IRIB, za koju su Fakhrizadehovi sinovi kazali da im je otac pogođen četiri puta.

Atentat na daljinski

Tu se nije stalo, pa je agencija Fars na kraju svega sve zamutila najmisterioznijom i najkontroverznijom teorijom od svih. Prema njoj u atentatu na Fakhrizadeha uopće nisu sudjelovali ljudi, nego je korištena daljinski upravljana teška strojnica postavljena na Nissan. Prema toj priči, nakon što je zapucano, Fakhrizadeh je izišao iz vozila i tada ga je satelitski upravljiva automatska puška zasula metcima, od kojih je trinaest zrna pogodilo metu.

No neki od svjedoka rekli su da je Fakhrizadeh zapravo ostao sjediti u svom automobilu, a da su pucnji u njega bili toliko precizni da ni jedno zrno nije okrznulo njegovu suprugu, vozača i tjelohranitelja. Teoriju o satelitski upravljivom oružju osnažio je zamjenik vrhovnog zapovjednika Iranske revolucionarne garde (IRGC) Ali Fadavi kazavši: "Takav tip oružja opremljen je kamerom i umjetnom inteligencijom, koja je prepoznala biometrijske parametre Fakhrizadeha", a na državnoj televiziji prikazano je navodno oružje s "logotipom i specifikacijama izraelske vojne industrije" kojim je počinjen atentat.

Međutim, stručnjaci tvrde da je teorija puna rupa i svi se slažu da je to propaganda za skretanje pozornosti kako bi se zamaskirala nesposobnost vlasti da spriječi napade na vlastitom teritoriju i prikrije propusnost iranskog sigurnosnog sustava i amaterizam kontraobavještajnih službi.

Naime, taj brutalni atentat samo je jedan u nizu učestalih napada na istaknute državne dužnosnike i infrastrukturu u Iranu. Podsjetimo, pije godinu dana u napadu bespilotne letjelice Reptor II poubijan je zapovjedni kadar elitnih ekspedicijskih Quds snaga Iranske revolucionarne garde predvođene generalom Qassimom Soleimanijem.

Zatim je nekoliko puta napadnuta vitalna infrastruktura i nuklearno postrojenje u Natanzu, opljačkani su tajni nuklearni arhivi u Teheranu, padali su putnički avioni netom nakon polijetanja iz Teherana, a dva dana nakon ubojstva Fakhrizadeha na iračko-sirijskoj granici bespilotnom letjelicom ubijen je jedan od zapovjednika IRGC-a, general Muslim Shahdan.

Službeni Teheran za sve optužuje Izrael i Ameriku te njihove unutarnje pomagače iz organizacije Mujahedin-e-Khalq. Urotu potkrepljuju činjenicom da se napad dogodio u tjednu kada su se u Saudijskoj Arabiji sastali krunski princ Muhamed bin Salman, američki državni tajnik Majk Pompeo i izraelski premijer Benjamin Netanjahu te činjenicom da je u Belgiji počelo suđenje Assadollahu Assadiju, koji je optužen za pripremu mogućeg napada na iranske oporbenjake u Europi 2018.

Unutarnji obračun

U takvom je turbulentnom ozračju iransko Vrhovno vijeće nacionalne sigurnosti sazvalo hitan sastanak kojem su nazočili gotovo svi visoki vojni zapovjednici. Nakon sastanka je Hossein Salami glavni zapovjednik Islamske revolucionarne garde (IRGC), pozvao na osvetu i kaznu za počinitelje atentata. Zatim su zastupnici, uz uobičajeno skandiranje "Smrt Americi!" i "Smrt Izraelu!", u parlamentu Irana Medžlisu izglasali zakon o blokadi nadzora iranskih postrojenja za obogaćivanje urana od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju.

žMeđutim, da bi zakon stupio na snagu, mora ga potpisati iranski predsjednik Hasan Rohani, koji to ne želi učiniti. U tome ima podršku sila supotpisnica Iranskog nuklearnog sporazuma (JCPOA). Koje ističu da će novi zakon kojim se Iran obvezuje prekinuti UN-ove inspekcije svojih nuklearnih postrojenja, odnosno povećanje aktivnosti obogaćivanja urana iznad dnevnih limita, biti suprotan sporazumu. "Ugrozio bi zajedničke napore za očuvanje JCPOA-e i mogućnost povratka diplomaciji s budućom američkom vladom", navode misleći na izabranog predsjednika Joea Bidena, koji je u studenome na izborima porazio Donalda Trumpa, koji je istupio iz JCPOA. "Povratak (poštovanju) JCPOA bio bi koristan i za Iran", kazale su tri sile, Francuska, Njemačka i Velika Britanija, pošto je Iran nakon američkog izlaska iz sporazuma i sam prestao poštovati neke odredbe sporazuma.

Novi iranski zakon predviđa proizvodnju i skladištenje "na godinu najmanje 120 kilograma uranija obogaćenog do 20 posto", prema iranskim medijima. U tom smislu Iran planira instalirati još tri kaskade ili klastere naprednih centrifuga IR-2M u podzemnoj tvornici za obogaćivanje urana u gradu Natanz.

Prema nuklearnom sporazumu Irana i šest zemalja (Kina, Rusija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija i SAD) (JCPOA) iz 2015., iz kojega se povukao SAD, Iranu je dopušteno korištenje centrifuga prve generacije IR-1, koje uranij mogu obogaćivati vrlo sporo, u Natanzu. "Nedavna najava Irana Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju da planira instalirati tri dodatne kaskade naprednih centrifuga u Natanzu suprotna je slovu JCPOA-e i duboko zabrinjavajuća", kažu tri sile supotpisnice, prema izvješću IAEA-e.

Na kraju postoje i špekulacije da je atentat na moćnog Fakhrizadeha posljedica unutarnjih obračuna i preslagivanja između konzervativaca i reformista pred nadolazeće izbore i novu političku arhitekturu Bliskog istoka. U tom smislu pod povećalom je bila činjenica da je otprilike godinu dana nakon sporazuma o Zajedničkom sveobuhvatnom planu djelovanja (JCPOA) odnosno Iranskom nuklearnom sporazumu, predsjednik Irana Hassan Rouhani, uz svjetovnog ministra vanjskih poslova Mohammada Javada Zarifa, odlikovao Ordenom za službu i dr. Mohsena Fakhrizadeha.

Prije godinu dana u napadu bespilotne letjelice Reptor II poubijan je zapovjedni kadar elitnih ekspedicijskih Quds snaga Iranske revolucionarne garde...

"Takav tip oružja opremljen je kamerom i umjetnom inteligencijom, koja je prepoznala biometrijske parametre Fakhrizadeha", kazao je Ali Fadavi...

Iran planira instalirati još tri kaskade ili klastere naprednih centrifuga IR-2M u podzemnoj tvornici za obogaćivanje urana u gradu Natanzu...

Usporedni atentat

Muslim Sahdan, viši zapovjednik Iranske revolucionarne garde (IRGC), ubijen je dva dana nakon Fakhrizadeha u napadu drona na sirijsko-iračkoj granici u sirijskoj provinciji Deir ez-Zor. Deir ez-Zor glavna je poveznica Irana i Libanona. Kroz provinciju prolaze naftovodi i trgovački putevi iz Iraka i Jordana.

Uz pomoć milicija koje podržavaju Rusija i Iran, središnji i zapadni dijelovi Deir ez-Zora pod kontrolom su režima Bashara al-Assada, nakon što su se teroristi Daesh/ISIS povukli iz regije, u studenome 2017. godine. Većina stranih milicija koje podržava Iran, a bore se za Assada, smještena je u Deir ez-Zoru. Tim skupinama, koje djeluju među sunitskom većinom, zapovijeda IRGC. (D.Ma.)

Biden vraća pregovore

Prema svjetskim agencijama novoizabrani američki predsjednik Joseph (Joe) Biden izrazio je želju za pokretanje novih pregovora s Iranom, ali uz prethodne konzultacije sa saveznicima SAD-a. U rujnu je najavio kako će se SAD vratiti sporazumu ako Teheran bude strogo poštovao obveze iz tog dokumenta "Bit će teško, ali da, to ostaje moj stav", kazao je on za New York Times. "Najbolji način da se postigne izvjesna stabilnost u regiji je razmatranje iranskog nuklearnog programa.

Ako bi Iran imao atomsku bombu, onda bi došlo do utrke u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku, a to je posljednje što nam je potrebno u tom dijelu svijeta", dodao je Biden.

Povratak sporazumu značio bi ukidanje mnogobrojnih sankcija koje je odlazeći predsjednik SAD-a Donald Trump uveo Iranu nakon istupanja iz sporazuma, a ta je država kao odgovor postupno odustajala od svojih obveza prema sporazumu. New York Times navodi kako bi se novi pregovori odnosili na dodatna nuklearna ograničenja, kao i na aktivnosti iranskih saveznika - Libanona, Iraka, Sirije i Jemena.

Osim potpisnica sporazuma iz 2015. (Kina, Rusija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija), uključilo bi se i druge države koje su regionalne suparnice Iranu - Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate.

Virtualna nuklearna sila

Iran se smatra virtualnom nuklearnom silom, što znači da ima sve tehnološke i kadrovske kapacitete za izradu nuklearnog naoružanja. Od posjedovanja nuklearne bombe odvaja ga samo vlastita odluka ili kratko razdoblje za realizaciju bombe.

U razvoju nuklearnih potencijala okosnica je projekt AMAD (AMAD plan). On se odnosi na iranski znanstveni projekt započet 1989., a zaustavljen 2003., prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), za koji Izrael sumnja da je ipak nastavljen, s ciljem razvoja nuklearnog oružja. Iran je porekao postojanje bilo kakvog programa usmjerenog na razvoj nuklearne eksplozivne naprave, a posebno je porekao postojanje plana AMAD u izvještavanju IAEA-e o dodatnim detaljima 2015.

U vrijeme ubojstva Fakhrizadeh je bio na čelu Organizacije za obrambene inovacije i istraživanje (SPND), sa sjedištem u Teheranu, koju nadzire Ministarstvo obrane i logistike (MDAFL) i usredotočeno je na istraživanje nuklearnog oružja.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane