Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Do koske

Vučić ujedinio Ameriku, Evropu i Rusiju, svi su protiv njega

Otpisani diktator

Aleksandar Vučić je izolovan kao virus. Zapadni centri moći su mu dugo tolerisali kriminalne afere i diktaturu, očekujući da izvrši političke zadatke oko Kosova i Republike Srpske. Vučić je uradio što je mogao, predao je i prodao mnogo toga, ali to nije bilo dovoljno. Nije imao hrabrosti da potpiše sporazum s kosovskim Albancima i da uvede sankcije Rusiji, ni sposobnosti da obori Milorada Dodika. S druge strane, Vučić je uspeo da se zameri Rusiji. Odbačen i usamljen, srpski diktator je osuđen na propast.

P. Popović

Amerika i članice Evropske unije i NATO-a vode rat protiv Rusije. Oružani sukobi traju u Ukrajini, politički u međunarodnim organizacijama, a ekonomski po celom svetu. Podele su globale i trajne, a zaraćene strane, NATO i Rusija, jedinstvene su samo u odnosu prema Aleksandru Vučiću, svi su ga prezreli i odbacili.

Kakav mu je rejting kod zapadnih gazda, Vučić je shvatio na poslednjem septembarskom sastanku s američkim ambasadorom Kristoferom Hilom. Odmah, u prvoj rečenici, Vučić se pohvalio sporazumom s vlastima iz Prištine, kojim je Srbija priznala dokumente albanske nezavisne republike Kosovo. Vučić je podsetio Hila da je to predviđeno prvobitnim planom Martija Ahtisarija iz 2007, koji je odbacila tadašnja srpska vlada, a on ga je implementirao, čime je napravio još jedan korak ka priznanju nezavisnosti Kosova.

Vučić je američkog ambasadora izvestio o predizbornoj kampanji u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj. U tom kontekstu, istakao je uverenje da će njegova lična i podrška Srpske napredne stranke biti dovoljna za pobedu nad Miloradom Dodikom. Vučić je rekao da Dodik pravi velike probleme Srbiji jer otvoreno podržava Rusiju i Vladimira Putina. Za razliku od Dodika, Vučić je spreman da, kako je istakao, pokrene proces uvođenja sankcija Rusiji čim se u Srbiji konstituiše nova vlada, što očekuje da će se desiti do kraja oktobra.

- To više nije bitno - odgovorio je Hil.

Kreatori američke spoljne politike procenili su da je Vučić propustio trenutak u kome je trebalo da se opredeli koga će podržati, da li će slediti američku i evropsku spoljnu politiku ili će nastaviti da zagovara iluziju o neutralnosti. Amerika je od Srbije zahtevala da uvede sankcije Rusiji kako bi se politički odredila i jasno pokazala kojim putem hoće da ide. Amerika, baš kao i Srbija i Rusija, zna da ekonomski efekat tih sankcija ne postoji. Amerikanci, takođe, dobro znaju da Vučić nije podržao uvođenje sankcija Rusiji zbog svojih poslovnih kombinacija i računa u moskovskim bankama, na koje je deponovao više od 2,5 milijarde evra iznetih iz Srbije. Da mu taj novac ne bi bio blokiran i oduzet, Vučić je kupovao vreme, odlagao je odluku sve dok nije zakasnio.

Amerikanci su zaokret prema Vučiću demonstrirali prilikom njegove prošlomesečne posete Njujorku. Američki predsednik Džozef Bajden je organizovao prijem za strane državnike, koji su učestvovali na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Pozvani su albanski i crnogorski premijeri Edi Rama i Dritan Abazović, ali ne i predsednik Srbije. Vučić je, demonstrativno, odveo svoju savetnicu za medije i bejbisiterku Suzanu Vasiljević na večeru u restoran, gde su jeli ruski specijalitet boršč. Istovremeno, sa istom vrstom poruke Amerikancima, srpski i ruski ministar spoljnih poslova, Nikola Selaković i Sergej Lavrov, u Njujorku su potpisali diplomatski protokol o saradnji. Na taj detinjasti način Vučić je pokazao da je ljut na Amerikance jer više ne računaju na njega.

Nekoliko dana posle Vučića, u SAD je otišao Dragan Đilas. Lider Stranke slobode i pravde je, u društvu najbližih saradnika, Borka Stefanovića i Marinike Tepić, u Vašigntonu primljen na višem nivou nego Vučić. Ipak, pošto i Amerikanci i Đilas znaju da je njegov politički rejting bliži nuli nego cenzusu, politička poseta se pretvorila u đačku ekskurziju, na kojoj su se gosti selfirali i slikali jedni druge. Na tome se zasniva osnovna poruka Đilasu - može da se slika.

Istu poruku je dobio i Vučić prošle nedelje, na Samitu evropske političke zajednice u Pragu. Neposredno pred početak Samita objavljena je vest o odluci Evropske unije da Srbiji zabrani uvoz ruske nafte preko jadranskog naftovoda JANAF. Odluka, naravno, ne predstavlja neku vrstu pritiska na Srbiju, nego sredstvo u borbi protiv Vučićevog kriminala, odnosno ratnog profiterstva.

Evropska unija je pre šest meseci izuzela Srbiju iz sankcija prema Rusiji. Naftna industrija Srbije nije stavljena evropsku „crnu listu”, iako je u većinskom vlasništvu Gasproma i Gaspromnjefta, znači ruske države. Međutim, evropske institucije su obaveštene o tome da Srbija rusku naftu, koju kupuje po 25 odsto nižoj ceni od tržišne, preprodaje kompanijama u Bosni i Hercegovini i na taj način ostvaruje ekstraprofit.

Da bi sprečila Vučićevo ratno profiterstvo, Evropska unija je donela odluku da u osmom paketu sankcija prema Rusiji ne budu izuzete zemlje Zapadnog Balkana, tako da će od petog decembra i njima biti zabranjen uvoz ruske nafte.

Vučić je zabranu uvoza ruske nafte predstavio kao jednostranu odluku Hrvatske, koja „zabija nož u leđa Srbiji, iako naftovod JANAF ostvaruje 70 odsto zarade od Srbije”. Po tom scenariju, režimski političari i mediji pokrenuli su hajku na „podle ustaše”, kako bi sakrili istinu o Vučićevim profiterskim kombinacijama, iako je svima jasno da Hrvatska sama ne bi ni mogla, ni htela da zabrani transport nafte. Ana Brnabić je bila najaktivnija u dizanju buke, glasnija i agresivnija čak i od Aleksandra Vulina.

- Hrvatska hoće da nas uništi! Hrvatska nas uništava, a Evropska unija ćuti! E, neće moći tako. Sada će, na Samitu u Pragu, njih 43 napasti predsednika Vučića. Njih 43, a on sam. Ali, neka napadnu, videće na koga su se namerili, videće njegovo pravo lice!- zastrašivala je Brnabić na TV Hepi predstavnike Evropske političke zajednice.

Zaista, Vučićevo pravo lice su videli i evropski državnici, kao i javnost u Srbiji. Videli su miša od dva mestra visine i 120 kg težine, kako usamljen i skrhan tumara, izgubljen u gomili. Osim kratkog, kurtoaznog pozdrava Orbana i Erdogana, na Vučića niko nije obratio pažnju. Vučić je i tu priliku iskoristio da dokaže da u Evropi nema podela, svi su protiv njega.

Vučić se nadao da će produžiti svoj rok upotrebne vrednosti obaranjem Milorada Dodika s vlasti u Republici Srpskoj. Od početka rata u Ukrajini, Vučić je zapadnim emisarima obećavao apsolutnu podršku u procesu svrgavanja Dodika, gušenja ruskog uticaja u Republici Srpskoj i stvaranja unitarne Bosne i Hercegovine.

Ponudu je sveo na trgovinu glavama: „Daću vam Dodikovu glavu, ne dirajte moju”. Izgleda čudno, ali bio je iskren, potrudio se da ispuni to obećanje. Vučić je dao punu političku, finansijsku, medijsku i logističku podršku Dodikovim protivnicima. Pokušao je da im ustupi i svoje batinaške odrede, ali to nije prošlo. Namerio se na jačeg, iskusnijeg i opasnijeg.

Dodik je izbegavao otvoreni lični sukob s Vučićem, ali ne i primenu svih brutalnih načina obračuna s naprednjacima. U Banjaluci, u naselju Borik, policija je privela Vladu Mandića i Adama Šukala, članove Glavnog odbora SNS-a, zbog sumnje da su kupovali glasove. Bivši rukometni reprezentativac, poznat kao sin Momčila Mandića, ministra policije RS u vreme vladavine Radovana Karadžića, Vlado Mandić je prošle godine bio uhapšen i u Nikšiću, takođe pod optužbom da kupuje glasove na lokalnim izborima.

Dodikova policija je u Trebinju uhapsila istaknute naprednjake Marka Basaru i Vladimira Dragutinovića, koji su osumnjičeni za podmićivanje glasača. Kod njih je, navodno, pronađen spisak od 180 glasača, koji su uzeli po 50 konvertibilnih maraka da bi glasali za Jelenu Trivić, Dodikovu protivkandidatkinju.

Dok su oni bili u pritvoru, Dodikovi saradnici su glasačima davali po 100 KM, odnosno 50 evra. Milan Ostojić, šabački kriminalac poznat po nadimku Sandokan, nije bio naivan kao Mandić i Šukalo. Iako je bilo predviđeno da i on uteruje kapilarni teror među biračima u Zvorniku, Sandokan nije prešao Drinu. Dobro je razumeo poruku iz Dodikovog okruženja da crni džipovi bez registarskih tablica nisu poželjni u Republici Srpskoj, osim kao mete. Eto, čak je i Sandokan shvatio da je Vučić otpisan, da nije dobro biti u njegovoj blizini i izvršavati njegove naloge.

„Ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine”, opet je pevao Mile Dodik, proslavljajući izbornu pobedu. Iako opozicija nije priznala rezultate izbora, pa najavljuje proteste u Banjaluci i drugim gradovima RS, svi su izgledi da je Dodik završio posao, dobio novi predsednički mandat i, najbitnije, pokazao da je jači od sudbine i Vučića.

Da je duhovit, Dodik je mogao na istom slavljeničkom koncertu da otpeva i drugi hit Mitra Mirića: „Ne diraj onog čoveka za stolom, muči ga tuga neka”, baš kao što je ilustrovano u Pragu, gde je Vučić snimljen za stolom, s pognutom glavom, poražen i odbačen kao upotrebljeni Dureksov proizvod.

Aleksandar Vučić je otpisan, to je dobra vest. Loše je što će, zbog njegovih kriminalnih i korupcionaških afera, kazna zadeseti celu Srbiju. Zabrana uvoza ruske nafte, koju će po svom džepu osetiti svi građani Srbije, samo je prva u nizu kolektivnih kazni za Vučićev predratni kriminal i novo ratno profiterstvo.

Ako ne želi da podeli Vučićevu sudbinu, pa da i ona bude otpisana, Srbija hitno mora da se oslobodi njegove diktature.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane