Pogled iz Moskve
Ko i zašto podstiče ratnu psihozu na Starom kontinentu
Evropa: ratna psihoza
Dok su u punom jeku pregovori Rusije i SAD o postizanju održivog mira u Ukrajini, u Evropi raste ratna psihoza. Kako je nedavno preneo engleski Gardijan, francuske vlasti već spremaju nekakav „vodič za preživljavanje“ za svaku porodicu.
Piše: Andrej Sokolov
Ove novine pišu da se radi o knjižici s preporukama za pripremu za „neposrednu pretnju“, uključujući oružane sukobe i prirodne katastrofe. Plan je da se ove „instrukcije za preživljavanje“ dostave svakom domaćinstvu u zemlji.
Francuski mediji prenose da u slučaju da francuski premijer Fransoa Bajru odobri ovu brošuru od 20 strana, ona će do početka leta biti poslata svim domaćinstvima u zemlji. Brošura će biti podeljena na tri dela i imaće savete o tome kako zaštititi „sebe i druge„, šta raditi u slučaju neposredne opasnosti (spisak brojeva za hitne slučajeve i radio-kanala, i podsećanje da se obavezno zatvore vrata i prozori, ako je reč o nuklearnoj pretnji), kao i detaljne informacije o tome kako učestvovati u zaštiti svoje zajednice, uključujući i upis u rezervne jedinice ili vatrogasne ekipe.
Prema podacima radio-stanice Evropa 1, Francuzima je takođe predloženo da naprave „komplet za preživljavanje„, koji se sastoji od minimum šest litara vode, desetina konzervi hrane, baterija i baterijskih lampi, kao i osnovnog medicinskog materijala, uključujući paracetamol, zavoje i fiziološki rastvor. Predstavnik premijerove kancelarije pritom je rekao da je „cilj ovog dokumenta da obezbedi stabilnost stanovništva u slučaju svih vrsta kriza, bilo da je reč o prirodnim, tehnološkim, sjaber ili onim koje su povezane s bezbednošću“.
Kao što je navedeno, ovaj dokument, koji faktički upozorava na pretnju ratom, pojavio se nakon što je francuski predsednik Emanuel Makron izjavio da će zemlja ubrzati i povećati narudžbine za lovce Rafal, ojačati vojno vazduhoplovstvo zemlje „da bi bili spremni, ako želimo da izbegnemo rat“.
Makron se u poslednje vreme samo time i bavi, govori o ratnoj opasnosti. Nedavno je pozvao Francusku i Evropu da budu spremne da se odupru „ruskoj pretnji“, i da budu spremne za mogućnost povlačenja Amerike s kontinenta.
„Želim da verujem da će SAD ostati na našoj strani, ali mi moramo da budemo spremni, ako oni to ne urade“, rekao je on u obraćanju naciji, dodavši: „Rusija je, u ovom trenutku i za dugi niz godina, postala pretnja za Francusku i Evropu.“
Tokom nedavne posete vojnoj bazi na istoku Francuske, Makron je rekao da će odluka o dodatnim investicijama u vojnu tehniku kao odgovor na „ubrzanje događaja“ biti uskoro objavljena.
„Naša zemlja i naš kontinent moraju da nastave da štite sebe, da se naoružavaju i spremaju, ako želimo da izbegnemo rat. Niko može da kaže šta će se desiti u narednim mesecima ili godinama. Želim da budemo spremni. Želim da budemo zaštićeni“, jača ratnu histeriju francuski predsednik.
U ratne bubnjeve udaraju i u susednoj Nemačkoj. Bundestag je 18. marta glasao za unošenje izmena u Osnovni zakon (ustav), koje su potrebne da bi se povećali troškovi za nacionalnu odbranu.
Odgovarajucìu zakonodavnu inicijativu predložile su partije koje se spremaju da posle februarskih parlamentarnih izbora formiraju vladajuću koaliciju – blok CDU/CSU (koji je pobedio na izborima) i Socijaldemokratska partija. Projekat zakona koji su predstavili podrazumeva, posebno, ukidanje federalnih fiskalnih ograničenja radi povećanja specijalnog fonda Bundesvera. Predlaže se podizanje tzv. dužničke kočnice (ustavno ograničenje na zaduživanje države) za troškove za odbranu, koji premašuju 1% BDP-a. To jest, troškovi do te granice pokrivaće se iz budžeta, a iznad ove granice – zaduživanjem. Osim toga, partneri iz vladajuće koalicije predlažu formiranje novog specijalnog fonda vrednosti 500 milijardi evra, namenjenog za finansiranje infrastrukturnih projekata.
Sudeći po svemu, u Evropi imaju nameru da sabotiraju napore usmerene na postizanje trajnog mira u Ukrajini, i otvoreno se „klade“ na rat. Kako je nedavno objavio portal francuskih novina Figaro, to je pozicija lidera dve najveće zemlje EU, Nemačke i Francuske.
„Obojica se slažemo da Ukrajina može da računa na nas, da Ukrajina može da računa na Evropu, i da je mi nećemo izneveriti“, rekao je Olaf Šolc u Berlinu zajedno sa francuskim predsednikom Makronom. „Nastavljamo da podržavamo ukrajinsku armiju u njenom otporu ruskoj agresiji„, citira Figaro reči Emanuela Makrona.
Oni ne samo da o tome govore, oni na tome već rade. Kako su 18. marta prenele nemačke novine Tagesschau, „očekuje se da u petak Ukrajini bude dodeljeno još tri milijarde evra pomoći. Prema podacima agencije dpa, lider Hrišćansko-demokratske unije Fridrih Merc je to potvrdio na zasedanju parlamentarne frakcije CDU-a u Bundestagu u Berlinu. Agencija prenosi da je ranije tog jutra (18. marta), Merc razgovarao s kancelarom Šolcom o planiranoj pomoći Ukrajini. CDU/CSU, SDP i Zeleni su se, takođe, dogovorili o dodatnim milijardama kao pomoći u finansijskim pregovorima“, prenosi Tagesschau,
A američka agencija Blumberg je objavila da Starmer i francuski predsednik Makron pokušavaju da privuku 37 zemalja za stvaranje tzv. koalicije voljnih, odnosno grupe evropskih država spremnih za razmeštanje mirovnih snaga u Ukrajini i za obezbeđivanje bezbednosnih garancija Kijevu.
Ali, ovaj ratni žar evropskih lidera već izaziva zabrinutost mnogih. Želja britanskog premijera Kira Starmera da pošalje britanske vojnike u Ukrajinu je nemoralna i opasna, piše britanski Tajms.
„U poslednje vreme, bitanskim premijerima je prešlo u naviku da hodaju međunarodnom arenom, uključuju se u male ratove, iako za to nemaju sredstva. Rat s Rusijom bi bio sve, samo ne mali… Ali, slanje vojske na opasno mesto, s nedovoljnom snagom i s nedovoljnim naoružanjem je nemoralno“, piše Tajms.
Čuju se u Evropi i trezveni glasovi, koji ukazuju na opasne posledice podsticanja ratne psihoze. Izjave evropskih „stručnjaka“ o sposobnosti EU da ožive privredu i ponovo se naoružaju, predstavljaju svesno mračnjaštvo, piše na svom blogu ugledni norveški politikolog Pol Stejgan. A pravi korisnici takvih neistina, prema njegovim rečima, su pristalice duboke države, žedni beskonačnog rata.
Stejgan je u svojoj publikaciji ismejao izjave norveškog eksperta Karen Ane Egen koje je dala u podkastu novina Verdens Gang, a koja smatra da Evropa navodno ima „dobre šanse da pobedi rusku vojnu mašineriju pod rukovodstvom Valerija Gerasimova„. „Mi imamo mnogo više stanovnika nego Rusija. Imamo mnogo jaču ekonomiju. Mislim da ćemo se snaći. Veoma visoko ocenjujem evropske perspektive“, s ratničkim žarom je objasnila Egenova.
„Kako navodno veliki stručnjak može da bude tako neuk?“, ironično je komentarisao njene reči Stejgan. „Povećati proizvodne kapacitete! Zanimljivo, da li ekspertkinja Egen ima bar malo pojma o situaciji u evropskoj privredi?! Da li ona uopšte zna da industrija leži slomljene kičme posle 20 godina „zelenih“ reformi i planskog odustajanja od stabilne energije? Zar ta samouverena ekspertkinja ne zna da se Nemačka, lokomotiva evropske ekonomije, treću godinu zaredom nalazi u recesiji? Da li zaista misli da će se taj trend lako promeniti?“, sarkastično-ironičan je norveški politikolog.
I ne predstavivši svoj „mirovni plan“ za Ukrajinu, evropski političari negiraju diplomatski put za rešenje problema, pišu poljske novine Do Rzeczy. Umesto toga, primećuju ove novine, Evropljani raspaljuju ratnu psihozu i seju strah unutar svojih država, radi rešavanja određenih unutrašnjih problema.
Pritom, oni se igraju sa stvarnim sukobom, za koji u Evropi uopšte nisu spremni. Moramo priznati da je, u trenutku kada se u svetu stvara nova geopolitička ravnoteža snaga, jedina ideja Evrope ta da usvoji isprobane partijske parole direktno iz Orvelove „1984″, od kojih je glavna: „Rat je mir“, smatraju autori teksta.
„EU je, na početku konflikta u Ukrajini, slepo sledila politiku administracije bivšeg predsednika SAD Džoa Bajdena i čak se i takmičila sa Amerikancima u grubosti retorike. Posebno su se isticali francuski predsednik Makron i njegovi ministri. Makronove i reči njemu sličnih političara iz evropske elite, svode se na mantru: „Moramo da se naoružamo, zato što je Putin već pred našim vratima i do nas može stići rat.“ Te reči su se pokazale efikasne u kontroli masa, uznemirenih zbog aveti predstojećeg sukoba.
Poljska, spremno ponavljajucìi svu proratnu retorikum rizikuje u slučaju konflikta da prva dođe pod udar – upozoravaju novine.
„Vežimo pojaseve, jer ludaci koji prizivaju prvog konjanika apokalipse tvrde da on navodno predstavlja vesnika mira“, zaključuju autori teksta.
Evropa i Velika Britanija žele da se konflikt oko Ukrajine nastavi, žele da podignu uloge i priremaju nešto što bi gurnulo Vašington ka agresivnim akcijama protiv Rusije, izjavio je ministar spoljnih poslova RF Sergej Lavrov u intervjuu američkim blogerima Endrjuu Napolitanu, Lariju Džonsonu i Mariju Naufalu.
„Govorimo o ljudskim pravima i o iskrenosti naših zapadnih prijatelja. Evropa i Velika Britanija žele da se sve to nastavi. To, kako su oni prihvatili Vladimira Zelenskog u Londonu posle skandala u Vašingtonu, govori o tome da oni žele da podignu uloge i spremaju nešto što bi gurnulo Trampovu administraciju ka agresivnim akcijama protiv Rusije. Ovome pristupamo filozofski. Znamo šta radimo“, sumirao je Lavrov.