Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Stav

EPS

Branko Dragaš

Moj prijatelj Dragan Radović dostavio mi je Bilans stanja i uspeha Javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije za 2021.godinu, konsolilidovan bilans još nije urađen.

Napominjem, za sve one koji, nakon čitanja ovog teksta, odluče da mene tuže, novinu ili glavnog urednika, imamo i takvih neznalica i budala, da, ipak, zapamte i nauče da su svi ovde izneti podaci rađeni na osnovu javno objavljenih dokumenata EPS-a.

Dakle, ponavljam, podaci nisu moji, nego su podaci iz bilansa završnog računa za 2021.godinu našeg najvećeg i najznačajnijeg javnog preduzeća.

Držaću se u ovoj finansijskoj analizi samo podataka iz objavljenih bilansa, dok neumornom Draganu Radoviću ostavljam da uporno ubeđuje građane Srbije koliko se novca, kada se uporedi ostvarena proizvodnja sa fakturisanim vrednostima, ukrade u EPS-u.

Tako je nastao njegov, meni drag, slogan našeg nesrećnog tranzicionog doba - pljačka, pljačka i samo pljačka! Elem, počeću od Bilansa stanja 2021.godine i njegovog poređenja sa 2020.godinom. Bilo bi dobro da se napravi detaljna analiza poslovanja EPS-a od, recimo, 2012.godine, kada je Dramoser doveden na vlast, pa sve do današnjeg dana. Ali, to je veliki posao. To bi trebalo da urade Ekonomski fakulteti, ekonomski instituti i druge državne institucije, koje redovno primaju novac iz budžeta.

Praćenjem poslovanja u dužem vremenskom periodu se dobijaju jasne tendencije šta se dešava u monopolskoj državnoj kompaniji. Spreman sam, u timu okupljenih stručnjaka, bez plaćanja, da učestvujem na pravljenju te detaljne analize. Evo, izazova mladim ekonomistima, koji hoće da naprave uspešnu karijeru i koji se ne zadovoljavaju klimanjem glavom i slušanjem propalih neoliberalnih frazetina dobro plaćenih profesora političke ekonomije, koji nikada nisu zaradili jedan dinar ili evro na domaćem ili stranom tržištu.

Dakle, ulazimo u svet brojki, koje najbolje pokazuju stanje pacijenta.Znam da je za mnoge naše čitaoce to odbojno, ali nemam izbora. Tražim samo strpljenje. Naravno, pokušaću na najednostavniji način da napravim presek finansijskog stanja, kako bi svima bilo razumljivo o čemu pišem.

Na poziciji Stalna imovina 2021.g . je bilo 833,7 milijradi dinara, dok je u 2020. g. bilo 795,5 milijardi dinara. Povećanje od 38,2 milijarde dinara nastalo je, najvećim delom, na poziciji Opreme, povećanje za 29,1 milijardu dinara, dok je povećanje na poziciji Oprema uzeta na lizing iznosilo 18,7 milijardi dinara.

Kako su pozicije nematerijalna sredstva pale za 4,4 milijarde dinara, zemljište za 2,4 milijarde dinara, zašto je prikazana manja cena zemljišta ne znam, i avansi za nekretnine i opreme u inostranstvu za 2,5 milijardi dinara, onda smo dobili objašnjenje rasta Stalne imovine. Pretpostavljam da je oprema kupljena i nabavljena na lizing kada je nastala, krajem godine, ona čudna havarija u proizvodnji.

Na poziciji Obrtna imovina, došlo je do rasta u 2021.g na 128,4 milijardi din. u odnosu na 2020.g.,kada je iznosila 123,7 milijardi din. Zalihe su pale za 2,3 mld.din i gotovina za 7,3 mld.din., dok su rasli potraživanja po osnovu prodaje za 5,7 mld.din i ostala kratkoročna potraživanja za 8,0 mld.din.

Ukupna aktiva u 2021. iznosila je 962,1 mld.din, dok je 2020. i znosila 919,3 mld.din. Na poziciji Pasive, vidimo da je Kapital kompanije 600,9 mld din i da je neznatno uvećan u odnosu na prethodnu godininu. Ali, interesantna je struktura kapitala.

Osnovni kapital je 360,5 milijardi din. Međutim, vrlo je interesnatna pozicija koja se doslovno ovako zove - Pozitivne revalorizacione rezerve i nerealizovani dobici po osnovu finansijskih sredstava i drugih komponenti ostalog sveobuhvatnog rezultata. Au! Zar ovo moćno ne zvuči?

Ko sme uopšte da upita šta ova svemirska konstrukcija znači? Njen iznos je, takođe, neverovatan - 446,5 milijardi dinara i uvećao se u odnosu na prethodnu godinu za 23,7 milijardi dinara.

Znači, pozitivne revalorizacioine rezerve su veće od osnovnog kapitala. Kako to? Zar to nije sumanuto? Pa, zašto se onda ne pripišu osnovnom kapitalu?

Zar tako kompanija moćnije ne izleda? Ali, to se ne radi. Zato što bi kompanija onda morala da plaća mnogo veći porez, koji bi opteretio njeno poslovanje. To su te hokus-pokus gimnastike našeg zastarelog računovodsvenog sistema. Pa, kako je došlo do rasta od 23,7 mld.din? Ne znam.

Iz poslovnog iskustva znam da ova stavka služi za računovodsveno umanjivanje kapitala kompanije. Šta je rešenje? Uvek sam se zalagao da se proceni, prema tržišnoj fer vrednosti, kapitala i da se svake godine koriguje za amortizaciju i realan iznos inflacije. Tako bi na kraju svake godine znali koliko je tržišna vrednost neke kompanije.

Poreskom politikom mogu da se stimulišu proizvodne ili radno intezivne kompanije, zavisi od ekonomske politike koja se vodi. Posebno je komično kada uporedimo osnovni kapital kompanije od 360,5 mld.din. sa kumulativnim gubicima od 225,7 milijardi din. Kompanija je pojela 62,5% osnovnog kapitala. Interesantno je da se gubitak u 2021.g. povećao za 22,8 milijardi din, tako piše u Bilansu stanja, dok u Bilansu uspeha je prikazan neto gubitak za 2021.g. od 14,9 milijardi din. Razlika od 7,9 mld.din. nije objašnjena.

Na poziciji Obaveze vidimo da su se dugoročne smanjile, dok su se kratkoročne obaveze značajno uvećale. Dugoročne obaveze su 130,6 mld.din i manje su nego 2020.g. , kada su iznosile 148,3 mld.din. Kratkoročne obaveze su povećane sa 97,0 mld.din. na 153,6 mld.din, što je uvećanje 56,6 mld.din. EPS se, dakle, kratkoročno zadužio u jednoj godini za 481,7 miliona evra. Taj iznos je daleko veći od kupljene opreme i robe na lizing -406,8 miliona evra. Kada napravimo strukturu kratkoročnih obaveza, onda možemo da vidimo da je drastično naraslo zaduživanje iz inostranstva, sa 9,2 milijarde din. na 29,9 mld. din, što je rast zaduženosti od 20,7 mld.din ili 176,2 miliona evra za jednu godinu.

Narušena je ročna struktura sredstava, jer rastu kratkoročne obaveze u odnosu na dugoročne, što dovodi kompaniju u velike probleme održavanja tekuće likvidnosti. Vlast namerno zadužuje EPS i dovodi ga u zonu moguće tekuće velike nelikvidnosti. Dublja analiza magnetom rezonancom bi sve to dokazala, ali nemam prostora u ovom tekstu za takvu analizu.

Kada saberemo dugoročne obaveze 130,6 mld.din + kratkoročne obaveze 153,6 mld.din + odložene poreske obeveze 68,3 mld.din + dugoročno odloženi prihodi 8,6 mld.din + kumulirani gubitak od 225,7 mld. din = 586,8 milijardi dinara, onda možemo da vidimo da je EPS gotovo pojeo čitav svoj kapital od 600,9 milijardi dinara. Tako pokazuje Bilans stanja.

Pogledajmo sada analizu Bilansa uspeha. Poslovni prihodi su povećani sa 2020.g - 285,2 mld.din, na 2021.g. - 319,7 mld.din. Rast je od 34,5 milijardi dinara.Najveći rast je bio na prihodima od prodaje roba i usluga na domaćem tržištu, sa 280,1 mld.din, na iznos od 305,1 mld.din.

Uprkos havariji, poslovni prihodi su značajno porasli. Ali, mnogo veći je bio rast poslovnih rashoda, sa 263,3 mld.dina, na 330,6 mld. din ili rast od 67,3 mld.din, što je duplo veći rast od poslovnih prihoda. Najveći rashodi su napravljeni na poziciji Troškovi materijala, goriva i energije, rast sa 122,6 mld.din, na 188,3 mld.din. ili 65,7 mld.din.

Zainteresovao me je toliki rast ovih troškova u jednoj godini, pa sam ušao u Izveštaj ovlašćenog revizora, da pogledam strukturu tih troškova. Najveća stavka je bila na poziciji troškovi nabavljene elektične energije, rast za godinu dana sa 19,4 mld.dina, na 50,0 mld din i troškovi naknade za pristup distributivnom sistemu, koji nisu postojali u 2020.g., ali su u 2021.g. narasli na 86, 4 mld.din, narasli su sa 77, 9 mld.din, jer se EPS odvojio od JP Elektrodistribucija Srbije.

Interesantno mi je bilo da vidim od koga sve kupujemo struju. Meni je najviše zagolicao otkup električne energije od povlašćenih proizvođača, to je kupovina iz obnovljivih izvora energije, jer dobro znamo koji partijski kadrovi kontrolišu ovu proizvodnju. Povećanje za godinu dana, zbog nestašice struje, bilo je sa 16,9 mld.din, na 22,3 mld.din. ili 5,4 milijarde dinara, što je skoro 46 miliona evra. Da li neko namerno izaziva sabotaže u EPS-u, da bi partijski monopolisti prodavali svoju struju državnoj kompaniji, to mora policija za organizovani kriminal da ispita.

Mi smo ovde izneli da se ta kupovina značajno povećala.Napominjem, da je naknada za podsticaj za kupovinu energije iz obnovljivih izvora povećana, odlukom Vlada za 2021.godinu, na visinu od 0,437 din/ kvh. To plaćaju poreski obveznici. Nakon sloma energetskog sistema bankrotirane EU, treba hitno ukinuti sve ove podsticaje iz budžeta, jer uništavaju ekonomsku logiku i tržišne principe poslovanja, omogućavajući privilegovanim pojedincima da se bogate.

Uprkos velikom rastu poslovnih prihoda, ostvaren je poslovni gubitak od 10,9 mld din, dok je u 2020.god. poslovni dobitak bio 21,8 mld.din. To je prvi signal za finansijsku policiju da uđe i prekontroliše poslovanje monopolske kompanije.Gde se novac odliva? Gubitak pokazuje da je novac negde otišao, pa se moraju svi rashodi dobro ponovo da pregledaju.

Finansijski prihodi kompanije su manji u 2021 -4,7 mld.din, dok su 2020.g iznosili - 9,7 mld.din. Finansijski rashodi su veći 2021.g. -6,4 mld.din, dok su 2020.g. iznosili - 1,9 mld.din. Razlog su kursne razlike. Kompanija je u 2021.g. ostvarila neto gubitak od 14,9 mld.din ili 126,8 miliona evra, dok je 2020.g. imala neto dobit od 11,8 mld.din ili 100,4 miliona evra. Šta možemo da zaključimo na osnovu ove finansijske analize? Nestručnim rukovođenjem strateške kompanije Srbije, EPS je namerno gurnut u gubitak.

Poznavajući kako su tekle privatizacije u Srbiji, postoji velika opasnost da se najznačajnija kompanija priprema za privatizaciju. Trabanti iz vlasti to već uveliko najavljuju, dok Veliki Lažov to negira. Znamo da njemu ne smemo ništa da verujemo. Njegova strategija je sigurno prodaja EPS-a, jer se tako lomi kičma Srbiji i onda gubimo potpuno energetsku i državotvornu nezavisnost. Taj zadatak je dobio od naših vekovnih neprijatelja. Zbog toga su ga doveli na vlast i drže ga na vlasti, uprkos njegovom ogromnom, organizovanom kriminalu i uništavanju svih demokratskih institucija u državi.

Zaduživanjem kompanije i pravljenjem gubitaka smanjuje se kapital, što obara cenu prodaje kompanije za programiranog kupca. Predstojeća pravna transformacija kompanije u akcionarsko društvo je vrlo opasna rabota. Na liniji je ovoga što pišem. Kada prestanu poverioci da finansiraju budžet Srbije, kada nastane nelikvidnost države, biće ugrožene plate i penzije. To je idealan trenutak da Veliki Demagog donese odluku o prodaji EPS-a, kako bi se isplatile plate i penzije. Svi mediji će da veličaju genijalnost tog poteza, jer će svi biti dobro plaćeni. Provizija iz prodaje EPS-a privlači mnoge poltrone, karijeriste i mešetare.

I tako, građani Srbije, mogu da, razočarani i apatični, politički nezainteresovani, pojedu i popiju EPS. Ako se to dogodi, onda se zaista nalazimo u velikom problemu. Glupošću, neorganizovanošću i nezameranjem ova naša generacija će konačno da uništi budućnost naših potomaka. Koliko nam je još vremena ostalo? Vrlo malo. Sve se ubrzava. Vreme se skraćuje. Šizofrena vlast je narkotizovana i ona će bahato pokušati sve da rasproda. Na nama je da joj to ne dozvolimo. Ali, to je već za novi politički tekst kako da srušimo totalitarni sistem.

Na jesen počinje politički rasplet naše propasti. Ako, ipak, izgubimo EPS, onda ga možemo da vratimo jedino - Revolucijom! Nažalost, krvavom. Mi, stručnajci, imamo rešenje za EPS. Prvi korak je da se napravi tačan presek finansijskog stanja kompanije, jer ne verujem da ove cifre iz bilansa pokazuju dubinu problema kompanije. Zatim, mora da se uradi nova procena vrednosti kapitala kompanije. Privatizacija može da se obavi na sledeći način : država - trajno 51% vlasništva, građani Srbije -49% akcija.

Građani u bankama drže 12,8 milijardi evra, koje će im inflacija da pojede, dok u čarapama drže još -8 milijarde evra, koji se tope u mraku. Naši građani u rasejanju imaju kapital od 500 milijardi evra. Ako to prodaju i dođu Srbiju, evo novca za naš spas i preporod. Umeto da vam novac leži po stranim bankama i da gubite padom cena nekretnina, ulažite u Srbiju. EPS je kičma države Srbije.

Neka građani kupe polovinu kapitala EPS-a. Ne smemo da dozvolimo da nam slome kičmu.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane