Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Nestajanje

Knjiga Branislava Gulana ,,Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela i države'' (81)

Koliko su stvarne zalihe hrane u Srbiji

Branislav Gulan je član Naučnog društva ekonomista Srbije, Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, KONVENTA EU - Mreže za ruralni razvoj EU u Srbiji, analitičar, novinar, publicista i književnik, koji se više od pola veka bavi selom i seljacima, odnosno čekanjem boljeg života na selu. Ekonomista po obrazovanju, pohađao je i završio u šestoj generaciji 1980/81. godine, najvišu političku školu u SFRJ ,,Josip Broz Tito'' u Kumrovcu. Evo i njegovih najnovijih istraživanja oblasti kojima se bavi u poslednjih pola veka rada. Autor je i trostruki dobitnik nagrada za životno delo. Dve međunarodne i jedne domaće - Društva novinara Vojvodine u 2019.godini. U izdanju novosadskog ,,Prometeja'', nedavno je objavljena i nova knjiga Branislava Gulana ,,Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela i države''. Knjiga je proglašena i nagrađena za najbolje autorsko delo i projekat u 2019. godini VELIKOM I MALOM DARODAVNICOM od strane ,,Svetionika'' iz Kragujevca. U 2020. godini autoru je za projekat istraživanja, nestajanja i obnove sela Srbije dodeljena i uručena MEDALJA ČASTI Novog Sada. Uz dozvolu autora objavljujemo najinteresantnije delove ovog istraživanja čije se i novo izdanje upravo priprema.

Branislav GULAN

Povećane kvote za izvoz pšenice i brašna! Uvećane i premije za mleko poljoprivrednicima!

Vlada Srbije, poslušala je narod koji očito bolje zna od nje probleme, pa je promenila svoje prethodno pogrešno mišljenje o izvozu sirovina za proizvodnju hrane, pa je opet izmenila odluke o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo, kojom se omogućava povećanje kvota za izvoz pšenice na 220.000 tona i pšeničnog brašna na 23.000 tona na mesečnom nivou.

- Ovakva odluka doneta je s obzirom na to da je snabdevenost domaćeg tržišta ovim proizvodima stabilna, a imajući u vidu da je, analizom zaliha, utvrđeno da je tržišni višak veći od predviđene kvote za maj mesec, pa je neophodno oslobađanje skladišnog prostora za novi rod, odnosno proizvode, navedeno je u saopštenju iz Vlade Srbije.

Na sednici je, kako se dodaje, usvojena izmenjena i dopunjena Uredba o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2022. godini na osnovu koje se omogućava isplata premija za mleko za dodatnih pet dinara za prvi kvartal tekuće 2022. godine. Zašto nema sistemskih rešenja. Sve se rešava uredbama, a to je uvek kratkog daha. Takvo rešavanje problema nikada nije donelo dugoročno rešenje, već samo ,,gašenje požara''.

Podsetimo, Vlada Srbije je prethodno, 20. aprila, odobrila mesečne kvote za izvoz po 150.000 tona pšenice i kukuruza, 20.000 tona brašna i osam miliona litara rafinisanog suncokretovog ulja.

Da podsetimo samo, problemi su se javili kada je počela intervencija Rusije u Ukrajini. Počelo je sa pričama iz robnih rezervi da imamo u rezervama navodno oko 800.000 tona pšenice, zatim oko dva miliona tona kukuruza, značajne količine jestivog ulja. Prilikom provere navodno ovakvog stanja, utvrđeno da je da je to bilo samo u mislima i željama. Odnosno, da te pšenice nema!

Istraživanjem ovog autora utvrđeno je da se robne rezerve Republike Srbije čuvaju u 88 privatnih silosa širom Srbije i još u dva državna silosa, kada je pšenica u pitanju. Sad je potrebno da se zalihe prodaju, dobra je cena pšenice, a i treba stvoriti mesta za novi rod koji stiže u julu 2022. godine. Iako nadležni ističu da se kontrole obavljaju redovno, tek sad kada je hrana postala HIT, vide se rezultati takvih redovnih kontrola!? Problem je što vlasti ne informišu javnost koliko su stvarne zalihe, kolike bi trebalo da budu u svakom trenutku, u mirnodopskom ili ratnom stanju. Pravilo je u celom svetu da uvek, u mirnodobpsko doba, mora da bude u zalihama deset odsto potreba osnovnih namirnica. Država sama treba to da odredi koje su osnovne namirnice. To određuju uslovi u kojima se nalazi zemlja, geografski položaj, potrebe... Za Srbiju to bi značilo, primera radi oko 155.000 tona pšenice 400.000 tona kukuruza, oko 8.200 tona jestivog ulja, više desetina hiljada tona mesa... Međutim, koliko imamo ne znaju ni funkcioneri koji su za to zaduženi. To je pokazalo sadašnje stanje kada je to trebalo da se utvrdi.

Srbija je isporučila više od 300.000 tona prehrambenih proizvoda državama Afrike! Isporukom 40.000 tona prehrambenih proizvoda Centralnoafričkoj Republici, u celini je realizovana prošlogodišnja inicijativa predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i Vlade Srbije o pomoći u hrani prijateljskim državama i narodima afričkog kontinenta, piše Kurir.

U periodu od januara do aprila 2022. godine, prehrambeni proizvodi (testenine, so, ulje, šećer, i dr.) u ukupnim količinama od više od 300.000 tona isporučeni su u prijateljske države Zimbabve, Madagaskar, Esvatini, Uniju Komora, Lesoto, Centralnoafričku Republiku i Liban. Humanitarni karakter i značaj ovih donacija Republike Srbije posebno je apostrofiran rastućim cenama hrane na međunarodnom tržištu i uvećanim globalnim rizicima od nestašica.

Pomoć u prehrambenim proizvodima - zajedno sa prethodno realizovanim donacijama vakcina prijateljima u Angoli, Keniji, Ugandi, Zimbabveu, Ekvatorijalnoj Gvineji, Namibiji, Tunisu, Libanu i Iranu - potvrđuju suštinsko opredeljenje Republike Srbije da razvija sveobuhvatne odnose sa državama Afrike i Bliskog istoka na temelju ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i prijateljske saradnje.

Ovim donacijama Republika Srbija se još jednom afirmisala kao država koja vodi politiku mira, međunarodne solidarnosti, i principijelnog poštovanja međunarodnog prava, kažu vlasti.

Koliko vredi jedna „crvena" - cene rastu iz dana u dan, a dokle će?

Ekonomske posledice pandemije još nisu popustile, a svetsko tržište su pogodile energetska kriza i rat u Ukrajini. U takvim okolnostima opšti nivo cena je u porastu na celom svetu, pa i u Srbiji, a pitanje koje sve brine je - koliko će se još inflacija kretati uzlaznom putanjom?

Osetnija poskupljenja, prvo hrane i energenata, počela su na jesen prošle 2021. godine, a onda jedno za drugim, cene su iz meseca u mesec sve više rasle. U 2022. godini rekordno je poskupela hrana, najviše povrće, zatim ulja i masti, kafa, meso, mlečni proizvodi i jaja. Veliki rast cena i dalje beleži gorivo.

Analitičari predviđaju da nova poskupljenja od maja 2022. godine tek slede. "Može sve da poskupi zbog cene energenata. Ono što danas ne možemo znati je kakva će situacija biti s nabavkom energenata u Srbiji. To je potpuno politička tema i ima malo veze sa ekonomijom. Ako bi se to desilo, manje-više, imali bismo novi talas opšteg poskupljenja", objašnjava za N1 ekonomista Aleksandar Stevanović.

Osnovna vrsta hleba se još može naći po ceni od 46 dinara, na koliko je do 11. maja ograničena uredbom Vlade Srbije. Međutim, poskupeli su svi drugi pekarski proizvodi. Ukoliko država ne nastavi sa intervencijom, neke procene kažu da bi i hleb mogao da skoči na 70 i 80 dinara. Pitanje je da li će se cena tu zaustaviti. Cene će da rastu do nivoa dokle god narod bude imao para da plaća. I bogati i siromašni!

"Siromašnima je najteže, jer, njima je hrana lavovski deo izdataka koje imaju. Možda bi za državu bilo bolje da, umesto što poklanja 100 evra kome padne na pamet, da poklanja onima koji su zaista u nuždi", dodaje Stevanović.

Vlada je jedno vreme pokušala da sačuva cene osnovnih životnih namirnica, pa ipak, poskupljenja su snažno pogodila građane.

Čak milion penzionera u Srbiji mesečno troši do 30.000, a polovina zaposlenih ima platu do 50.000 dinara. Prosečna penzija u 2022. godini iznosi 31.500 dinara. Oni su i pre rasta cena najveći deo dohotka izdvajali da se prehrane, a kažu da im baš to poskupljenje najteže pada. "Kupujem manje količinski. Ja sam penzioner, prema tome, moram da vodim računa, zna se kakve su penzije", ističe starija sugrađanka.

Sa druge strane, poskupljenja mnogo ne dotiču penzionerku koja prima inostranu penziju. Jedan mladić navodi da uz sve troškove stanovanja, najviše novca mesečno daje za hranu, dok novopečena majka ističe da je razočarana zbog odnosa države kojoj su puna usta o natalitetu, a ne radi ništa da bi pomogla roditeljima koji se jedva snalaze.

Umesto statističkih brojki, inflaciju najbolje pokazuju poluprazne korpe i kese u trgovinama. Zbog toga su česti komentari da umesto hiljadarke, danas dve hiljade dinara ne vrede više od jednog cegera iz prodavnice.

Problemi suseda

Koliko su naši prvi susedi u ozbiljnom problemu, govore i podaci o zahtevima koji su stigli iz Crne Gore.

- Iskazane potrebe Crne Gore za pšenicom su oko 50.000 tona. Kukuruza za stanovništvo oko 3.000 tona, za stočnu hranu oko 20.000 tona, a jestivog ulja oko sedam miliona litara! Sve ove količine su nam neophodne za šest meseci. Nadamo se da će Crna Gora zvanično biti izuzeta od zabrane izvoza iz Srbije već tokom sledeće nedelje, kazao je Aleksandar Stijović, crnogorski ministar poljoprivrede, član Vlade koja je, podsetimo, osudila Srbiju za 'genocid', odbila da potpiše Temeljni ugovor sa SPC i uvek i u svakoj prilici glasala i radila protiv interesa Beograda!?!

Srbija je prethodno u okviru inicijative 'Otvoreni Balkan' donela odluku o usaglašavanju količina pšenice i kukuruza koje će biti izvezene u Albaniju i Severnu Makedoniju, a prema našim saznanjima, narednih dana u to vreme, ista odluka trebalo je da se donese i za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Italiju.

Skuplja setva

I prolećna setva u Srbiji, koja se obavlja na oko dva miliona hektara, biće znatno skuplja nego u 2021. godini. Za ovogodišnju setvu izuzetno je skupo veštačko đubrivo, ali i gorivo. Jer, Srbija je jedina zemlja u regionu koja nema jefitniji dizel za agrar. Setva kukuruza ove godine skuplja je za 50 odsto, a suncokreta za 30 odsto. S druge strane, setvu obeležava i visoka cena žita i uljarica na domaćem i svetskom tržištu, što je podsticaj da se značajniji posao u poljoprivredi obavi bez obzira na skup repromaterijal.

Pored svega, sve se više dešavaju i zloupotrebe i falsifikovanja ugovora koji se antidatiraju tako da izgleda da su potpisani pre donošenja zabrane izvoza, pa je predsednik Vučić zatražio od premijerke Ane Brnabić, ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina i direktora BIA Bratislava Gašića da se pozabave kontrolom spornih ugovora.

- Reč je o ugovorima koji su navodno potpisani pre nego što je Vlada usvojila odluke o zabrani izvoza pšenice, brašna, kukuruza i suncokretovog ulja. Falsifikovanjem isprava povećavale su se količine žita koje su prvobitnim ugovorima bile predviđene. MUP i BIA zajedno već rade na ovim slučajevima, istražuju, i svi koji se bave krivotvorenjem i falsifikovanjem biće pohapšeni - zapretio je Vučić.

Kako saznajemo, odmah su otkrivena tri ugovora koja su antidatirana, utvrđeno je da je naknadno povećana ugovorena količina šećera, ulja i brašna, a u tome su učestvovale naše i inostrane firme. Kasnije utvrđeno da je još dosta onih kojima je bila poverena pšenica na čuvanje, koji su izigravali to poverenje države. Dalje istrage su u toku. Takvih i sličnih pojava bilo je i proteklih godina kada je država donosila slične odluke o zabranama izvoza. Posle je donosila suprotne odluke i ispravljala svoje greške.

PŠENICA

800.000 tona pšenice, prema evidenciji robnih rezervi ima trenutno u robnim rezervama Srbije (1. marta 2022. godine);

1,5 miliona tona pšenice godišnje su potrebe Srbije;

3,5 miliona tona je godišnji domaći rod pšenice;

KUKURUZ

Jedan milion tona kukuruza ima Srbija u rezervama;

6,5 miliona tona je prosečan godišnji rod kukuruza;

3,6 miliona tona kukuruza su godišnje potrebe su za ljude i stoku;

ULjE

232.000 tona suncokretovog ulja godišnje se proizvede u Srbiji;

82.000 tona su godišnje domaće potrebe;

TABELA:

Najveći uvoznici srpske pšenice do 1. marta 2022. godine su:

(država količina u tonama)

Italija 255.702;

Bosna i Hercegovina 59.192;

Makedonija 56.808;

Albanija 29.051;

Austrija 8.010;

Crna Gora 6.513;

Nemačka 961;

količine su izražene u tonama (Izvor: Žitounija)

Kako je moguće da se prvo potpuno zaustavi izvoz proizvoda sa većom dodatnom vrednošću, a prioritet da selektivnom odobravanju izvoza pšenice kao sirovine, na koji način se direktno podstiče veće korišćenje kapaciteta mlinske industrije u državama iz okruženja, a na štetu korišćenja kapaciteta domaće industrije? To ukazuje na zaključak o nedovoljnom znanju onih koji odlučuju i životu potrebama naroda u Srbiji! Slučaj naknadnog odobravanja izvoza pšenice (naknadnog sticanja znanja i pameti) za Makedoniju u količini oko 100.000 tona (sa obrazloženjem da su te količine ugovorene pre zabrane izvoza - zašto se to nije odmah znalo?), a znamo da je Severna Makedonija u poslednjih devet godina u proseku iz Srbije kupovala 67.288 tona pšenice, a u prvih devet meseci tekuće ekonomske godine 60.306 tona), nameće se i pitanje da li naša Vlada zna koja količina te pšenice će otići u reeksport susednim državama našim direktnim konkurentima , navodi direktor ,,Žitounije'' Zdravko Šajatović. Zašto su jednokratni ugovori o kupovini pšenice (smatramo da se i oni kao kao međunarodni ugovori moraju ispoštovati), dobili prioritet u odnosu na dugogodišnje ugovore naših izvoznika brašna sa ino distributerima i zastupnicima, ističu članovi ovog udruženja mlianra u Vojvodini!

Vlada Srbije na sva ukazivanja, postavljena pitanja i predloge mlinske industrije, mesec dana nije dala nikakav odgovor. Posle toga donela je suprotne odluke onim prvima, gde je u stvari priznala svoju grešku! Mlinska industrija se zbog smanjene realizacije i zabrane izvoza brašna, guši u zalihama i bilo je sam pitanje dana kada će početi sa smanjivanjem kapaciteta (ekonomski je neracionalno da se radi proizvodnje brašna T-400, mlin zatrpa zalihama ostalih mlinskih proizvoda), a ne treba zaboraviti ni skori početak godišnjeg remonta mlinskih kapaciteta kao i pripremu silosa za prijem novog roda pšenice, ječma, ovsa i raži. Vrlo je moguće da će Vlada, nastavi li ovakvom politikom prema mlinaraima, od "silne brige" za sigurno i stabilno snabdevanje domaćeg tržišta brašnom, ustvari uskoro proizvesti nestašicu tog proizvoda na domaćem tržištu. Postupak Vlade Srbije ne može se objasniti u domenu racionalno odgovornog društvenog ponašanja, a nije naše da špekulišemo ko će iz ove veštački stvorene situacije izvući korist, navodi Šajatović.

Na kraju da citiramo jednog visokog stranog diplomatu koji je za nas Srbe pre tridesetak godina rekao sledeće:" Vi Srbi ste čudan narod, nikada ne propustite šansu - da propustite šansu". Primer sa nepotrebnom zabranom izvoza pojedinih roba, pa kasnijim saznanjem propusta, i naknadnim odobravanjem izvoza, to i potvrđuje.

Jedni gladuju, drugi bacaju hranu

Hrana više nikad neće biti jeftina. U svetu će je biti dovoljno, ali za one koji imaju dovoljno para. Poskupljivaće sve dotle dok narod ima novca da je kupuje. Živećemo u vremenu u kome će rasti broj gladnih i onih koji umiru zbog nedostatka hrane. Istovremeno hrana će se bacati i u more, ali će biti onih koji je nemaju dovoljno.

Poskupelo je sve, od mesa do jaja, a biće još gore! Pojedine vrste mesa poskupele su već sada 30 i više odsto, a nova poskupljenja mesari najavljuju i pred Uskrs. I jaja su skuplja, nema sumnje da će i ona pred praznike ići gore.

Osim toga, gorivo je dostiglo vrhunac, kada se litar dizela primakao cifri od 200 dinara, košta 197 dinara, dok je benzin na 175 dinara. Posle toga bilo je još jedno poskupljenje.

Cene osnovnih životnih namirnica, brašna, ulja, šećera, svinjskog buta i dugotrajnog mleka zamrznute su još 15. novembra prošle godine, a početkom februara Uredba je produžena za još tri meseca do početka maja. Do kraja aprila biće produžena i Uredba kojom država ograničava najviše maloprodajne cene naftnih derivata. Odluka je produžena za još dva meseca, znači za maj i jun 2022. godine, kada ćemo biti zamrznuti sa cenama.

Juneće i svinjsko meso, domaći sir i jaja, krompir, orasi, banane - za godinu dana u Srbiji poskupelo je gotovo sve, osim jabuka i limuna, koji su prema zvaničnoj statistici nešto jeftiniji bili marta 2022. godine u odnosu na prošli.

Juneća rozbratna poskupela je za godinu dana u Beogradu 210 dinara, u martu prošle 2021. godine kilogram je koštao 690 dinara, ovog marta 2022. godine čak 900 dinara. Najčešća cena kilograma svinjskog vrata i krmenadle prošlog marta 2021. godine u glavnom gradu bila je 450 dinara da bi sada koštala 140 dinara više. Kilogram piletine je isti - 300 dinara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Junetina je za godinu dana najviše poskupela u Subotici sa 725 na 1.100 dinara, 300 dinara je skuplja u Zaječaru, isto toliko i u Sremskoj Mitrovici, dok je u Šapcu sa 550 dinara otišla na više od 930 dinara. U svim gradovima u Srbiji, koje RZS ima u statistici, juneće i svinjsko meso je poskupelo.

Najskuplje svinjsko meso je 590 dinara i to u Beogradu, Subotici i Sremskoj Mitrovici (jer svinja je sve manje i u svinjskom Sremu). Prošle godine, treće nedelje marta, svinjski vrat po beogradskim prodavnicama bio je 450 dinara, što znači da je za godinu dana cena skočila za 140 dinara. Cena pilećeg mesa je u Beogradu ostala ista ove kao i prošle godine, dok je u većini gradova neznatno poskupela, osim u Novom Pazaru gde je kilogram pilećeg mesa značajnije poskupeo sa 270 na 390 dinara.

Skuplji su ove godine i sir, mleko i jaja, komad jaja prošle godine bio je od 12,5 do 16 dinara, ove se cena kreće od 15 do 20 dinara, koliko je u Kragujevcu, Šapcu, Subotici.

Kilogram domaćeg sira je marta 2021. koštao u prodavnicama od 240 dinara u Kraljevu do 557 dinara koliko je bio u Zrenjaninu i Zaječaru.

Očišćeni orasi su u prodavnicama ovog marta koštali od 750 u Zaječaru i 780 u Vranju, do 1.300 dinara u Beogradu, Valjevu, Kraljevu, Šapcu, Novom Sadu, Zrenjaninu i Subotici. Prošle godine cene su bile znatno niže, 1.180 dinara bili su najskuplji orasi u Sremskoj Mitrovici, najjeftiniji u Vranju 715 dinara, ali je u proseku cena bila oko 1.000 dinara za kilogram.

Najprodavanije voće banane prošle godine koštale su od 100 do 150 dinara po kilogramu, a ove godine su nešto skuplje. U Novom Pazaru su treće nedelje marta 2022. godine koštale 130 dinara što je bilo najjeftinije, dok su u Kragujevcu, Leskovcu, Smederevu, Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici koštale čak 160 dinara. U većini gradova za godinu dana banane su poskupele 20 do 30 dinara.

Kilogram jabuka prošle godine koštao je od 60 dinara u Valjevu do 110 dinara u Smederevu, a najčešća cena u prodavnicama bila je 99,99 dinara. Jeftiniji nego prošle godine je i limun, marta 2021. prodavao se po ceni od 115 do 190 dinara, dok je ove godine njegova cena u prodavnicama od 90 dinara u Vranju do 150 dinara u Novom Pazaru.

Sledi nam dvocifrena inflacija?

U poređenju sa Srbijom višu međugodišnju inflaciju imale su Belgija (8,5 odsto), Poljska (8,7 odsto), Češka (8,8 odsto), Estonija (11,0 odsto) i Litvanija (12,3 odsto) u januaru, a Belgija (9,5 odsto), Češka (10,0 odsto), Estonija (11,6 odsto) i Litvanija (14,0 odsto) u februaru 2022. godine.

„Do sada je vladajuća partija obećavala da će savladati inflaciju, a sada kada budu u većini u parlamentu moraće da urade nešto da je uspore. Ovako kako sada stoje stvari inflacija će preći u dvocifrenu, što je opasno jer se teže može vratiti nazad", kaže za javnost ekonomista Milan Kovačević. Analitičar i ekonomista Saša Đogović dodaje da je neminovnost da će cene porasti još i da ćemo tek kada budu odmrznute videti kako će se kretati cene pšenice i brašna na svetskom tržištu. „Imajući u vidu zalihe žita i brašna, i to da stiže nova žetva uskoro,bilo je neminovno da se morati da se dozvoli izvoz i svakako da će na to uticati cena na svetskom tržištu. Moraće da se odmrznu cene osnovnih životnih namirnica, kada se to desi videćemo opet kolike će korekcije biti u skladu sa situacijom na svetskom tržištu", ističe Đogović.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Dejan Šoškić ocenio je da rast cena energenata neće biti kratkoročan i sekundarni efekti toga će se preliti na ostatak ekonomije kroz smanjivanje ekonomske aktivnosti i pritisak na rast cena koji dolazi sa strane rasta troškova. On je u intervjuu za portal Nezavisnost.org rekao da je teško proceniti šire posledice rata u Ukrajini, ali da razvoj događaja u ukrajinskoj krizi može bitno promeniti okolnosti, pa i ekonomske posledice na Evropu, a time i Srbiji. „Ono što je već sada jasno je da će naše trgovinske veze s Ukrajinom i Rusijom biti, i već jesu, veoma otežane ili onemogućene. Obezbeđenje alternativnih linija snabdevanja energentima je prioritet u ovom trenutku, ali je to isto prvo na dnevnom redu i Nemačkoj i drugim mnogo većim evropskim ekonomijama od naše, i pitanje je koliko je to izvodivo u kratkom roku i po kojim cenama", ukazao je Šoškić, prenela je Beta.

Procena je da će Evropa ući u recesiju! To će i na Srbiju dvojako uticati. „Prvo, kroz trgovinski kanal, manje će biti prilike za prodaju naše robe na EU tržištu u uslovima pada ekonomske aktivnosti u EU, a moguće je i da nešto što smo do sada uvozili iz EU, uključujući i repromaterijale, bude manje dostupno i skuplje, sa negativnim posledicama na domaću privrednu aktivnost. Drugo, kroz investicioni kanal, recesija u EU, i posebno snažni negativni efekti koji se očekuju na Nemačku, Austriju i Italiju, učiniće da te zemlje kao značajni nosioci stranih direktnih investicija u našoj zemlji, smanje svoje investicije u Srbiju", rekao je Šoškić.

Direktnim stranim investicijama se, po mišljenju Šoškića, u Srbiji do sada je davan preveliki značaj, dok se zapostavljalo pitanje uređenja institucionalnog ambijenta i obrazovanja stanovništva kao glavnog pokretača domaćih privatnih investicija. „Dodatno, rast inflacije u svetu i očekivani rast kamata, otežaće zaduživanje naše zemlje na međunarodnom tržištu i time će se smanjiti prostor za kapitalna ulaganja iz budžeta, što će dodatno uticati na obaranje ekonomske aktivnosti u zemlji. Ovo su samo osnovni i već sada jasno vidljivi kanali uticaja na domaću privredu, ali ne treba isključiti dodatne sekundarne ili tercijarne efekte", upozorio je Šoškić. Dodao je da će takve ekonomske posledice sukoba u Ukrajini svakako rezultirati i smanjenjem standarda građana, a nema mnogo prostora za blagovremenu odbranu od cenovnih šokova iz inostranstva. „Kratkoročnim rastom vrednosti dinara moguće je na kratak rok ublažiti neke cenovne šokove koje dolaze iz inostranstva. Nažalost Narodna banka Srbije (NBS) je taj mogući alat 'za crne dane' potrošila kroz nominalno jačanje dinara pre nekoliko godina. Od toga tada nije bilo nikakvih pozitivnih efekata, niti je bilo ikakve potrebe za time. Samo su naši izvoznici dodatno pogođeni, pa i strane kompanije..., a uvoz je povećan i u domenima gde tradicionalno naša privreda ima šta da ponudi", rekao je Šoškić, bivši guverner NBS. On smatra da je nominalno jačanje domaće valute u uslovima hroničnog trgovinskog i platno-bilansnog deficita zemlje „pogrešan odgovor na prvom kolokvijumu iz makroekonomije na bilo kom dobrom ekonomskom fakultetu".

Posebno su važni podsticaji poljoprivrednicima

Povodom zabrinutosti građana zbog poskupljenja hrane, Šoškić je rekao da bi trebalo uvesti red u subvencionisanju domaćih poljoprivrednih proizvođača, ali i domaćih potrošača, i mnogo manje, domaće prerađivačke industrije. „Subvencije koje se daju poljoprivredi ne smeju da završavaju kod trgovaca niti kod stranih kupaca. U tom smislu verujem da svi poljoprivredni proizvodi u čiju je proizvodnju novac na neki način uložen iz budžeta, prilikom eventualnog izvoza treba da plate adekvatnu 'izvoznu carinu', kojom bi se prethodno date subvencije mogle vratiti u budžet naše zemlje", rekao je on.

Takav mehanizam, po njegovim rečima bi bio fer prema poreskim obveznicima, ali bi doveo i do toga da se rast cena poljoprivrednih proizvoda na međunarodnom tržištu manje odražava na rast cena hrane na domaćem tržištu. „A hrana je, kao što znamo, veliki mogući generator inflacije u našoj zemlji jer sa preko 30 odsto učestvuje u indeksu potrošačkih cena kojim se meri inflacija", rekao je Šoškić. Ukazao je da poskupljenje hrane može biti posledica loše poljoprivredne sezone u zemlji, ali i zbog rasta cena na međunarodnom tržištu.

„Kada je loša poljoprivredna sezona u zemlji, problem je donekle moguće ublažiti dobro postavljenim i efikasnim sistemom robnih rezervi, ali i interventnim uvozom iz inostranstva ako su međunarodne cene niže. Ako su, međutim, cene porasle na međunarodnom tržištu, domaće tržište treba zaštiti od prekomernog izvoza, jer izvoz u takvim okolnostima smanjuje ponudu na domaćem tržištu i de facto, preliva visoke cene hrane iz inostranstva u našu zemlju", rekao je Šoškić. Taj efekat se, kako je ocenio Šoškić, ne postiže administrativnim zabranama izvoza, već logičnim i opravdanim uvođenjem 'izvoznih carina'. Dodao je i da „u narednom periodu, pre svega, zbog klimatskih promena, ne treba očekivati stabilizaciju cena na tom tržištu".

Posebno su važni, kako kaže Šoškić, podsticaji domaćih poljoprivrednih proizvođača na domaćem tržištu. „Verujem da je u kombinaciji minimalnih otkupnih cena, subvencija, izvoznih carina, efikasnog funkcionisanja robnih rezervi, osiguranja fizičkih prinosa i osiguranja finansijskih prinosa u poljoprivredi, interventnog uvoza i subvencionisanih kredita za unapređenje stabilnosti i visine poljoprivredne proizvodnje moguće kreirati model koji je dobar i za naše poljoprovrednike i za poreske obveznike i za inflaciju u zemlji. Mislim da smo mi, nažalost, još uvek daleko od takvog modela i otuda cene hrane pokazuju nepotrebno visoku nestabilnost i često negativno pogađaju standard najšireg građanstva", kazao je Šoškić. Zabranu izvoza i zamrzavanje cena pojedinih prehrambenih namirnica, Šoškić smatra pogrešnim odlukama „nosioca ekonomske politike koji ne razumeju funkcionisanje tržišta", ili ishitrenim reagovanjem motivisanim političkim marketingom „s ciljem održavanja lažne pozitivne slike u predizbornom periodu".

U Srbiji je inflacija u februaru 2022. godine ubrzana na mesečnom i na međugodišnjem nivou, a jedan od glavnih razloga je bio ubrzanje rasta cena prehrambenih proizvoda, objavljeno je u izdanju stručnog časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT). U januaru i februaru 2022. registrovana je mesečna inflacija od 0,8 odsto i 1,1 odsto, kao i međugodišnja inflacija od 8,2 odsto i 8,8 odsto.

(Nastaviće se)

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane