Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Pljačkanje

Kako su srpski diktator i njegovi ministri platili italijanskom FIAT-u 50 miliona evra, a on „na dve godine” prestaje sa proizvodnjom, ako je uopšte nastavi, a radnike će, možda, plaćati srpski budžet, da ne izađu na ulice

Sve će to građani platiti

Više od 2.000 radnika kragujevačke fabrike Fijat ostalo je bez posla. Vlada Srbije je obećala da će svi dobiti socijalnu pomoć, a nema rešenja za oko 20.000 kooperanata s kojima je saradnja prekinuta na sledeće dve godine. Istovremeno, Vlada je dala 48 miliona evra subvencije Fijatovom partneru, kompaniji Stelantis, za pokretanje proizvodnje električnih automobila. Od 2008. godine do danas Srbija je u kragujevačku fabriku automobila uložila oko 400 miliona evra, a od 33 odsto vlasništva nije imala nikakvu korist. Zaradili su samo tzv. strani investitori i pojedinci iz vlasti, koji su uzimali provizije.

Predrag Popović

Na aprilskim izborima za Aleksandra Vučića je glasalo više od 62 odsto Kragujevčana. Morali su, da ne bi ostali bez posla. U maju je fabrika FCA-Srbija (Fijat Krajsler automobili - Srbija) zaustavila proizvodnju i bez posla ostavila 2.000 radnika. Menadžment Fijata je objavio da "zbog modernizacije obustavlja rad na dve godine". Početak proizvodnje električnih automobila je predviđen za sredinu 2024. godine. Radnici mogu da biraju da li će do tada, njih 200, otići na rad u Fijatove fabrike u Italiji, Nemačkoj, Poljskoj i Slovačkoj, ili će dobrovoljno raskinuti radni odnos, uzeti otpremninu i otići na ulicu.

Radnici su izašli na ulicu, da protestuju. Predstavnici svih nivoa vlasti odmah su im ponudili nove laži. Nikola Dašić, gradonačelnik Kragujevca, primio je na razgovor grupu radnika i poručio im da ne brinu, niko neće ostati bez posla.

- Potpuna je dezinfomacija da će fabrika da stane. To ne sme da se desi, to Kragujevac neće dopustiti - rekao je Dašić i zatražio da radnika da ne politizuju proteste.

Iako su pojedini napredni sindikalci od kolega tražili da poslušaju gradonačelnika - "Ako se ne meša politika, uspećemo!" - većina protestanata je odbila poslušnost. Na kragujevačkim ulicama se čulo skandiranje "Vučiću, pederu", što je dokaz da proleteri dobro znaju ko je najveći krivac za stanje u toj firmi, kao i u celoj Srbiji.

U predizbornoj kampanji Vučić se hvalio uspešnim pregovorima s Fijatovim partnerom Stelantisom, koji namerava da u Kragujevcu pokrene proizvodnju električnih automobila. Srbija je za taj posao odobrila paket subvencija, vredan 48 miliona evra. Kad je objavljeno da je Stelantis uzeo novac i odlučio da otpusti 2.000 radnika, Vučić je pokušao da političku štetu anulira praznim obećanjima.

- Autoindustrija je pokretač. Ako bi uspeli da do kraja juna postignemo dogovor s nekom od velikih svetskih kompanija, sa kojima razgovaramo, za koje se borimo i ulažemo više truda nego svi drugi, ako to dobijemo, onda je Srbija drugačija država - rekao je Vučić na otvaranju Sajma automobila u Beogradu, sav veseo zbog "nove ere investicija".

Vučić je obećao da će država pomoći radnicima FCA-Srbija, ali naglasio je da "država ne može da odlučuje šta će raditi privatni vlasnik".

Priča o tome kako on, s mnogo truda, već pregovara s nekom od velikih svetskih kompanija nije zadovoljila otpuštene radnike. Njegove laži ne mogu da namažu na hleb, njima ne mogu da nahrane decu ili da plate ratu kredita. Radnici su se odlučili na protest, a Vučić na to da prebaci odgovornost na saradnike.

Gde je Vučić stao s lažima, nastavila je ministarka privrede Anđelka Atanasković. Ministarka je rekla da Vlada Srbije nije znala za nameru Stelantisa da otpusti radnike.

- Dok je pregovarala oko ugovora, kojim se obavezala da subvencioniše proizvodnju električnih automobila u Kragujevcu, država nije znala o planovima Stelantisa. Na menadžmentu kompanije je bilo da odluči šta će sa radnicima da bude za to vreme dok budu menjali mašine i sređivali hale za početak proizvodnje električnog automobila. Mi nismo znali šta je njima na umu. U ugovoru ne stoji ništa od onoga što je Stelantis ponudio radnicima, već samo da će novi model početi da se proizvodi sredinom 2024. godine - rekla je Atanasković.

Naravno, laže kao Vučić. Republika Srbija je vlasnik 33,33 odsto kompanije FCA-Srbija, a u Nadzornom odboru se nalazi Gojko Stanivuković, državni sekretar u Ministarstvu finansija, čija obaveza je upravo to da štiti interese države.

Nije moguće da je FCA-Srbija donela krupnu stratešku odluku o obustavljanju dosadašnje proizvodnje i pripreme hala i mašina za novi model automobila, a da o tome nije obavešten Nadzorni odbor i zastupnik interesa suvlasnika, odnosno Republike Srbije. Možda sekretar Gojko nije shvatio da će za proizvodnju električnih automobila biti potrebne nove mašine, ali morao da je primeti koliko su to krupne promene čim će fabrika obustaviti rad na dve godine. Uostalom, Srbija je u taj posao uložila 48 miliona evra iz budžeta.

Za razliku od ministarke Atanasković, koja je lažima opravdavala propuste iz prošlosti, njena koleginica Darija Kisić Tepavčević je lažima o budućoj pomoći otpuštenim radnicima pokušala da smanji njihovo nezadovoljstvo. Na sastanku s radnicima Fijata, ministarka za rad je rekla da "niko neće dobiti otkaz" i da niko ne treba ništa da potpisuje dok ne bude ustanovljen socijalni program, najkasnije do kraja maja. Socijalni program, već je najavljeno, odnosi se na dve opcije, koje je radnicima ponudio Stelantis: da odu iz firme ili da pređu na rad u neku od fabrika u inostranstvu.

Predstavnici radnika su pristali da prekinu proteste i sačekaju da vide šta će im se konkretno ponuditi socijalnim programom. Po zakonu, Fijat ima pravo da radnike uputi na rad u druge fabrike u Kragujevcu ili u mestima udaljenim do 50 kilometara, i to najduže na godinu dana. Italija, Poljska i druge dve države udaljenije su više od 50 kilometara od Kragujevca, a i dve godine traju duže od jedne. Ipak, nadležne ministarke sugerišu radnicima da pristanu na kršenje zakona, jer tako mogu više da zarade. "U Poljskoj i Slovačkoj mogu da zarade po 20.000 evra, u Nemačkoj od 27.000 do 29.000 evra godišnje, dok im je godišnja zarada u Srbiji samo 8.000 evra. Mogli bi da zarade i tri puta više", kaže ministarka Atanasković.

Radnici zahtevaju da oni, koji odbiju odlazak u inostranstvo, zadrže radna mesta i da sledeće dve godine primaju 65 odsto dosadašnje plate. Ministarka Kisić Tepavčević je obećala da će i taj predlog biti razmatran prilikom pravljenja socijalnog programa, dok je ministarka Atanasković odbacila tu mogućnost.

- Ko hoće da ostane u Srbiji, na plaćenom odsustvu i da dobija 65 odsto zarade dok čeka na početak proizvodnje novog automobila, da dobija novac, da sedi i da ništa ne radi, to sigurno nema nigde. Naš mentalitet mora da se malo menja, navikli smo da živimo u drugom svetu - kaže ministarka privrede.

Dobar je predlog za promenu mentaliteta. Vreme je da se radnici, ne samo u Fijatu, nego u svim fabrikama u Srbiji, suprotstave vlastima koje ih pljačkaju i uništavaju. Vlast privlači strane kompanije novcem građana, pa i radnika koji su prinuđeni da rade u ropskim uslovima. Astronomske subvencije često završavaju kao plen, koji dele tzv. strani investitori i političari koji su ih doveli. Kad se kasa isprazni, kad se potroši poklonjeni novac, stranci traže nove subvencije ili odlaze iz Srbije, kao što se videlo u nekoliko slučajeva, među kojima je najkrupniji Geoks. I Fijat je već nekoliko puta isprobao i dokazao veliki ucenjivački kapacitet. To je uradio i nedavno, prilikom sklapanja ugovora o proizvodnji električnih automobila.

Dolazak Fijata tadašnja vlast je predstavila kao početak preporoda Srbije. Pregovore je počela vlada Vojislava Koštunice. Ministar trgovine Predrag Bubalo je obnovio saradnju kragujevačke Zastave i Fijata, koja je bila prekinuta 1992, dok je Srbija bila pod sankcijama. Zastava je vratila deo duga, od skoro 42 miliona evra, pa je sklopljen ugovor o proizvodnji "Punta" u Kragujevcu.

Memorandum o strategškom partnerstvu Zastave i Fijata potpisan je u maju 2008. godine, za potrebe predizborne kampanje Borisa Tadića. Uz hvalisanje, kako je "poslednji susret na tom nivou bio između Đanija Anjelija i maršala Tita", Tadić je najavio investiciju "mnogo veću od 300 miliona evra". Tako je i bilo.

Investicija, za koju je Mlađan Dinkić govorio da će preporoditi celu Srbiju, vremenom je dostigla vrednost od milijardu evra. Vlast u Srbiji se menjala, ali nijedna nije dozvolila da javnost sazna detalje iz ugovora i ukupan iznos subvencija.

Za 33,33 odsto udela u vlasništvu, Republika Srbija je dala 100 miliona evra osnivačkog uloga, kao i 50 miliona evra kredita zajedničkoj kompaniji, s godišnjom kamatom od 0,9 odsto. Država je bez naknade dala 60 hektara zemljišta u industrijskoj zoni i 800.000 kvadrata uređenog fabričkog prostora. O trošku države napravljena je "najmodernija fabrika automobila na svetu" i prilazne saobraćajnice koje su omogućavale nesmetan protok i do 400 šlepera dnevno. Iz budžeta grada Kragujevca izdvojeno je 80 miliona evra za izgradnju dve obilaznice i autoputa prema Batočini kako bi se rasteretio saobraćaj oko fabrike. Izgrađen je novi energetski pogon i nekoliko fabričkih trafo-stanica. Grad je ustupio Fijatu zemljište za proširenje kapaciteta i odrekao se naplaćivanja lokalnih taksi i poreza. Republika Srbija je otpisala dugove Zastave, koje Fijat nije hteo da preuzme, a koji su iznosili oko 60 miliona evra. Država je finansirala adaptaciju objekata i obuku radnika, a Fijat je do danas oslobođen plaćanja poreza i doprinosa na plate zaposlenih. Za potrebe Fijata formirane su dve bescarinske zone u Kragujevcu, a domaći dobavljači ne mogu da ih koriste bez dozvole italijanske kompanije. Poslednja u nizu subvencija ugovorena je krajem aprila ove godine, kad je Srbija pristala da proizvodnju električnih automobila podrži sa 48 miliona evra iz budžeta.

U to vreme, 2008, Fijat je trpeo teške udare u poslovanju. Već na početku svetske ekonomske krize na berzi je izgubio preko 4,6 milijardi evra, a proizvodnja je pala za 20 odsto. Fijat je u Italiji otpustio 5.000 radnika, u Argentini 1.000 i u Brazilu oko 1.700. Zbog problema s ograničavanjem kreditnih aktivnosti, Fijat je kasnio s uplatom na ime bankarskih garancija za ugovor s Rebpublikom Srbijom.

U takvim okolnostima, Republika Srbija pristaje na Fijatov ultimatum da se u ugovor unese odredba kojom se strani investitor štiti od rizika poslovanja i unapred oslobađa pravne odgovornosti. Član 61 Osnovnog ugovora, Tačka 1, glasi: "Ovaj ugovor jeste komercijalni sporazum, a ne javni ili vladin akt i Republika Srbija zaključuje ovaj ugovor u komercijalnom svojstvu. Zato se ovim Republika Srbija odriče, u pogledu sebe same i svojih sredstava, neopozivo, bilo kakvog imuniteta u odnosu na sudsku nadležnost na koju bi inače imala pravo..."

U Osnovnom ugovoru nije navedeno, ili je cenzurisano, koliko i koji tipovi automobila će biti u proizvodnji, koji kapacitet će imati nova fabrika, koji je obim izvoza, kakva će biti struktura zaposlenih radnika u novoj fabrici, kolike će biti otpremine za oko 2.700 otpuštenih, da li će dosadašnji domaći dobavljači biti kooperanti Fijata, pa i šta će biti s ugovorom koji je Zastava imala s američkim gigantom General Motorsom.

Srpska Vlada je pristala na sporne uslove, pa je Fijat stigao u Kragujevac. Fabrika je otvorena pred sledeće izbore, u aprilu 2012. godine. U novoj fabrici je pokrenuta proizvodnja novog modela Fiat 500L, čija prodaja je počela pet meseci kasnije, prvo u Evropi, a potom u SAD i Kanadi. Sledeće dve godine ostvarivani su najbolji rezultati u prodaji tog modela, koji se proizvodio samo u Kragujevcu. Izvoz je dostigao vrednost od rekordnih 1,9 milijardi dolara. Prodaja tog modela je ubrzo doživela sunovrat, pa je 2019. promet pao na 600 miliona dolara, da bi 2020, usled pandemije, pao ispod 440 miliona dolara.

Aleksandar Vučić je pokušao da pomogne Fijatu da na rusko tržište plasira makar 10.000 automobila godišnje. (Kragujevačka fabrika tu količinu vozila napravi za tri nedelje.) Vučić je čak u direktnom televizijskom prenosu zamolio predsednika Vladimira Putina da omogući plasman 500 Fijatovih automobila na rusko tržište, što je manje nego dnevna proizvodnja u kragujevačkoj fabrici. Iako Srbija i Rusija imaju izuzetno povoljan sporazum o trgovinskoj razmeni, Vučić nije uspeo da prevari Putina i predstavi Fijat kao srpsku kompaniju.

Kompanija Fijat je reagovala čim je zabeleženo smanjenje potražnje za modelom 500L. Menadžment je sredinom 2016. godine odlučio da ukine rad jedne smene, što je dovelo do otpuštanja 900 od ukupno 3.200 radnika. Iako su se sindikati bunili, Fijat je isplatio otpremnine u visini minimalnog iznosa određenog Zakonom o radu. Predstavnici Samostalnog sindikata u Fijatu dve godine su bezuspešno pokušavali da dođu do resornog ministra Dušana Vujovića i tadašnjeg premijera Vučića, koje su pozivali da se uključe u razgovore s rukovodstvom kompanije.

Fijat je rešenje problema tražio u sklapanju merdžera s američkim proizvođačem automobila Krajslerom, ali ni to nije pomoglo. Posle dugih pregovora, u januaru ove godine postignut je sporazum s francuskim konzorcijumom PSA, u kome se nalaze giganti Pežo, Sitroen i Opel, o spajanju u novu kompaniju - Stelantis. Sve kompanije, koje su se udružile, imale su iste probleme - kasnile su s početkom proizvodnje modela automobila na električni pogon, nisu se probile na kineskom tržištu, jedinom koje odoleva uslovima svetske krize izazvane pandemijom korona virusa i nedostatkom ponude novih modela na tržištu autoindustrije.

Zahvaljujući ucenjivačkom kapacitetu, koji proizilazi iz Fijatovog ugovora s Republikom Srbijom, Stelantis je rešenje jednog dela problema našao u pokretnju proizvodnje električnih automobila u kragujevačkoj fabrici. Pregovori, skriveni od javnosti, vodili su se po principu "uzmi ili ostavi".

U Beograd je lično došao Karlos Tavares, generalni direktor novoformirane kompanije Stelantis. Tavares je od Srbije tražio 50 miliona evra za modernizaciju fabrika. Ili to, ili katanac na fabriku, radnike na ulice, a oni na proteste protiv vlasti. Stelantis je računao i na to što je Srbija vlasnik jedne trećine fabrike, pa ima i ekonomski motiv da uloži dodatni novac kako ne bi propao ceo projekat.

Međutim, za Aleksandra Vučića je to mnogo manja briga. Kad se ne bi plašio pritiska nezadovoljnih otpuštenih radnika, sa lakoćom bi pristao na zatvaranje fabrike. Odgovornost bi prebacio na bivšu vlast, koja je pod nepovoljnim uslovima dovela Fijat i ugasila Zastavu. Ovako, Vučić je pristao da Srbija sa 48 miliona evra finansira preuređenje fabričkih hala i instaliranje novih mašina za proizvodnju električnih automobila.

Država je još jednom pokazala da će pre stati na stranu Fijata, nego na stranu radnika koji zahtevaju minimalne uslove. Na to je ukazao i Danilo Ćurčić iz Inicijative za ekonomska i socijalna prava A11.

- Ključna stvar je u tome što država, kao i do sada, pogotovo u odnosu na radnike Fijata, pokazuje da će pre stati na stranu kompanije, nego na stranu radnika koji zahtevaju samo da rade i da dobijaju platu za svoj rad. Osnovni zahtev, koji treba da imaju radnici, jeste da se jasno izađe u javnost sa tim kakav je sporazum postignut sa kompanijom i na koji način se u stvari planira taj prelazni period, ako ga uopšte ima, između gašenja pogona i montiranja nove proizvodne trake, koja bi trebalo da proizivodi električni automobil. Mi zaista ne znamo ništa, ne znamo nikakve detalje. Znamo da će država vrlo verovatno stati na stranu kompanije, odnosno pritiskaće radnike da prihvate ono što im se nudi od strane kompanije - kaže Ćurčić.

Vučić i Vlada Srbije će nastaviti da štite interese tzv. stranih investitora. Iako su radnici Fijata srećni i veseli izašli s poslednjeg sastanka s ministarskama Atanasković i Kisić Tepavčević, mogu da očejuju otrežnjenje do kraja maja. Na to ukazuje već činjenica da pregovorima radnika i resornih ministarki nije prisustvovao niko iz menadžmenta Stelantisa. Republika Srbija ima 33 odsto vlasništva u toj kompaniji, u koju je uložila više od 400 miliona evra, a ne može ili ne sme ni da pozove predstavnike većinskog partnera na pregovore. Vlada Srbije nema ni toliki autoritet da od stranaca zahteva da ne otpuste 2.000 radnika baš u vreme kad im poklanja još 48 miliona evra. S tim novcem Stelantis je mogao da radnicima, umesto otkaza, sledeće tri godine isplaćuje punu platu.

Ni tu nije kraj. Vlada Srbije priprema socijalni program za otpuštene radnike Fijata, ali ne o trošku te kompanije. Umesto Fijata, odnosno Stelantisa, socijalni program će se pokriti novcem iz republičkog budžeta. Nema sumnje da je Vučić na to pristao prilikom pregovora o proizvodnji električnih automobila u Kragujevcu. Znalo se da će rad biti obustavljen na dve godine i da će radnici morati da napuste fabriku. Kao i uvek, teret je pao na budžet države, a ne većinskog vlasnika kompanije. Ako novac iz socijalnog programa dobiju iz republičke kase, kragujevački radnici će biti pozitivno diskriminisani u odnosu na ostale građane Srbije, koji ne mogu da dobiju finansijsku pomoć jer ne rade u stranim kompanijama koje ucenjuju Vučića. Ako ne budu zadovoljni, Kragujevčani će zaoštriti proteste.

- Ukoliko Fijat odstupi od dogovora, poručili smo ministarkama, više od 3.000 radnika je spremno da protestuje i organizuje blokade u Kragujevcu i Srbiji - zapretio je jedan od radnika posle pregovora u Vladi Srbije.

Otkad je Srpska napredna stranka na vlasti, Srbija je za subvencije tzv. direktnih stranih investicija izdvajala od 1,2 do 1,9 milijardi evra godišnje. Pojedine strane kompanije, kao nemački Kontinental i švajcarski Beri Kalebo, dobijale su po 140.000 evra po radnom mestu. U većini stranih fabrika radnicima su isplaćivane minimalne plate. Pored ogromnih subvencija, jeftine radne snage i besplatnog zemljišta i infrastrukture, strane kompanije su bile zainteresovane za dolazak u Srbiju zbog niske cene energenata, struje i ruskog gasa. Ipak, kad bi iscrpele privilegije, odnosno potrošile novac iz subvencija, mnogi su zatvorili fabrike, spakovali i odneli mašine, zajedno sa ostvarenim profitom. Taj trend će se nastaviti, pa i ubrzati usled dolazećeg kolapsa privrede, koji preti kao posledica globalnih promena izazvanih ratom u Ukrajini.

U takvim okolnostima, Vučiću je stalo samo da što duže čuva socijalni mir i kanališe nezadovoljstvo otpuštenih radnika. Kao što se vidi na primeru Fijata, Vučić i njegovi saradnici to rade lažima i prevarama, kojima nanose štetu građanima Srbije i štite interese stranih kompanija. Koliko god se Vučić pravio naivan - tobože, nije znao da će Fijat na dve godine zaustaviti rad fabrike u Kragujevcu - to ne može da smanji strah i brigu za budućnost radnika u toj kompaniji, kao ni u ostalim stranim i domaćim preduzećima. Nesposobna vlast, u čijem vrhu se nalaze štetočine koje su spremne na sve samo da bi se ugradili u posao sa strancima i prigrabili što veće provizije, uništila je privredu Srbije.

Na primeru Fijata se vide i uzroci i posledice propasti. U poslednjih 14 godina u tu fabriku je država uložila više od 400 miliona evra, da bi sad radnici završili na ulici. Na ulici će se odlučivati i o sudbini Vučića i njegovih saučesnika u čerupanju Srbije.

antrfile

Propast domaćih firmi

Vlada Srbije je s Fijatom usaglasila poslovnu strategiju koja diskredituje domaće dobavljače i stavlja ih u poziciju tranzicionih gubitnika. Više od 200 srpskih proizvođača auto-delova stavljeno je u nezavidnu poziciju, da rade u monopolskim uslovima koje određuje Fijat, ili da se naprosto ugase. Ko ne dobije ulaznicu u Fijatovu privilegovanu bescarinsku zonu, moraće da plaća porez i carine, tako da neće moći da bude konkurentan na domaćem i stranom tržištu.

Osim toga, Fijat je proizvodnu opremu Zastave predao na brigu Republici Srbiji, a ona je, preko Ministarstva privrede i Agencije za privatizaciju - Cetra za restruktuiranje, odlučila da se ta oprema ne koristi kao strateški potencijal za obećano stvaranje malih i srednjih preduzeća.

Umesto da se oprema upotrebi za tu namenu, vlast je odlučila da je po hitnom postupku proda na licitacijama ili pretopi u smederevskoj železari. Na taj način naneta je šteta kooperantskim preduzećima u kojima radi oko 25.000 radnika.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane